Odluk u o donošenju Programa ukupnog razvoja Općine Lupoglav od 2015. do 2020. godine

ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI

1. Opći razvojni trendovi

Za sagledavanje razvojnih mogućnosti, bitno je sagledavanje trendova, prognoza, ali i politika na svim nivoima, lokalnih, nacionalnih, pa čak i globalnih. Na taj se način dobije uvid u ono što je realno ostvarivo, kako bi se vlastiti ograničeni prihodi mogli povećati putem vanjskih privatnih ili javnih ulaganja, ali i kako bi se javna sredstva usmjerila u inicijative koje imaju multiplicirajući efekt, odnosno stvaraju uvjete za privatne inicijative, uz istovremeno poboljšanje i osiguravanje javnih usluga bitnih za kvalitetu života.

1. Europska unija i Hrvatska

Temeljem analiza uspješnosti dosadašnjih politika i prognoza budućih trendova, Europska Komisija je osmislila razvojnu strategiju u narednom sedmogodišnjem periodu. Nova desetogodišnja strategija Europske unije Europe 2020 donosi viziju socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće, i pokušavajući riješiti nedostatke postojećeg modela, predlaže rast koji je pametan, održiv i uključiv, tj. temeljen na slijedećim prioritetima:

• 
  Pametan rast kroz razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama
  
• 
  Održiv rast promoviranje konkurentnijih gospodarstava temeljenih na učinkovitosti i ekološkoj/okolišnoj svijesti
  
• 
  Uključiv razvoj: zadržati visoke stope zaposlenosti, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
  

Konkretno, Unija je definirala mjerljive i ambiciozne ciljeve u 5 područja, a koji su obvezujući i za Hrvatsku:

• 
  Zaposlenost: 75% populacije u dobi između 20 – 64 godina treba biti zaposleno
  
• 
  Inovacije: 3% BDP-a uloženo u istraživanje i razvoj
  
• 
  Klima/energija – cilj «20/20/20» (smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20%, povećati udio obnovljivih izvora energije za 20%, te energetsku učinkovitost)
  
• 
  Obrazovanje: smanjiti postotak (ispod 10%) osoba koji rano napuste školovanje, i povećati na 40% udio osoba do 34 godine koje će završiti neki oblik višeg obrazovanja (treći stupanj)
  
• 
  Socijalna uključenost: smanjiti broj siromašnih i socijalno isključenih osoba za minimum 20 milijuna ljudi.
  

Ovi ciljevi daju generalnu sliku o tome gdje bi Europa 2020. godine trebala biti, te se od svake zemlje članice očekuje njihovo prevođenje u nacionalne ciljeve/strategije, što je u Hrvatskoj i učinjeno. Posljedično, ovi ciljevi upućuju na očekivane trendove javnog financiranja.

2. Republika Hrvatska i Istra

Temeljem europskih i nacionalnih prioriteta, i u Republici Hrvatskoj je izrađen niz strateških dokumenata, koji se reflektiraju na dosadašnje iskustvo i određuju željenu razvojnu putanju. Na regionalnom nivou, Istarska se županija ističe kao pro aktivan akter koji sukladno trendovima i nacionalnim prioritetima aktivno promišlja razvoj u predstojećem razdoblju. Za male općine poput Lupoglava, razvojna usmjerenja i trendovi na regionalnom, pa čak i nacionalnom nivou su važni parametri koje treba sagledati pri ocjeni i planiranju.

Usporedna analiza strateških ciljeva glavnih planskih dokumenata kao što su Strategija LAG-a Središnja Istra, Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije, Program ruralnog razvoja RH i Strategija ruralnog razvoja RH koji su prikazani u tablici niže sugeriraju nekoliko 'tema' bitnih za razvoj ruralnih područja:

• 
  Konkurentnost gospodarskih aktivnosti
  
• 
  Uvjeti života, društvena i komunalna infrastruktura
  
• 
  Očuvanje, zaštita i održiva upotreba prirodnih resursa, okoliša i kulturnog nasljeđa
  
• 
  Institucionalno okruženje, planiranje, suradnja
  
• 
  Ljudski resursi, inovacije, prijenos znanja
  

Tablica 3 Usporedni prikaz prioritetnih ciljeva relevantnih strateških dokumenata

	LAG Središnja Istra	Strateški program ruralnog razvoja IŽ 2008-2013	Županijska razvojna strategija	Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020.	Strategija ruralnog razvoja RH
P1	Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima	Izgradnja institucionalnog okruženja koje potiče poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima	Konkurentno gospodarstvo	Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima	Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora
P2	Ruralni razvoj	Povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima	Razvoj ljudskih resursa	Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama	Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa
P3	Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života	Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša	Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom	Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi	Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva
P4	Valorizacija i očuvanje kulturne baštine	Zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa	Visoka kvaliteta života	Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom	Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja
P5	Zaštita i očuvanje okoliša	Trajno poboljšanje učinkovitosti rada komplementarnih – suradnih institucija u funkciji ruralnog razvitka	Prepoznatljivost istarskog identiteta	Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru
P6	Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja			Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Što se tiče sektorski orijentiranih strategija, a pri tome ne umanjujući prioritete razvoja ostalih sektora, važno je istaknuti smjernice dane Master planom turizma Istarske županije, koji prepoznaje neodrživost modela masovnog turizma velikih brojki temeljenih na proizvodu «sunce i more», te predlaže diversifikaciju ponude istarskih turističkih odredišta prema prirodnim i stečenim razvojnim predispozicijama. Master plan nadalje, temeljem niza istraživanja, analiza i rasprava identificira obrise nove istarske turističke budućnosti u formi šest obalnih clustera te cluster unutrašnjosti Istre, kojem pripada i Općina Lupoglav. Ideja je dakle, datosti svakog pojedinog clustera oblikovati u nove proizvode koji moraju biti konkurentni na tržištu i međusobno komplementarni.

Naime, suvremeni trendovi ukazuju na nove oblike korištenja slobodnog vremena i novo poimanje odmora. Tako se javljaju specifične grupe turista zainteresirane za uzbuđenja i iskustva koja im može pružiti upravo unutrašnjost Istre. Prvu grupu čine turisti-aktivni rekreativci koji upražnjavaju sve vidove aktivne rekreacije i kojima je rekreacija neposredno povezana s potrebom otkrivanja novih prostora, ambijenata, ljudi i običaja. Drugu grupu čine tzv. vikend-turisti čiji se kratkotrajni boravak ograničava na obilazak prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, i čiju osnovu potražnje čini autohtona gastro ponuda. Treća grupa je relativno mala grupa koju čine tipovi gostiju kao ekstremni sportaši, lovci, i slično, koji potražuju široke, slabo nastanjene i neurbanizirane prostore sa specifičnim vrednotama.

S obzirom da se radi o ruralnom području, neodvojiv dio razvoja turizma, kao i razvoja općenito, jest i razvoj poljoprivrede, šumarstva, lovnog i vodnog gospodarstva. Osim Strategije ruralnog razvoja Istarske županije, taj aspekt razvoja sadržan je posebice u strateškim planovima razvoja lokalne akcijske grupe Središnja Istra koju uz Općinu Lupoglav čini još sedam jedinica lokalne samouprave – Grad Pazin, općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan, te od ove godine i Grad Poreč te općine Funtana, Sveti Lovreč, Višnjan, Vrsar i Žminj. Nova strategija LAG-a treba se početi izrađivati u drugoj polovini ove godine, a dosadašnja, za period 2007.-2013. je predvidjela 6 općih ciljeva razvoja:

1. 
   Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima
   
2. 
   Ruralni razvoj
   
3. 
   Razvoj društvene infrastrukture i unaprijeđenije kvalitete života
   
4. 
   Valorizacija i očuvanje kulturne baštine
   
5. 
   Zaštita i očuvanje okoliša
   
6. 
   Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja
   

Postojeći resursi - poljoprivredno i šumsko zemljište, biološka i krajobrazna raznolikost, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja - s jedne strane, te sektor turizma kao tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji izvjesno omogućuju održivi razvoj područja. Mikroregija također ima velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije koji mogu omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja.

No s druge strane, postoje i negativni faktori kao što su, kao i u većini mjesta u Hrvatskoj, demografski trendovi i indikatori (starosna i obrazovna struktura stanovništva, migracije), izoliranost naselja, klimatske promjene te zapuštanje poljoprivrednih površina, kao i nedostatak udruživanja proizvođača i ponuditelja usluga koje dovodi do neiskorištenja postojećih kapaciteta²⁷.

3. Općina Lupoglav

Glavne razvojne značajke Općine Lupoglav temelje se na prometnoj funkciji, koja se ostvaruje izgradnjom suvremene prometnice “Istarski Y” i tunela “Učka”, čime ova općina postaje od prvorazrednog značaja za povezivanje istarskog poluotoka s ostatkom Hrvatske. Izgradnjom planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ili Učku, čime bi se postigla izravna povezanost istarskih pruga s nacionalnom mrežom, ova uloga će postati još naglašenijom.

Prometni značaj vjerojatno će utjecati i na razvoj novih gospodarskih djelatnosti u ovom prostoru: industrije, servisa i sl. i za to je osobito pogodno područje uz naselje Lupoglav. Generalno, naselje Lupoglav ima mogućnost za razvoj krupnije industrije te servisne i distribucijske djelatnosti, dok bi se razvoj ostatka Općine temeljio na malom poduzetništvu, poljoprivredi i turizmu uz najveću očuvanost okoliša i graditeljskog nasljeđa.

Uloga turizma u gospodarstvu Općine Lupoglav mogla bi se povećati. Revaloriziranjem vrijednih i zaštićenih prirodnih posebnosti i povijesne baštine moguće je ostvariti atraktivnu turističku ponudu u obliku seoskog i izletničkog turizma, sportskog i lovnog turizma, koji bi funkcionirao kao dopuna turističke ponude istočne obale Istre i u sinergiji sa specifičnim turističkim proizvodima središnje Istre (npr. Motovun, Parenzana i sl.).

Boljunsko polje je vrijedno poljoprivredno područje pogodno za razvoj ratarske, povrćarske i krmne kulture. Općenito, prostor južnog i zapadnog dijela Općine Lupoglav pogodan je za uzgoj ratarske, povrćarske i krmne kulture, vinove loze (uz odabir podloga otpornih na karbonate), maslina (na posebnim mikrolokacijama pod utjecajem maritimne klime), te voćarske kulture umjereno kontinentalnog klimatskog pojasa. Predplaninsko i planinsko područje Istre, u koji pripada sjeverni i sjeveroistočni dio Općine Lupoglav, je pogodan samo za uzgoj krumpira, te je razvitak poljoprivredne djelatnosti usmjeren prema stočarstvu pašnjačkog tipa.

Postojeći kamenolom kod Vranje zapošljava stanovit broj osoba i izvor je prihoda za Općinu, ali je već duži niz godina izvor kontroverzi, zbog svog smještaja neposredno uz zaštićenu zonu geomorfološkog spomenika prirode “Vela Draga” te žalbi na rad tog kamenoloma zbog buke veće od dopuštene, zagađenja prašinom i opasnostima uslijed rada kamenoloma u neposrednoj blizini naselja i prometnice. Tako je 2011. provedena procjena utjecaja na okoliš za «ograničenu eksploataciju u svrhu sanacije» koja bi trebala trajati 13 godina i proširiti kamenolom s današnjih 9.5 na 11 hektara, unatoč tome što Prostorni plan Općine Lupoglav ne dopušta proširenje. Izmjenama Prostornog plana Istarske županije koje su u tijeku za vrijeme pisanja ovog dokumenta, predmetno područje se predviđa za sanaciju kroz ograničenu eksploataciju, bez proširenja zahvata eksploatacijskog polja.

Turizam i ugostiteljstvo na bazi zdrave hrane, dakle u sprezi sa održivom poljoprivredom praksom najperspektivnija je poduzetnička gospodarska djelatnost, mada je njihov razvoj u Općini Lupoglav do sada je bio beznačajan. Razvoj privatnog poduzetništva, industrijskih, servisnih i srodnih djelatnosti rađa potrebu za izgradnjom objekata male privrede, ugostiteljskih i sličnih objekata, ali je uočljiv manjak infrastrukturno opremljenih i imovinski definiranih površina i gospodarskih građevina spremnih za početak proizvodnje, kao i kompletirane urbanističke dokumentacije. Glavno ograničenje u razvitku i nadalje mogu biti nedostatak kapitala za financiranje razvojnih projekata, demografska obilježja Općine (tendencija depopulacije i starenja) te neuređeni prostori za smještaj novih djelatnosti.

2.