PROFIL OPĆINE Prostorna obilježja Geografski položaj i značajke prostora
Općina Lupoglav jedna je od 31 općine koje uz 10 gradova čine 41 jedinicu lokalne samouprave Istarske županije. Lupoglav zauzima površinu od 92,19 km2 (3,27% površine Županije) sa pripadajućim naseljima: Boljun, Boljunsko Polje, Brest pod Učkom, Dolenja Vas, Lesišćina, Lupoglav, Semić i Vranja.
Općina Lupoglav smještena je u sjeveroistočnom dijelu Istarske županije, a na istoku graniči s Primorsko-goranskom županijom, dakle nalazi se na samom izlazu Tunela Učka iz smjera Rijeke. Lupoglav također graniči sa općinama Lanišće, Cerovlje i Kršan, te Gradom Buzetom, a središte općine nalazi se u mjestu Lupoglav. Glavnim cestovnim pravcima Lupoglav je udaljen 25 km od Rijeke, 75 km od Pule, 135 km od Ljubljane i 65 km od Trsta.
Slika 2 Položaj općine Lupoglav
Općina Lupoglav je prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na površini od 93 km2 imala 924 stanovnika, što predstavlja 0,44% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,02% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Radi se o rijetko naseljenom prostoru s prosječnom gustoćom naseljenosti od 10 stanovnika/km2 i malim disperziranim građevinskim područjima. Na prostoru Općine susreću se dvije geomorfološke cjeline Županije1, koje svojim odlikama uzrokuju velike razlike u načinu formiranja naselja, njihovoj morfologiji i tipologiji. Naselja "Bijele Istre" su koncentrirana, nepravilne matrice, gotovo uvijek smještena na prisojnim položajima, a često nekoliko stambenih i gospodarskih objekata okružuje zatvoreno gospodarsko dvorište oblikujući tako relativno siguran zatvoreni sklop zgrada (tipična naselja su: Semić, Brest pod Učkom). Naselja "Sive Istre" su u pravilu ograničenih formi dobro prilagođenih terenu, vizura i silueta koje poštuju mjerilo ambijenta. Radi se o urbanim i ruralnim naseljima male veličine na brijegu, gusto zbijenih sklopova s malim površinama obradivog zemljišta unutar samih naselja (tipično ruralno naselje je Boljun)2. Samo naselje Lupoglav nema morfologiju povijesnog istarskog gradića, već disperziranog naselja koje se longitudinalno razvilo uzduž prometnice, te u kojem prevladavaju samostojeći objekti – prizemnice i manje višekatnice.
Prirodna obilježja
Razmjerno svojoj veličini, općina ima bogatu riznicu flore i faune. Susretanje geomorfoloških cjelina Bijele i Sive Istre općinu čini izuzetno reljefno zanimljivom. Prirodno bogatstvo područja čine i tri zaštićene prirodne vrijednosti, što je veliki potencijal u kontekstu kvalitete življenja i razvoja turizma i gospodarstva u Lupoglavu:
-
dio parka prirode Učka i dijela Ćićarije ukupne površine 14 600,00 ha
-
geomorfološki spomenik prirode Vela Draga pod Učkom površine 69,68 ha,
-
značajni krajobraz Učke van parka prirode 852,20 ha.
Sveukupno površine zaštićenih dijelova prirode u Općini Lupoglav iznose 5.355,76 ha što je čak 58,09% cjelokupne površine općine. Čak 40 posto općinskog prostora dio je Parka prirode Učka, koji s proteže na sveukupno 160 kvadratnih kilometara bogatih kulturnim i povijesnim znamenitostima, čudesnim geomorfološkim lokacijama te florom i faunom koja broji tisuće različitih vrsta, a među kojima su i endemi poput učkarskog zvončića te gotovo izumrle ptice kao što je bjeloglavi sup ili suri orao.
Dio područja općine nalazi se unutar nacionalne ekološke mreže, a nekoliko lokacija su staništa divljih svojita i vrsta:
-
Tavan crkve u Boljunu koje je stanište ugroženih vrsta šišmiša;
-
Kraške špilje i jame - Billova ponikva, Bršljanovica, Kod same jame, Jama kod Cera, jama kod Crvenog Gloga, Jama kod Moljevih Dvora, Jama kod Ševčevih Dvora, Jama Kosturnica, Jama Mrtvih Golubova, Jama na Jančariji, Jama na Kaline, Jama na Dijevcu, Jama na Zalušćici, Jama nad Klačenicom, Jama u rubu, Klanjčeva peć, Kupići pećina (Cimbićeva peć), Mačja pećica, Peć pod slapom, Pećina kod Velih vrata, Pećina na Jančariji, Pećina Odihnica, Pećina Plošenica, Pećina pod mali bačvenjak, Podbačvenjak (Pržon) pećina, Vela peć;
-
Park prirode Učka koja je stanište ptica travnjačkih staništa, ptica grabljivica te ostalih divljih svojti životinja, te karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom, istočno submediteranski suhi travnjaci, primorska bukova šuma s jesenskom šašikom, šume pitomog kestena, travnjaci zmijka te pjegavog jastrebljaka.
-
Boljun je stanište ugrožene vrste velikog vodenjaka.
Slika 2 Park prirode Učka
Klima
Unutrašnjost Istre na kojoj se nalazi područje općine Lupoglav obilježava kombinacija submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. S jedne strane jak je klimatski utjecaj kopna i nedalekih Alpa, a s druge strane osjeća se i utjecaj mora. Kao i na cijelom Istarskom poluotoku prevladava makroklimatski tip "Cfsax". Obilježje toga tipa je umjereno topla kišna klima s vrućim ljetom u kojemu je srednja mjesečna temperatura oko 22C. Padaline su ravnomjerno zastupljene tijekom cijele godine, a ljeto je najsušniji dio godine.
Lupoglav obilježavaju topla i suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih dana (do 2.800 sati na godinu), relativno male godišnje temperaturne varijacije zraka. Tako niže temperature rijetko padaju ispod 0C, a najviše su u srpnju i kolovozu, oko 25-30C.
Tablica 2 Prosječne temperature zraka po mjesecima za Lupoglav u zadnjih 40 godina
Mjesec
|
Najviše
|
Najniže
|
Siječanj
|
7.0°C
|
3.1°C
|
Veljača
|
8.7°C
|
4.1°C
|
Ožujak
|
12.0°C
|
6.4°C
|
Travanj
|
16.8°C
|
9.9°C
|
Svibanj
|
21.8°C
|
14.0°C
|
Lipanj
|
25.4°C
|
17.5°C
|
Srpanj
|
28.1°C
|
19.9°C
|
Kolovoz
|
27.4°C
|
19.6°C
|
Rujan
|
23.6°C
|
16.7°C
|
Listopad
|
18.1°C
|
12.7°C
|
Studeni
|
12.4°C
|
8.0°C
|
Prosinac
|
8.3°C
|
4.4°C
|
Ono što općinu klimatološki razlikuje od ostatka Istre jest veća vjerojatnost za pojavljivanje zimskog pokrivača, budući da se na vrhovima Učke snijeg može naći od mjeseca studenog, a nije rijetkost da pokoja pahulja padne i u svibnju. Iako je snijeg općenito u Istri rijetka pojava i zadržava se eventualno nekoliko dana godišnje, na dijelovima Učke i Ćićarije može se zadržati i do dvadesetak dana. No, zime su bez obzira na snijeg i dalje klasificirane kao blage, što je posljedica utjecaja mora, a količina oborina raste od zapada prema Učki. Bura, sjevernjak (tramontana) i istočnjak (levant) su prevladavajući vjetrovi koji donose naglo opadanje temperature, a zrak pročišćuju i suše.
Do'stlaringiz bilan baham: |