|
-
U oviru ovog dijela analize pokušat će se dati odgovor na pitanje: „Postoji li dovoljna ponuda nezaposlene radne snage da zamijeni postojeću radnu snagu i omogući razvoj u ključnim djelatnostima?“
-
Ukupna potražnja za radnom snagom dijeli se na potražnju zbog zamjene umirovljenih zaposlenika i razvojnu potražnju koja proizlazi iz ekonomskog rasta. U Tablici 18. prikazane su procjene koliko će mladih te mladih i nezaposlenih biti raspoloživo za radna mjesta onih koji odlaze u mirovinu.
Tablica 18. Procjena potražnje zbog zamjene umirovljenih zaposlenika
Sektori
|
Mladi po radnom mjestu
|
Mladi i nezaposleni po radnom mjestu
|
Zdravstvo
|
4.79
|
12.1
|
Elektrotehnika i računarstvo
|
2.86
|
7.1
|
Geologija, nafta, kemija
|
0.16
|
9.3
|
Grafička industrija
|
5.04
|
17.0
|
Ekonomija, trgovina, administracija
|
0.81
|
10.2
|
UKUPNO SEKTORI
|
1.87
|
12.4
|
Graditeljstvo
|
0.60
|
11.5
|
Strojarstvo
|
1.49
|
6.5
|
Promet i logistika
|
0.46
|
6.8
|
Poljoprivreda
|
0.69
|
11.8
|
Tekstil i koža
|
0.54
|
20.6
|
Šumarstvo
|
1.56
|
13.2
|
Usluge
|
2.17
|
10.0
|
Turizam i ugostiteljstvo
|
3.10
|
24.7
|
Izvor: Procjene autorice Sanje Crnković-Pozaić na temelju analize zanimanja u 13 sektora u 2010. godini.
-
Neke skupine djelatnosti poput Tekstila i kože, Poljoprivrede, Graditeljstva, Geologije, nafte i kemije, te Ekonomije, trgovine i administracije neće moći zamijeniti starije radnike mladima. Kada se uključi nezaposlene, situacija se poboljšava tako da naizgled imamo dovoljan broj nezaposlenih kako bi se odvila neophodna zamjena i zadovoljile razvojne potrebe. Međutim, dobna i kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba znatno je lošija od strukture među zaposlenima i bit će relativno teško uskladiti strukturu potrebnih znanja i vještina sa strukturom znanja nezaposlenih osoba među kojima više od 50% traži posao dulje od godinu dana.
-
Promatrani problem zamjene posebno dolazi do izražaja kod inženjera, gotovo svih vrsta, kojih među nezaposlenima nema u većem broju. Stoga je potrebno pojačati dostupnost pojedinih kvalifikacija kako bi se ispravile nejednakosti ponude i potražnje.
Ponuda rada i strukturne neusklađenosti -
Ukupna ponuda rada uključuje nezaposlene osobe i tražitelje zaposlenja koji mogu biti trenutno zaposleni, ali bi bili voljni promijeniti posao kada bi im se pružila prilika. Potonje je vrlo teško ocijeniti. Međutim, 2008. godine u Anketi o radnoj snazi na pitanje žele li promijeniti posao potvrdno je odgovorilo 240 tisuća zaposlenih. Kao glavne razloge zašto žele promijeniti posao istaknuli su želju za boljom plaćom i uvjetima rada kao i želju da se njihove kvalifikacije bolje iskoriste.
-
Broj nezaposlenih gotovo je trajno veći od potražnje. Stoga se poslodavci ponašaju kao da su kadrovi uvijek dostupni, što se odražava i u vrlo niskoj razini ulaganja u obrazovanje zaposlenika. Ipak, postojanje strukturne neusklađenosti potvrđeno je kroz Anketu poslodavaca koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a čiji rezultati ukazuju na nedostatak određenih kadrova, postojanje deficitarnih zanimanja te nepostojanje određene skupine sposobnosti kod onih koji se javljaju za obavljanje poslova.
-
Može se očekivati da će rast potražnje u gotovo svim sektorima zahtijevati značajan napor da se nezaposleni aktiviraju, dodatno osposobe i aktivno traže posao. Obrazovni sustav, posebno u dijelu strukovnih programa ne prati potrebe tržišta rada dovoljno učinkovito, što dovodi do neusklađenosti, posebno kod praktičnih znanja i vještina. To najviše pogađa mlade koji imaju teškoća s uključivanjem na tržište rada. Sustav obrazovanja odraslih, koji bi trebao biti najbrži u procjeni potreba gospodarstva i prilagodbi svoje ponude, nema dovoljno financijske potpore niti se zadovoljavaju standardi kvalitete.
-
Glavne karakteristike tržišta rada u Hrvatskoj su: pad broja radno sposobnog stanovništva zbog demografskih čimbenika, slabo korištenje ljudskih potencijala što se očituje u niskim stopama aktivnosti, značajno veća ponuda rada od potražnje i sve veće neusklađenosti strukture ponude i strukture potražnje kada se radi o dostupnosti određenih struka, ali i na razini kompetencija. Grupiranje najsposobnijih visokoobrazovanih kadrova u području usluga mogao bi biti ograničavajući čimbenik za reindustrijalizaciju na temelju novih materijala i tehnologija u uvjetima pojačane konkurencije.
-
Samo planiranje potrebnih resursa korištenjem stimulacija za odabir traženih zanimanja, određivanje upisnih kvota i prilagođavanje obrazovnih programa potrebama, uz dostatnu financijsku potporu, može dovesti do poboljšanja strukure znanja i vještina koje su potrebne za razvoj.
Do'stlaringiz bilan baham: |
