Odluk u o donošenju Programa ukupnog razvoja Općine Lupoglav od 2015. do 2020. godine

Gospodarstvo

1. Slika gospodarstva

Okruženje

Nakon poremećaja na globalnom tržištu tijekom 2008. i 2009. godine uslijed financijsko - ekonomske krize, u 2010. godini dolazi do nešto povoljnijih kretanja na međunarodnom tržištu. Isto se ne može reći za trendove kretanja hrvatskog gospodarstva koji su tijekom 2008. i 2009. godine bili su u skladu s globalnima, da bi u 2010. i 2011. godini od njih divergirali, u smislu daljnjeg pada ukupne gospodarske aktivnosti koji se nastavio i u narednim godinama. Tek u tekućoj 2015. godini pokazuju se znakovi skromnog oporavka, s očekivanim rastom BDP od oko 0.5%⁸. Loša kretanja hrvatskog gospodarstva rezultat su više faktora, a ponajviše utjecaja globalne krize i dugogodišnje makroekonomske politike koja nije anticiklična i razvojna, što se ponajviše očitovalo u nepovoljnom stanju tržišta rada i javnim financijama. Manje općine su u pravilu osjetljivije na ovakve poremećaje, ne samo zato što dolazi do smanjenja pomoći i dotacija iz državnog proračuna.

U nacionalnim okvirima, Istarska županija od osamostaljenja RH nadilazi prosječne statističke makroekonomske pokazatelje RH i generalno se svrstava u razvijenije županije. U jednom periodu se te razlike izjednačavaju, a nakon 2008. Istarska županija ponovo bilježi rast u odnosu na državni prosjek. Prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku⁹, Istarska županija u 2012. godini premašuje za oko 23% prosječni BDP po stanovniku Republike Hrvatske i ostvaruje oko 6% hrvatskog BDP-a. Prosječni BDP po stanovniku u Istarskoj županiji iznosio je 2012. godine 95.298 HRK, čime se uz Grad Zagreb i Primorsko goransku županiju svrstava među jedine koje imaju BDP po stanovniku veći od 10.000 EUR. U 2012. je Istarska županija ostvarila robni izvoz u vrijednosti od 892 milijuna USD s čime je sudjelovala u ukupnom izvozu Republike Hrvatske s 7,2%. Po prihodima, najznačajnije gospodarske djelatnosti u Istarskoj županiji su prerađivačka industrija, turizam i trgovina koje generiraju 70% ukupnog prihoda, uz napomenu da je u posljednjih nekoliko godina uočljiv stalni rast stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.

Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), svakih pet godina provodi se postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u RH prema razvijenosti. Ovisno o vrijednosti indeksa razvijenosti pojedine jedinice u odnosu na nacionalni prosjek, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u pet skupina¹⁰, a jedinice područne (regionalne) samouprave u četiri skupine¹¹. Prema toj klasifikaciji koja uzima u obzir stopu nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihod JLS po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stupanj obrazovanosti, općina Lupoglav pripada u IV skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti 100.8% od prosjeka Republike Hrvatske. U donjoj tablici i dijagramima u nastavku prikazani su osnovni društveno-gospodarski pokazatelji općine Lupoglav i njoj susjednih općina, članica osnivača LAG-a Središnja Istra, kao i usporedba sa Županijom i RH¹²:

Tablica 2 Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za Općinu Lupoglav, ostale općine središnje Istre, Županiju i Republiku Hrvatsku

	Lupoglav	Pazin	Cerovlje	Gračišće	Karojba	Motovun	Sveti Petar u Šumi	Tinjan	Istarska županija	RH
OSNOVNE VRIJEDNOSTI
Prosječni dohodak per cap.	29	33	24	26	25	21	29	28	32	29
Prosječni izvorni prihodi per capita	2	3	1	1	1	3	2	2	5	3
Prosječna stopa nezaposlenosti	7.80%	8.50%	8.20%	5.50%	7.10%	11.00%	6.80%	7.50%	7.80%	16.00%
Kretanje stanovništva	103.7	95	92.6	97	97.4	98.2	106.1	95.4	104.1	99.4
Udio obrazovanog stanovništva u dobi 15-65 god.	69.83%	77.66%	69.69%	72.51%	69.28%	64.60%	70.33%	71.89%	80.78%	77.70%
STANDARDIZIRANE VRIJEDNOSTI U ODNOSU NA PROSJEK RH
Prosječni dohodak per cap.	100.60%	118.30%	77.70%	89.50%	80.80%	64.90%	103.40%	98.00%	134.80%	100%
Prosječni izvorni prihodi per capita	67.00%	101.50%	36.60%	39.70%	35.60%	86.00%	54.80%	73.60%	181.01%	100%
Prosječna stopa nezaposlenosti	121.20%	119.40%	120.20%	127.20%	122.90%	113.00%	123.70%	122.10%	183.15%	100%
Kretanje stanovništva	107.30%	92.30%	88.20%	95.80%	96.60%	97.80%	111.50%	93.00%	153.41%	100%
Udio obrazovanog stanovništva u dobi 15-65 god.	82.80%	99.80%	82.50%	88.60%	81.60%	71.50%	83.90%	87.30%	119.98%	100%
Indeks razvijenosti	100.80%	109.45%	86.57%	94.16%	89.16%	88.42%	100.51%	99.22%	156.80%
Skupina	100-125%	100-125%	75-100%	75-100%	75-100%	75-100%	100-125%	75-100%	>125%
	IV	IV	III	III	III	III	IV	III	IV

Slika 2 Prosječni dohodak po stanovniku Općine Lupoglav, ostalih općina središnje Istre, Županije i Republike Hrvatske

Lupoglav

Gospodarstvo Općine Lupoglav je, s obzirom na broj stanovnika, dobro razvijeno. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na području Općine registrirano je ukupno 37 tvrtki, od čega je 22 aktivnih. Također, u općini djeluje i 24 registrirana obrta¹³.

U narednoj tablici dani su kumulativni prosječni pokazatelji za trgovačka društva registrirana na području Općine, a na temelju podataka poslovnog portala Poslovna Hrvatska¹⁴.

Tablica 2 Prosječni pokazatelji trgovačkih društava sa sjedištem u Općini Lupoglav za 2014. godinu

Prosjek općine (2014.)
Prihodi:	22.756.920,00 kn
Dobit:	9.832,50 kn
Novostvorena vrij.:	2.368.695,00 kn
Produktivnost:	143.557,50 kn
Prosječni broj zaposlenih po subjektu:	17

U Općini Lupoglav prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva, trgovine i građevine, te nešto poljoprivrede. Statistički, po broju zaposlenih prednjače djelatnosti prijevoza i skladištenja (81 osoba ili 24% od ukupno 337 zaposlenih), prerađivačka industrija (20%), trgovina (12%) i građevina (10%)¹⁵.

Slijede kratke analize po glavnim djelatnostima.

2. Industrija

Uz ugostiteljstvo, proizvodnja je najzastupljeniji sektor u općini Lupoglav. Većina poduzeća i obrta iz industrijskog sektora bavi se građevinom i obradom metala. Po ekonomskoj snazi izdvaja se dioničko društvo BINA-Istra d.d. koje se bavi izgradnjom cesta i ima koncesiju nad upravljanjem Istarskim ipsilonom i tunelom Učka. Sjedište društva u općini Lupoglav zapošljava devet zaposlenika, a sveukupno s povezanim poduzećem BINA - Istra UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE d.o.o. sa sjedištem u Pazinu ukupno broji oko 250 zaposlenika. U 2013. godini, ostvarilo je 409.352.100 kuna ukupnih prihoda, što je za oko 25 milijun kuna manje od ostvarene vrijednosti 2012. godine, a gotovo 964 milijuna manje od 2010. godine.

Slijedi popis svih poslovnih subjekata iz sektora proizvodnje, građevinarstva i prijevoza¹⁶.

Tablica 2 Popis poslovnih subjekata sa sjedištem u Općini Lupoglav iz sektora proizvodnje, građevinarstva i prijevoza

Rbr	Naziv
1	BINA - ISTRA, d. d.
2	BINA – ISTRA UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE d.o.o.
3	BOŽIĆ - ING.TEH. d.o.o.
4	STARAJ GRADNJA d.o.o.
5	DRAGON GRADNJA j.d.o.o.
6	ROMANA TORREFAZIONI d.o.o.
7	KAVAIMPEX d. o. o.
8	KOMAR d.o.o. u likvidaciji
9	ZAM d.o.o.
10	ANDREJEVIĆ d.o.o.
11	GRAĐEVINSKI OBRT "VOLTA"
12	“KIKO”, obrt za izgradnju građevinskih objekata
13	“KRBAVAC”, obrt za izgradnju građevinskih objekata
14	Obrt za rušenje građevinskih objekata i zemljani radovi "ZRINŠĆAK"
15	Mehaničarski obrt “EDO”
16	Obrt za cestovni prijevoz i zemljane radove “KOMAR”
17	Obrt za cestovni prijevoz robe “HRVATIN DANIJEL”
18	Obrt za cestovni prijevoz robe “ŠUMSKI TRANSPORTI”
19	Obrt za cestovni prijevoz robe “TRANSPORT SANDALJ”
20	Obrt “TRANSPORTI FRGAČIĆ”

3. Turizam

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Razvoj turističke djelatnosti predstavlja osnovicu za razvitak i drugih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj te njezino uključivanje u europske i svjetske turističke tokove. Sektor turizma zbog njegovog dostignutog stupnja razvijenosti i potencijala ima osobitu važnost u razvoju Istarske županije. Potencijali i rezultati Istarske županije u turističkom smislu se ističu, između ostalog, zbog velike pažnje koja se posvećuje očuvanju i njegovanju specifičnog identiteta te očuvanju materijalne i nematerijalne baštine i prirodnih resursa.

Županijski program razvitka turizma je dobro profiliran, a turističko valoriziranje istarskog prostora se temelji na spoznaji atraktivnih faktora na cijelom području Županije. Županijska razvojna strategija i Master plan razvoja turizma prepoznaju sedam turističkih klastera: Umag/Novigrad, Poreč, Vrsar-Funtana, Rovinj, Pula/Medulin, Labin/Rabac, te klaster 'unutrašnjost Istre', kojem naravno pripada i Lupoglav.

Turizam je u Lupoglavu tranzitnog karaktera, i u usporedbi s drugim istarskim gradićima središnje Istre koji su slične veličine, spada u grupu mjesta koja nisu poznata kao turistička odredišta per se, za razliku od, na primjer, Grožnjana, Motovuna, Višnjana i drugih. Razlog tome vjerojatno leži u činjenici da Lupoglav ne odgovara slikopisnom stereotipu istarskog utvrđenog naselja na brežuljku s istaknutom vertikalom zvonika, kao mnoga susjedna mjesta. Umjesto toga, Lupoglav je naselje u nizini, u kojem prevladavaju novije samostojeće kuće smještene oko prometnice.

Posljedica je to povijesnog razvoja naselja Lupoglav, koje se u današnjem obliku razvilo podno obronaka Ćićarije u XIX i XX stoljeću, osobito nakon izgradnje željezničke pruge. Arheološki dokazi upućuju da je cijelo područje bilo naseljeno u prapovijesti, a pisani dokazi iz ranog srednjeg vijeka dokazuju postojanje kaštela koji je u XI st. pripadao bavarskom knezu, pa zatim Akvilejskom patrijarhu koji ga 1264. godine dodjeljuje u feud Henriku Pazinskom, čime Castrum de Lupoglau postaje dio Pazinske knežije zajedno s okolnim posjedom (Lupoglavska gospoštija). Posjedom je upravljalo više vazalnih feudalnih obitelji koji su stolovali u utvrdi Mahrenfels, čiji se ostaci nalaze 1.5 km istočno od današnjeg naselja, na teško pristupačnom brežuljku. Godine 1634. posjed je kupila obitelj Brigido koja je podno staroga kaštela Mahrenfels izgradila novi utvrđeni ladanjski kompleks Brigido oko kojeg se razvio moderni Lupoglav, i čiji se ostaci danas nalaze oko 350 m istočno od željezničke stanice. Općenito, ostaci kulturno-povijesne baštine raštrkani su po cijelom području općine i nisu u dobrom stanju, niti turistički valorizirani.

Zbog takvog povijesnog razvoja i stanja, kulturna baština na području općine nije sama po sebi dovoljna da privuče zamjetniji broj turista. Umjesto toga, zbog prirodnih ljepota, posebice blizine Parka prirode Učka, Lupoglav je mnogima omiljeno polazište za pješačenje, planinarenje i ostale aktivnosti u prirodi. Što se tiče ovih vidova turizma (rekreativni, sportski, ruralni, lovni i sl.) postoji dakle, potencijal, ali su potrebna značajna javna ulaganja u infrastrukturu (biciklističke i druge staze, izletišta, vidikovci itd.) da bi se turistički promet digao na značajniji nivo.

Trenutno, razmjerno turističkoj ponudi i potražnji, na području općine Lupoglav ima oko osamdeset ležaja u dvadesetak smještajnih objekata – soba, apartmana i kuća za odmor. Desetak poslovnih subjekata registrirano je za bavljenje ugostiteljstvom, uz još nekoliko uslužnih obrta¹⁷:

Tablica 2 Popis ugostitelja i drugih pružatelja usluga u općini Lupoglav

Rbr.	Naziv
1	DORINA UGOSTITELJSTVO j.d.o.o.
2	ELUVIO d.o.o.
3	PLANIK d. o. o.
4	BOĆA d. o. o.
5	KIKA d.o.o.
6	IN, obrt za ugostiteljstvo
7	“BOLJUNSKA KONOBA”, ugostiteljski obrt
8	Ugostiteljsko-trgovački obrt "ŠIK"
9	Ugostiteljski obrt "ALBA"
10	Ugostiteljski obrt "KAŽUN"
11	Ugostiteljski obrt "TOMAŠKO"
12	Frizerski salon “ELIDA”
13	“LADY” Kozmetički obrt

Na području općine djeluje i nekoliko udruga koje svojim neprofitnim djelovanjem indirektno promiču turističku djelatnost (udruga za promicanje lova, zaštitu prirodne i kulturne baštine i sl.). Promocija i informiranje vrši se iz Turističke zajednice središnje Istre koje koja ima sjedište u Pazinu.

4. Trgovina

Sektor trgovine također je zastupljen kroz djelovanje desetak pravnih subjekata. U ovom sektoru se posebno mora istaknuti trgovačko društvo Istra Aluminij d.o.o., koje se bavi veleprodajom drva, građevinskog materijala i sanitarne opreme, zapošljavalo je 16 ljudi u 2013. godini i ostvarilo gotovo 13 milijuna kuna prihoda. Godina 2013. je ujedno i najlošija za poduzeće po prihodima, budući da je prosjek vrijednosti ukupnih prihoda prethodnih godina bio oko 32 milijuna, a prosječni broj zaposlenika 29. Slijedi popis svih poslovnih subjekata iz sektora trgovine¹⁸.

Tablica 2 Popis poslovnih subjekata iz sektora trgovine u Općini Lupoglav

Rbr	Naziv
1	ISTRA ALUMINIJ, d. o. o.
2	OLMETO j.d.o.o.
3	PLEJADE KAVA d.o.o.
4	F.V. LUPI d.o.o.
5	URKIĆ d. o. o.
6	CVIJEĆARNA CAMELLIA, trgovački obrt
7	LUNAS, obrt za posredovanje u trgovini
8	PROTEA, obrt za cvjećarstvo

5. Poljoprivreda

Općina Lupoglav ima velik poljoprivredni potencijal. Boljunsko polje vrijedno je poljoprivredno područje pogodno za razvoj ratarske i krmne kulture te povrća, a prostor južnog i zapadnog dijela općine Lupoglav pogodan je za uzgoj ratarske i krmne kulture, povrća, vinove loze (uz odabir podloga otpornih na karbonate), maslina (na posebnim mikro lokacijama pod utjecajem maritimne klime), te voća pod utjecajem umjereno kontinentalnog klimatskog pojasa. Pretplaninsko i planinsko područje Istre, kojem pripada sjeverni i sjeveroistočni dio općine Lupoglav je s obzirom na ograničavajuće prirodne uvjete (klimu, reljef i tla) pogodan samo za uzgoj krumpira od biljnih kultura, te je razvitak poljoprivredne djelatnosti usmjeren prema stočarstvu pašnjačkog tipa¹⁹. Slijedi popis svih poslovnih subjekata iz sektora poljoprivrede.

Tablica 2 Popis poslovnih subjekata iz sektora poljoprivrede u Općini Lupoglav

Rbr	Naziv
1	OPG ALFEO ČERNEKA
2	OPG DANIJELA PAŠKVALIĆ
3	OPG FRANCETIĆ DRAGAN
4	OPG MIRJAN KRBAVAC
5	OPG NIRVANA BERNOBIĆ
6	OPG RENCO VALČIĆ
7	OPG TRAVALJA DOLORES
8	Obrt za poljoprivredu i stočarstvo "ĐANI"
9	Poljoprivredni obrt "BIELETIĆI"
10	Poljoprivredni obrt "BURETIĆ"

3.