Konceptualni okvir i sadržaj dokumenta
Svrha i ciljevi -
Svrha izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. jest kroz analizu industrije dobiti pregled stanja industrijskih djelatnosti i poddjelatnosti kako bi se:
-
utvrdile perspektive rasta i razvoja te jačanja konkurentnosti,
-
utvrdili strateški ciljevi,
-
usvojio smjer djelovanja i alokacije resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva, odnosno provedbeni model, te
-
pratila provedba strategije.
-
Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. izrađena je polazeći od načela koja u potpunosti uvažavaju postignuća suvremene industrijske politike u Europskoj uniji (EU), ali i onih koja su sadržana u već usvojenim razvojnim dokumentima Republike Hrvatske (RH).
-
Ciljevi izrade dokumenta uključuju:
-
definiranje i izradu metodološke osnove,
-
analizu strateških smjernica Europske unije,
-
analizu kvantitativnih i kvalitativnih obilježja hrvatske industrije,
-
razvoj modela vrednovanja industrijskih poddjelatnosti,
-
utvrđivanje strateških ciljeva i prioritetnih područja,
-
utvrđivanje mjera realizacije strateških ciljeva,
-
razvoj modela provedbe Strategije,
-
izradu plana aktivnosti provedbe Strategije.
-
Konceptualni okvir izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. (prikazan na Slici 2.) polazi od (1) uvoda u kojem su: određeni pojam i položaj industrijske strategije unutar strateških dokumenata Republike Hrvatske, prikazani konceptualni okvir i sadržaj dokumenta, analizirani makroekonomski uvjeti poslovanja, ljudi kao ključan čimbenik industrijske politike i tržište rada, resursi hrvatskog gospodarstva te strateške smjernice industrijske politike Europske unije. Zatim slijedi (2) strateška analiza industrijskih djelatnosti koja uključuje kvalitativnu i kvantitativnu analizu obilježja industrijskih djelatnosti, a s ciljem (3) prepoznavanja i utvrđivanja onih djelatnosti i poddjelatnosti industrije koje imaju najveću sposobnost razvoja, rasta i zapošljavanja. Nadalje, (4) utvrđeni su strateški ciljevi i prioritetna područja strateških ciljeva te mjere za njihovu realizaciju. Na kraju dokumenta izrađen je (5) provedbeni model (model implementacije) koji uključuje definiranje odgovornosti i nužne pretpostavke za provedbu Strategije. Po prihvaćanju pretpostavki za provedbu Strategije, bit će izrađen akcijski plan kojim će biti definirani rokovi i nositelji provedbe Strategije.
-
Slijedom navedenoga, dokument je podijeljen u 8 dijelova:
-
Uvod,
-
Prerađivačka industrija,
-
Građevinarstvo,
-
Informacije i komunikacije,
-
Model vrednovanja i utvrđivanje ključnih djelatnosti i poddjelatnosti,
-
Strateški ciljevi hrvatske industrije 2014. - 2020.,
-
Prioritetna područja i mjere realizacije strateških ciljeva,
-
Provedba strategije.
-
Ovaj je dokument izrađen kao skraćena i dorađena inačica izvornog dokumenta koji okvirno sadrži 1.300 stranica, 900 tablica i 240 slika. Skraćena inačica sadrži zaključke po svim dijelovima izvornog dokumenta.
Metodologija -
Područje istraživanja je hrvatska industrija koja obuhvaća prerađivačku industriju s pripadajućim djelatnostima i poddjelatnostima (osim djelatnosti C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda i C32 Ostala prerađivačka industrija), građevinarstvo s pripadajućim djelatnostima te informacije i komunikacije s pripadajućim djelatnostima.
-
Tablica 1 prikazuje analizirane industrije, pripadajuće djelatnosti i poddjelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007., a koja je usklađena s EU statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti NACE-om Rev. 2.
Tablica 1. Prikaz analiziranih industrijskih djelatnosti i poddjelatnosti u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Oznaka djelatnosti
|
Opis
djelatnosti
|
Odjeljak
po NKD-u
|
Opis poddjelatnosti
|
Skupina po NKD-u
|
C
|
Prerađivačka industrija
|
|
|
|
|
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
|
10
|
Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda
|
10.1
|
Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki
|
10.2
|
Prerada i konzerviranje voća i povrća
|
10.3
|
Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti
|
10.4
|
Proizvodnja mliječnih proizvoda
|
10.5
|
Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizvoda
|
10.6
|
Proizvodnja pekarskih i brašneno-konditorskih proizvoda
|
10.7
|
Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda
|
10.8
|
Proizvodnja pripremljene hrane za životinje
|
10.9
|
Proizvodnja pića
|
11
|
Proizvodnja pića
|
11.0
|
Proizvodnja tekstila
|
13
|
Priprema i predenje tekstilnih vlakana
|
13.1
|
Tkanje tekstila
|
13.2
|
Dovršavanje tekstila
|
13.3
|
Proizvodnja ostalog tekstila
|
13.9
|
Proizvodnja odjeće
|
14
|
Proizvodnja odjeće, osim krznene odjeće
|
14.1
|
Proizvodnja proizvoda od krzna
|
14.2
|
Proizvodnja pletene i kukičane odjeće
|
14.3
|
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
|
15
|
Štavljenje i obrada kože; proizvodnja putnih i ručnih torba, sedlarskih i remenarskih proizvoda; dorada i bojenje krzna
|
15.1
|
Proizvodnja obuće
|
15.2
|
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
|
16
|
Piljenje i blanjanje drva
|
16.1
|
Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala
|
16.2
|
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
|
17
|
Proizvodnja celuloze, papira i kartona
|
17.1
|
Proizvodnja proizvoda od papira i kartona
|
17.2
|
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
|
18
|
Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem
|
18.1
|
Umnožavanje snimljenih zapisa
|
18.2
|
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
|
19
|
Proizvodnja proizvoda koksnih peći
|
19.1
|
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda
|
19.2
|
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
|
20
|
Proizvodnja osnovnih kemikalija, gnojiva i dušičnih spojeva, plastike i sintetičkoga kaučuka u primarnim oblicima
|
20.1
|
Proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda
|
20.2
|
Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova
|
20.3
|
Proizvodnja sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje,
parfema i toaletno-kozmetičkih preparata
|
20.4
|
Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda
|
20.5
|
Proizvodnja umjetnih vlakana
|
20.6
|
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka
|
21
|
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
|
21.1
|
Proizvodnja farmaceutskih pripravaka
|
21.2
|
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
|
22
|
Proizvodnja proizvoda od gume
|
22.1
|
Proizvodnja proizvoda od plastike
|
22.2
|
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
|
23
|
Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla
|
23.1
|
Proizvodnja vatrostalnih proizvoda
|
23.2
|
Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo
|
23.3
|
Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike
|
23.4
|
Proizvodnja cementa, vapna i gipsa
|
23.5
|
Proizvodnja proizvoda od betona, cementa i gipsa
|
23.6
|
Rezanje, oblikovanje i obrada kamena
|
23.7
|
Proizvodnja brusnih proizvoda i nemetalnih mineralnih proizvoda, d. n.
|
23.9
|
Proizvodnja metala
|
24
|
Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura
|
24.1
|
Proizvodnja čeličnih cijevi i pribora
|
24.2
|
Proizvodnja ostalih proizvoda primarne prerade čelika
|
24.3
|
Proizvodnja plemenitih i ostalih obojenih metala
|
24.4
|
Lijevanje metala
|
24.5
|
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
|
25
|
Proizvodnja metalnih konstrukcija
|
25.1
|
Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda
|
25.2
|
Proizvodnja parnih kotlova, osim kotlova za centralno grijanje toplom vodom
|
25.3
|
Proizvodnja oružja i streljiva
|
25.4
|
Kovanje, prešanje, štancanje i valjanje metala; metalurgija praha
|
25.5
|
Obrada i prevlačenje metala; strojna obrada metala
|
25.6
|
Proizvodnja sječiva, alata i opće željezne robe
|
25.7
|
Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala
|
25.9
|
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
|
26
|
Proizvodnja elektroničkih komponenata i ploča
|
26.1
|
Proizvodnja računala i periferne opreme
|
26.2
|
Proizvodnja komunikacijske opreme
|
26.3
|
Proizvodnja elektroničkih uređaja za široku potrošnju
|
26.4
|
Proizvodnja instrumenata i aparata za mjerenje, ispitivanje i navigaciju; proizvodnja satova
|
26.5
|
Proizvodnja opreme za zračenje, elektromedicinske i elektroterapeutske opreme
|
26.6
|
Proizvodnja optičkih instrumenata i fotografske opreme
|
26.7
|
Proizvodnja magnetskih i optičkih medija
|
26.8
|
Proizvodnja električne opreme
|
27
|
Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za
distribuciju i kontrolu električne energije
|
27.1
|
Proizvodnja baterija i akumulatora
|
27.2
|
Proizvodnja žice i elektroinstalacijskog materijala
|
27.3
|
Proizvodnja električne opreme za rasvjetu
|
27.4
|
Proizvodnja aparata za kućanstvo
|
27.5
|
Proizvodnja ostale električne opreme
|
27.9
|
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.
|
28
|
Proizvodnja strojeva za opće namjene
|
28.1
|
Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene
|
28.2
|
Proizvodnja strojeva za poljoprivredu i šumarstvo
|
28.3
|
Proizvodnja strojeva za obradu metala i alatnih strojeva
|
28.4
|
Proizvodnja ostalih strojeva za posebne namjene
|
28.9
|
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
|
29
|
Proizvodnja motornih vozila
|
29.1
|
Proizvodnja karoserija za motorna vozila, prikolica i poluprikolica
|
29.2
|
Proizvodnja dijelova i pribora za motorna vozila
|
29.3
|
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
|
30
|
Gradnja brodova i čamaca
|
30.1
|
Proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračničkih vozila
|
30.2
|
Proizvodnja zrakoplova i svemirskih letjelica te srodnih prijevoznih
sredstava i opreme
|
30.3
|
Proizvodnja vojnih borbenih vozila
|
30.4
|
Proizvodnja prijevoznih sredstava, d. n.
|
30.9
|
Proizvodnja namještaja
|
31
|
Proizvodnja namještaja
|
31.0
|
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
|
33
|
Popravak proizvoda od metala, strojeva i opreme
|
33.1
|
Instaliranje industrijskih strojeva i opreme
|
33.2
|
|
F
|
Građevinarstvo
|
|
|
|
|
Gradnja zgrada
|
41
|
Gradnja građevina niskogradnje
|
42
|
Specijalizirane građevinske djelatnosti
|
43
|
|
J
|
Informacije i komunikacije
|
|
|
|
|
Izdavačke djelatnosti
|
58
|
Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa
|
59
|
Emitiranje programa
|
60
|
Telekomunikacije
|
61
|
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima
|
62
|
Informacijske uslužne djelatnosti
|
63
|
-
Polazišna osnova za strukturiranje metodološkog koncepta ovoga dokumenta bila je metodologija korištena u strategijama/studijama/analizama Europske unije (Peneder, M.: Sectoral Growth Drivers and Competitiveness in the EU, 2009; European Commission: Member States' Competitiveness Performance and Policies; A Europe 2020 initiative, 2012).
-
Pri strateškoj analizi industrijskih djelatnosti primijenjena je kombinirana metodologija (kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja).
-
Kvantitativna analiza provedena je za razdoblje 2010. – 2012. i temelji se na (1) izračunu odabranih kvantitativnih pokazatelja djelatnosti (financijskih pokazatelja, pokazatelja međunarodne razmjene, pokazatelja industrijske strukture, pokazatelja proizvodnosti, pokazatelja stupnja tehnološkog razvoja i inovativnosti, pokazatelja zaposlenosti i produktivnosti prilagođenih analizi objedinjenih podataka), (2) horizontalnoj i vertikalnoj financijskoj analizi objedinjenih financijskih izvješća te (3) analizi poddjelatnosti. Baze podataka izrađene su korištenjem postojećih administrativnih i statističkih izvora. Glavni izvori su podaci dobiveni iz Financijske agencije (FINA) i Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (DZS). Dodatne izvore podataka pružaju Ministarstvo gospodarstva (MINGO), Hrvatska narodna banka (HNB), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Ministarstvo financija (MFIN) te Statistički ured Europske unije (Eurostat).
-
Ograničenja provedene makroekonomske i kvantitativne analize industrijskih područja su: ograničenost postojećih informacija (problem valjanosti) i kvaliteta postojećih statistika (problem pouzdanosti).
-
Kvalitativna analiza obuhvatila je pregled postojeće literature, u prvom redu relevantnih teorijskih i empirijskih radova koji se bave predmetnom problematikom. Korišteni su i odabrani sekundarni izvori podataka dostupni u bazama podataka međunarodnih institucija. Dodatno, s ciljem prikupljanja primarnih podataka u svrhu detaljnije analize osnovnih obilježja poduzeća predstavnika pojedine industrijske djelatnosti, tržišnih aspekata poslovanja i financiranja, ulaganja u tehnologiju i razvoj, konkurentnosti i izvoznog potencijala te potencijalnih učinaka ulaska u EU na hrvatsku industriju, primijenjene su tri metode istraživanja u suradnji s HGK: (1) anketa, (2) dubinski intervjui i (3) intervjui s ciljnim skupinama. Veliki broj poduzeća registriran je u odjeljcima NKD-a koji ne predstavlja njihovu temeljnu djelatnost, odnosno ne predstavlja glavni izvor njihovih prihoda. Upravo zbog te činjenice kod odabira poduzeća u uzorak za provedbu kvalitativnog dijela istraživanja, obavljene su dodatne konzultacije sa stručnjacima iz HGK.
-
Ograničenje provedenog kvalitativnog istraživanja je nedovoljna zainteresiranost poduzeća za uključivanje u izradu Strategije, a time i relativno slab odaziv popunjenih upitnika. Često se veličina uzorka poistovjećuje s pouzdanošću i vjerodostojnošću istraživanja, no to se u većoj mjeri odnosi na kvantitativna istraživanja. Kritike i ograničenja metode intervjua očituju se u činjenici da se pitanja ne postavljaju uvijek isto bez obzira na predloške koji se koriste. Rezultate je teško kvantificirati te zaključci ovise o interpretaciji istraživača.
-
Kako bi se utvrdile poddjelatnosti ključne za rast i razvoj industrije, odnosno poddjelatnosi koje imaju najveći potencijal daljnjeg razvoja, rasta i zapošljavanja, stvoren je model kojim se te poddjelatnosti utvrđuju i rangiraju. Na temelju modelom utvrđenih kriterija te primjenom metode kvadratnog programiranja i ekspertne procjene, industrijske poddjelatnosti razvrstane su u četiri skupine i rangirane unutar skupina kojima pripadaju. Kriteriji razvrstavanja i rangiranja su: (1) profitabilnost poddjelatnosti (EBITDA), (2) izvozna orijentacija poddjelatnosti (udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima) i (3) veličina poddjelatnosti (broj zaposlenih poddjelatnosti).
-
Tijekom izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020., primijenjeno je i analizirano nekoliko modela za utvrđivanje ključnih poddjelatnosti, a u ovoj skraćenoj inačici, u dijelu pod nazivom „Model vrednovanja i grupiranja ključnih poddjelatnosti“, detaljno je pojašnjen samo odabrani model.
-
Empirijski utemeljene spoznaje o ograničavajućim čimbenicima i čimbenicima uspješnog poslovanja, te spoznaje o ključnim industrijskim poddjelatnostima, poslužit će u praksi nositeljima ekonomskih politika u smislu donošenja mjera za unaprjeđenje uvjeta poslovanja te preporuka za područja usmjeravanja budućih investicija (u kojima bi jedinica ulaganja trebala dati najveći prinos u smislu rasta, razvoja i zapošljavanja).
Slika 2. Konceptualni okvir izrade Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020.
Do'stlaringiz bilan baham: |