Odluk u o donošenju Programa ukupnog razvoja Općine Lupoglav od 2015. do 2020. godine

SWOT analiza

SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja interpretacijom podataka iz analize situacije promišlja o ključnim pojavama ili situacijama koji utječu na razvoj, apstrahirajući ih u pojednostavljene faktore koji se klasificiraju kao snage, slabosti, prilike i prijetnje. Treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj, neegzaktnoj metodi koja ima za cilj potaknuti strateško promišljanje i planiranje. Pri formulaciji SWOT analize općine Lupoglav, snage i slabosti su pozitivni i negativni faktori sadašnjosti ('statični', 'interni'), a prilike i prijetnje faktori budućnosti ('dinamični', 'eksterni')

Snage

• 
  Geoprometni položaj, «vrata Istre» - na izlazu iz tunela Učka i uz prometnicu Istarski Y
  
• 
  Željeznička i cestovna infrastruktura
  
• 
  Tri registrirane zaštićene prirodne vrijednosti: dio parka prirode Učka i Ćićarija, geomorfološki spomenik prirode Vela Draga pod Učkom, te značajni krajobraz Učke van parka prirode
  
• 
  Bogata flora i fauna
  
• 
  Ugodna i blaga klima
  
• 
  Stabilan elektroenergetski sustav
  
• 
  Velik izvor drvnog energenta
  
• 
  Postignut 100% stupanj digitalizacije
  
• 
  Razmjerno visoko razvijeno gospodarstvo i stabilna poduzeća, posebno u području cestovnog prometa
  
• 
  Niska stopa nezaposlenosti
  
• 
  Obnovljen dječji vrtić
  

Slabosti

• 
  Loša kvaliteta lokalnih prometnica umanjuje kvalitetu života građana i ne privlači posjetitelje
  
• 
  Manjak pratećih sadržaja na benzinskim postajama dovodi do smanjenja frekventnosti putnika i oportunitetnog troška
  
• 
  Demografska slika – depopulacija, mala gustoća naseljenosti, mali udio radno sposobnog i ekonomski aktivnog stanovništva, obrazovna struktura
  
• 
  Otegotne okolnosti za razvoj turizma - Općina nema kontakt s morem, nepostojanje tradicije, imidža, nevalorizirane i slabo propagirane turističke atrakcije
  
• 
  Ne postojanje kanalizacijske mreže u 6 od 8 naselja
  
• 
  Niska tehnološka razina gradnje TK mreža i pružanja TK usluga i ograničavajuća mobilna i internetska komunikacija unutar općine Lupoglav
  
• 
  Ne postojanje srednje škole
  
• 
  Nedovoljni administrativni kapaciteti za pripremu i provedbu programa i projekta (nedostaju kapaciteti za pripremu i provedbu projekta za EU i dr.)
  

Prilike

• 
  Izgradnja planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ili Učku dovesti će do povezanosti istarskih pruga s nacionalnom mrežom, koja se do sada odvijala preko slovenskog teritorija
  
• 
  Izrađeno Idejno rješenje odvodnje za sva naselja koja se nalaze unutar zona sanitarne zaštite
  
• 
  Drvo kao resurs može se plasirati na tržište energenata, a dodatnom preradom i kao održiv izvor energije (npr. pelet)
  
• 
  Aktivno civilno društvo i udruge koje oživljavaju općinu i podižu njenu atraktivnost kao partneri u različitim razvojnim inicijativama
  
• 
  Bogata povijesno-kulturna baština otvara prostor ovakvoj vrsti turizma
  
• 
  Brojne pješačke i biciklističke staze mogu biti zanimljive za razvoj aktivnog, sportskog i lovnog turizma
  
• 
  Dostupnost europskih i nacionalnih fondova za:
  

• 
  projekte ruralnog razvoja i poljoprivredu
  
• 
  razvoj konkurentnosti i MSP
  
• 
  razvoj ljudskih resursa uključujući civilno društvo
  
• 
  povećanje efikasnosti i kapaciteta lokalne samouprave
  

Prijetnje

• 
  Demografski trendovi mogu kočiti sve aspekte eventualnog napretka i ugroziti industriju
  
• 
  Sve starije stanovništvo i sve veće razlike između dobrostojećih i siromašnih mogu povećati izdatke iz proračuna za izdatke iz sustava socijalne skrbi
  
• 
  Kvantitativno ograničavajući turistički smještaj smanjuje potencijal za razvoj turističke djelatnosti
  
• 
  Propadanje kulturne i prirodne baštine uslijed nedovoljnih izvora financiranja
  
• 
  Nestabilnost / nesigurnost institucija, zakona i dr; utjecaj kratkovidnih političkih odluka
  
• 
  Ograničenja koja mogu nastati kao posljedica ovisnosti o makroekonomskim kretanjima, fiskalnoj i drugoj politici države
  

3. Izvori financiranja

   1. Općinski proračun

Sagledavanje razvojnih mogućnosti te artikuliranje željenog razvojnog smjera mora uzeti u obzir ne samo multisektorsku analizu stanja i već definirane strateške smjernice, nego i financijske kapacitete i postojeće razvojne inicijative. Na taj je način moguće razviti Program ukupnog razvoja koji će biti istinski 'ugrađen' i realističan te može zaživjeti u danoj zajednici. Faktička realizacija programa zahtijeva vezivanje planiranja projekata s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem. Zaključno, povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se održivim razvojem općine Lupoglav upravljalo na kvalitetan način.

Općinsko vijeće godišnjim proračunom planira prihode i rashode Općine u narednoj godini. Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine programima pružanja esencijalnih javnih usluga, kao što su komunalne usluge, javna sigurnost, obrazovanje, zdravstvo, te druge funkcije koje stvaraju sigurno, zdravo i ugodno okruženje te potiču gospodarski rast zajednice. Dakle, proračun nije samo pravni akt i financijski plan, nego donekle i strateški dokument i vodič za postupke upravljanja općinom.

Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 10 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su:

1. 
   Opće javne usluge
   
2. 
   Obrana
   
3. 
   Javni red i sigurnosnost
   
4. 
   Ekonomski poslovi
   
5. 
   Zaštita okoliša
   
6. 
   Usluge unapređenja stanovanja i zajednice (stambeno-komunalna djelatnost)
   
7. 
   Zdravstvo
   
8. 
   Rekreacija, sport, kultura i religija
   
9. 
   Obrazovanje uključujući predškolski odgoj
   
10. 
    Socijalna zaštita
    

Za realizaciju svojih funkcija i obavljanje poslova u okviru svog samoupravnog djelokruga Općina koristi slijedeće vrste prihoda koji joj pripadaju sukladno zakonu:

1. 
   Vlastiti prihodi koji se ostvaruju na nivou općine:
   

• 
  porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
  
• 
  prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine,
  
• 
  prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine , odnosno u kojima ima udjele ili dionice,
  
• 
  prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće,
  
• 
  novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje,
  

2. 
   Vlastiti prihodi s nad-općinskog nivoa:
   

• 
  udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
  
• 
  sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske i drugih javnih tijela
  

3. 
   Prihodi od zaduživanja (krediti, zajmovi, izdavanje vrijednosnih papira).
   

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna je također pravni akt općinskog vijeća, kojim se utvrđuje poslovanje u zaključenoj godini u usporedbi s prethodnom fiskalnom godinom i planom. U nastavku slijede analize realizacije Proračuna Općine Lupoglav, počevši sa sumiranim prikazom četverogodišnjeg razdoblja 2011. – 2014. Usporedba između realizacije i planova je izostavljena iz prikaza²⁸.

Tablica 3 Izvršenje proračuna Općine Lupoglav 2011-2014. g.

Br.rn.	NAZIV	2011	2012	2013	2014
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
6	PRIHODI POSLOVANJA	3,326,256	4,269,822	7,422,870	3,863,320
61	Prihodi od poreza	1,794,614	2,468,314	2,248,381	2,177,230
63	Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna	859,066	966,772	4,166,325	926,886
64	Prihodi od imovine	79,528	116,83	86,076	123,538
65	Prihodi od upr. i adm. pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada	496,444	608,034	846,765	550,245
66	Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija	0	0	0	0
67	Prihodi iz proračuna	0	0	0	0
68	Kazne, upravne mjere i ostali prihodi	96,604	109,872	75,323	85,421
3	RASHODI POSLOVANJA	3,051,689	3,071,381	3,386,337	3,264,673
31	Rashodi za zaposlene	605,217	598,246	596,239	618,241
32	Materijalni rashodi	1,166,644	1,148,781	1,481,311	1,318,444
34	Financijski rashodi	12,453	34,445	13,724	91,454
35	Subvencije	0	0	0	0
36	Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna	746,922	749,487	758,32	740,496
37	Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade	355,222	371,444	376,856	329,254
38	Ostali rashodi	165,231	168,978	159,887	166,784
	VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA	274,567	1,198,441	4,036,533	598,647
PRIHODI I RASHODI ZA NABAVU/OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
7	Prihodi od prodaje nefinancijske imovine	76,352	1,044	25,933	10,33
4	Rashodi za nabavu nefinancijske imovine	490,597	1,243,996	1,263,375	2,767,441
	VIŠAK/MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE	-414,245	-1,242,952	-1,237,442	-2,757,111
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO
	UKUPNI PRIHODI	3,402,608	4,270,866	7,448,803	3,873,650
	UKUPNI RASHODI	3,542,286	4,315,377	4,649,712	6,032,114
	UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA	-139,678	-44,511	2,799,091	-2,158,464
B. RAČUN FINANCIRANJA
8	Primici od financijske imovine i zaduživanja	0	0	0	1,182,527
5	Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova	0	0	0	0
	NETO FINANCIRANJE	0	0	0	1,182,527
C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GOCINA
	Vlastiti izvori	-17,035	-156,713	-201,224	2,597,867
Višak/manjak (A) + neto zaduživanje/financiranje (B) + prenesena sredstva (C)		-156,713	-201,224	2,597,867	1,621,930
	Vlastiti prihodi + primici od zaduživanja	3,402,608	4,270,866	7,448,803	5,056,177
	Vlastiti rashodi + izdaci od zaduživanja	3,542,286	4,315,377	4,649,712	6,032,114
	Financijski rezultat razdoblja bez prenosa sredstava	-139,678	-44,511	2,799,091	-975,937

Kako je vidljivo iz gornje tablice, godišnji proračun Općine je veličine oko 4.5 milijuna kuna, sa zabilježenim konstantnim i značajnim porastom u zadnje četiri godine – od oko 3.5 mil.HRK u 2011, do oko 6 milijuna kuna u 2014. godini.

S izuzetkom 2013. godine, u promatranom razdoblju Općina je godišnje realizirala neznatno veće rashode od prihoda, pa je i kumulativno poslovanje negativno kada se uzmu u obzir prijenosi iz prethodnih godina. Pozitivni rezultat u 2013. godini posljedica je značajnog rasta prihoda na oko 7.5 mil.kn, uslijed znatnog povećanja stavke 63., pomoći od države. Na osnovu takvih rezultata, i proračun za 2014. je bio planiran na skoro 8 milijuna kuna, od čega je realizirano 6,032,114 HRK, što u odnosu na prihode daje negativni financijski rezultat od -2,158,464 HRK, koji pokriven pozitivnim rezultatom iz 2013. i zaduživanjem u 2014. ostavlja 1,621,930 HRK za prijenos u 2015. godinu.

Što se tiče zaduživanja, Općina trenutno ima jednu dugoročnu obvezu:

Kredit u iznosu od 617.000 EUR je realiziran u lipnju ove godine, s počekom plaćanja i rokom za otplatu od 10 godina. Kredit je isključivo namijenjen za izgradnju kanalizacije u naselju Vranja koji se financira iz programa IPARD u istom iznosu, tako da će Općina po primitku sredstava iz Agencije kredit zatvoriti u cijelosti, već u tekućoj godini.

Po strukturi vlastitih prihoda, u svim godinama dominiraju prihodi poslovanja koji u 2014. godini iznose čak 99.65 posto, dok ostatak udjela čine prihodi od prodaje nefinancijske imovine:

Tablica 3 Struktura prihoda Općine Lupoglav za 2013. i 2014. godinu

Rn	NAZIV	2013	2014	Index 2013-2014	Udjeli (2013)	Udjeli (2014)
1	2	3	4	5	6	7
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
6	PRIHODI POSLOVANJA	7,422,870	3,863,320	52	99.65%	99.73%
61	Prihodi od poreza	2,248,381	2,177,230	97	30.29%	56.36%
63	Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna	4,166,325	926,886	22	56.13%	23.99%
64	Prihodi od imovine	86,076	123,538	144	1.16%	3.20%
65	Prihodi od upr. i adm. pristojbi	846,765	550,245	65	11.41%	14.24%
66	Prihodi od prodaje proizvoda, robe, usluga i prihodi od donacija	0	0		0.00%	0.00%
67	Prihodi iz proračuna	0	0		0.00%	0.00%
68	Kazne, upravne mjere i ostali prihodi	75,323	85,421	113	1.01%	2.21%
3	RASHODI POSLOVANJA	3,386,337	3,264,673	96
	VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA	4,036,533	598,647	15
PRIHODI I RASHODI ZA NABAVU/OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
7	Prihodi od prodaje nefinancijske imovine	25,933	10,33	40	0.35%	0.27%
4	Rashodi za nabavu nefinancijske imovine	1,263,375	2,767,441	219
	VIŠAK/MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE	-1,237,442	-2,757,111	223
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO
	UKUPNI PRIHODI	7,448,803	3,873,650	52
	UKUPNI RASHODI	4,649,712	6,032,114	130
	UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA	2,799,091	-2,158,464	-77

Najveći udio u prihodima poslovanja pripada prihodima od poreza (56.36%); velika glavnina ovih poreznih prihoda otpada na porez i prirez na dohodak, a nešto malo i na porez na imovinu i porez na robu i usluge. Naredne dvije stavke s najvećim udjelom u prihodima poslovanja su pomoći iz inozemstva i općeg proračuna u udjelu od 24%, te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi (14%), koji se uglavnom odnose na komunalne doprinose i naknade. Pomoći iz inozemstva i općeg proračuna su ujedno i prihodovna stavka koja bilježi najveći pad u odnosu na 2013. godinu i tome se u najvećoj mjeri može pripisati veliko smanjenje prihodovne strane proračuna. Naime, ova stavka se od preko 4 mil. kn u 2013. smanjila na ispod milijun kuna u 2014, što je skoro 80-postotno smanjenje. Glavni uzrok ovom znatnom smanjenju jest ukidanje stopostotnog povrata poreza na dobit od države koji se u 2013. ostvario temeljem statusa brdsko-planinskog područja.

Tablica 3 Prikaz pomoći u strukturi prihoda

Rn	NAZIV	2013	2014	Index 2013/14	Udjeli (2013)	Udjeli (2014)
1	2	3	4	5	6	7
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
63	Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna	4,166,325	926,886	42085
631	Pomoći od inozemnih vlada	0	0		0.00%	0.00%
632	Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU	0	0		0.00%	0.00%
633	Pomoći iz proračuna	3,986,603	781,926	42174	95.69%	84.36%
634	Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna	34,5	0	0.0	0.83%	0.00%
635	Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije	145,222	144,96	99.8	3.49%	15.64%

Na strani rashoda, ne uzimajući u obzir izdatke proizašle iz zaduživanja, rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine podijeljeni su u omjeru 73-27% u 2013, odnosno 54-46% u 2014:

Tablica 3 Struktura rashoda Općine Lupoglav za 2013. i 2014. godinu

Rn.	NAZIV	2013	2014	Index 2013-2014	Udjeli (2013)	Udjeli (2014)
1	2	3	4	5	6	7
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
6	PRIHODI POSLOVANJA	7,422,870	3,863,320	52		99.73%
3	RASHODI POSLOVANJA	3,386,337	3,264,673	96	72.83%	54.12%
31	Rashodi za zaposlene	596,239	618,241	104	17.61%	18.94%
32	Materijalni rashodi	1,481,311	1,318,444	89	43.74%	40.39%
34	Financijski rashodi	13,724	91,454	666	0.41%	2.80%
35	Subvencije	0	0		0.00%	0.00%
36	Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna	758,32	740,496	98	22.39%	22.68%
37	Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade	376,856	329,254	87	11.13%	10.09%
38	Ostali rashodi	159,887	166,784	104	4.72%	5.11%
	VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA	4,036,533	598,647	15
PRIHODI I RASHODI ZA NABAVU/OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
7	Prihodi od prodaje nefinancijske imovine	25,933	10,33	40	0.35%	0.27%
4	Rashodi za nabavu nefinancijske imovine	1,263,375	2,767,441	219	27.17%	45.88%
	VIŠAK/MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE	-1,237,442	-2,757,111	223
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO
	UKUPNI PRIHODI	7,448,803	3,873,650	52
	UKUPNI RASHODI	4,649,712	6,032,114	130
	UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA	2,799,091	-2,158,464	-77

U rashodima poslovanja najveće su stavke materijalni rashodi, dane pomoći (izdaci za obrazovanje i socijalnu skrb), te troškovi zaposlenih. Ukupni rashodi su porasli za oko 30% u odnosu na 2013. godinu što je u najvećoj mjeri posljedica znatno većih izdataka za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, odnosno kapitalna ulaganja. Stavka nabave proizvedene dugotrajne imovine odnosi se na izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture, a u 2014. godini tri najveća izdatka u ovoj kategoriji odnose se na radove na kanalizacijskoj mreži u Vranji, drugu fazu izgradnje mrtvačnice Simić i održavanje nerazvrstanih cesta. Rashodovna strana proračuna dalje se analizira u narednom poglavlju III.4 Razvojne inicijative i scenariji.

2. Ostali izvori financiranja

Uz vlastite prihode i zaduživanja, te tekuće pomoći od države, Općina ima mogućnost realizacije sredstava i putem donacija, pomoći i/ili zajedničkih razvojnih projekata u okvirima:

• 
  Nacionalnih programa i projekata (npr. Fond za zaštitu okoliša, Hrvatske vode, razna ministarstva i sl.)
  
• 
  Županijskih programa
  
• 
  Programa suradnje s Republikom Italijom i drugim bilateralnim programima
  
• 
  EU programa za Hrvatsku (strukturni i kohezijski fondovi, fondovi ruralnog razvoja i poljoprivrede)
  
• 
  EU programa za zemlje članice (prekogranični poput Interrega i/ili sektorski programi)
  
• 
  Internacionalnih/multinacionalnih programa i međunarodnih organizacija
  
• 
  Shemama koje uključuju privatni kapital (javno-privatna partnerstva, koncesije)
  

U zadnjih nekoliko godina Općina nije mnogo koristila ove mogućnosti, izuzev spomenutog projekta izgradnje kanalizacije u naselju Vranja koji se financira iz IPARD programa.

S obzirom na veličinu sredstava iz EU fondova koji se stavljaju na raspolaganje Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020, u Prilogu 1 dan je sažeti pregled prioriteta, mjera i operacija koje su programirane kroz tri programa – Operativni program konkurentnost i kohezija (Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond), Operativni program učinkoviti ljudski potencijali (Europski socijalni fond) i Program ruralnog razvoja (II stup Zajedničke poljoprivredne politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj).

U razmatranju alternativnih izvora financiranja treba voditi računa o tome da je takvo financiranje u pravilu moguće samo u sklopu periodičnih javnih poziva koji su vremenski ograničeni, sektorski usmjereni i detaljno određuju uvijete prihvatljivosti troškova, prijavitelja, aktivnosti, veličine investicije, načina i rate (su)financiranja. Praćenje i informiranost o ovim izvorima je imperativ za sva upravna tijela, a njihovo korištenje može zahtjevati značajne materijalne, ljudske i organizacijske resurse. Stoga, s obzirom na raznovrsnost i periodičnost ovakvih programa, učinkovito je raditi 'matching', odnosno ciljano povezivanje konkretnih projektnih ideja s dostupnim programima, kao i kontinuirano raditi na partnerstvu i umrežavanju koji su nerijetko i službeni uvjeti za sudjelovanje. Konkretni prijedlozi koji su na ovom tragu detaljnije su opisani u poglavlju o provedbi PUR-a.

4.