Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014


Analiza međunarodne razmjene prerađivačke industrije u razdoblju 2010. – 2012



Download 1,71 Mb.
bet16/59
Sana24.06.2017
Hajmi1,71 Mb.
#14757
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   59

Analiza međunarodne razmjene prerađivačke industrije u razdoblju 2010. – 2012.




  • Analiza međunarodne razmjene temelji se na podacima iz objedinjenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika.




  • Prerađivačka industrija u svim promatranim godinama ima vrijednost izvoza znatno veću od vrijednosti uvoza, a njihova razlika stalno raste. Odnos izvoza i uvoza prerađivačke industrije po promatranim godinama iznosi 1,678, 1,756 i 1,812.



Tablica 39. Odnos izvoza i uvoza pojedine djelatnosti prerađivačke industrije 2010. – 2012.

Šifra

Odnos izvoza i uvoza

2010.

2011.

2012.

C10

1,005

1,034

0,998

C11

1,058

0,975

1,002

C12

2,033

1,299

1,432

C13

1,193

1,180

1,106

C14

1,941

1,646

3,152

C15

2,119

1,457

1,342

C16

4,294

5,014

1,342

C17

1,645

1,437

1,211

C18

0,446

0,626

0,785

C19

4,912

15,815

32,223

C20

1,219

1,228

1,387

C21

2,050

1,544

1,619

C22

0,898

0,717

0,748

C23

1,423

1,566

1,521

C24

1,206

1,427

1,322

C25

1,884

1,869

2,237

C26

0,641

0,769

0,879

C27

1,737

1,873

1,886

C28

2,166

2,214

2,641

C29

1,425

0,945

1,028

C30

2,324

2,788

3,193

C31

1,894

1,932

2,059

C32

0,788

0,898

0,992

C33

2,330

2,739

4,090

Ukupno C

1,678

1,756

1,812

Izvor: Izrada autora.


  • Gotovo sve djelatnosti (19 od 24) prerađivačke industrije mogu se smatrati neto izvoznicama jer su u 2012. imale odnos izvoza i uvoza veći od 1. Djelatnosti s najvećim omjerom su C19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (32,22), s velikim povećanjem u odnosu na 2010., zatim C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (4,91). Djelatnosti koje su u 2012. imale uvoz veći od izvoza su C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda, C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (0,78), C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (0,75), C26 Proizvodnja računala te elektroničkih optičkih proizvoda i C32 Ostala prerađivačka industrija (0,99).




  • U promatranom razdoblju, dio djelatnosti smanjio je svoj omjer izvoza i uvoza, njih 8 od ukupno 24, među kojima se ističu C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda, C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda i C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira. U razdoblju 2010. - 2012. status neto izvoznika pretvorio se u status neto uvoznika samo kod djelatnosti C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda.




  • Međutim, na temelju odnosa izvoza i uvoza može se dobiti tek opći uvid u međunarodnu razmjenu prerađivačke industrije pa je potrebno je sagledati apsolutne vrijednosti neto izvoza pojedine djelatnosti i njihov doprinos ukupnom neto izvozu prerađivačke industrije.



Tablica 40. Trgovinska bilanca djelatnosti prerađivačke industrije 2010. – 2012.

Šifra

Trgovinska bilanca djelatnosti (HRK)

2010.

2011.

2012.

C10

18.857.164

159.587.929

-9.220.416

C11

35.775.610

-18.865.101

1.739.593

C12

296.884.148

108.771.105

135.864.826

C13

91.889.461

72.808.564

37.520.579

C14

939.799.573

886.334.014

1.578.993.546

C15

1.094.434.736

730.783.469

619.810.512

C16

1.304.410.002

1.533.157.168

1.756.738.034

C17

393.267.255

321.541.955

164.437.414

C18

-157.983.143

-110.851.143

-63.407.477

C19

6.872.077.151

9.857.836.363

8.981.996.682

C20

690.907.509

874.096.653

891.754.119

C21

1.237.526.521

918.278.343

1.225.654.565

C22

-149.700.231

-436.259.250

-394.444.875

C23

655.357.691

878.843.413

855.315.024

C24

310.589.993

810.723.801

570.620.322

C25

1.654.579.307

1.881.013.307

2.764.791.902

C26

-976.510.092

-514.417.465

-332.769.677

C27

1.983.600.146

2.051.704.432

1.952.351.001

C28

1.161.660.263

1.590.141.126

1.878.395.060

C29

319.752.248

-66.548.047

33.156.146

C30

2.635.559.375

1.927.112.764

1.878.257.684

C31

501.842.159

584.211.472

665.279.872

C32

-26.779.842

-12.723.879

-1.964.557

C33

304.889.530

432.562.272

432.011.860

Ukupno C

21.192.686.534

24.459.843.265

25.622.881.739

Izvor: Izrada autora.


  • U razdoblju 2010. – 2011. dogodio se nagli skok izvoza prerađivačke industrije, a trend rasta (iako usporen) nastavio se i u 2012. Uslijed negativnih učinaka gospodarske krize mnoga poduzeća iz ove industrije okrenula su se izvozu zbog smanjivanja domaće potražnje. Nasuprot povećanju izvoza, poduzeća iz prerađivačke industrije nisu značajnije povećala uvoz. U tri promatrane godine uvoz se povećao za svega 400 milijuna kuna.



  • Primjetno je i kako je neto izvoz prerađivačke industrije u stalnom porastu, s 21 milijarde kuna u 2010. godini na 25,6 milijardi u 2012. godini, što predstavlja porast od 20,9%. Neto izvozu prerađivačke industrije najviše pridonose djelatnosti C19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, C27 Proizvodnja električne opreme, C28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. i C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava.



  • U ukupnom promatranom razdoblju djelatnosti C24 Proizvodnja metala, C14 Proizvodnja odjeće, C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme i C28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. imale su najveći porast vrijednosti neto izvoza, dok su djelatnosti C11 Proizvodnja pića i C29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica imale najveće smanjenje neto izvoza (s tim da su to djelatnosti koje relativno malo pridonose neto izvozu ukupne industrije).



Tablica 41. Udio izvoza djelatnosti u ukupnim prihodima te djelatnosti 2010. – 2012.

Šifra

Udio izvoza djelatnosti u ukupnim prihodima djelatnosti (%)

2010.

2011.

2012.

C10

13,87

15,36

15,51

C11

10,70

11,83

12,46

C12

30,11

26,29

25,60

C13

40,70

39,39

35,24

C14

53,91

58,83

61,13

C15

78,76

79,43

81,00

C16

43,39

45,04

47,63

C17

39,13

40,89

36,80

C18

4,62

6,51

8,28

C19

34,94

37,09

33,24

C20

52,03

50,14

45,06

C21

57,25

58,31

61,65

C22

29,55

26,28

27,93

C23

28,76

30,73

33,18

C24

61,67

62,82

49,84

C25

33,98

36,06

42,02

C26

29,77

31,79

41,27

C27

58,54

55,74

53,14

C28

47,18

52,33

52,47

C29

67,17

51,51

54,35

C30

54,44

29,18

31,60

C31

35,25

38,10

39,77

C32

12,94

13,47

24,75

C33

25,77

26,14

15,19

Ukupno C

34,89

34,70

34,54

Izvor: Izrada autora.


  • Također su analizirani udjeli izvoza pojedine djelatnosti u ukupnim prihodima, pri čemu je namjera bila pokazati koliko prihoda djelatnosti ostvaruju izvozom. Može se vidjeti da ukupna prerađivačka industrija smanjuje udio izvoza u ukupnim prihodima s 34,89% u 2010. na 34,54%, što predstavlja neznatno smanjenje od tek 0,35 postotnih poena. Budući da ukupni prihodi prerađivačke industrije rastu, može se zaključiti da se djelatnosti te industrije počinju više okretati domaćem tržištu. Djelatnosti najviše usmjerene na domaće tržište su C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (91,72%), C11 Proizvodnja pića (87,54%) i C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda (84,49%).



  • S druge strane, djelatnosti C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda (81%), C14 Proizvodnja odjeće (61,13%), C21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (61,65%), C27 Proizvodnja električne opreme (53,14%), C28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. (52,47%), i C29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (54,35%) ostvaruju više od polovice svojih prihoda na inozemnim tržištima.



  • U ukupnom izvozu prerađivačke industrije u 2012. godini najveći udio ima djelatnost C19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda s visokih 16,21%, dok je na drugom mjestu C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda, sa skoro dvostruko manjim udjelom od 8,88%. S najmanjim udjelom sudjeluju djelatnosti C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (0,41%) i C32 Ostala prerađivačka industrija (0,43%).



Tablica 42. Udio izvoza pojedine djelatnosti u ukupnom izvozu prerađivačke industrije 2010. – 2012.

Šifra

Udio izvoza djelatnosti u ukupnom izvozu promatrane industrije (%)

2010.

2011.

2012.

C10

7,73

8,58

8,88

C11

1,25

1,31

1,37

C12

1,11

0,83

0,79

C13

1,08

0,84

0,68

C14

3,70

3,98

4,05

C15

3,95

4,10

4,26

C16

3,24

3,37

3,86

C17

1,91

1,86

1,65

C18

0,24

0,33

0,41

C19

16,46

18,52

16,21

C20

7,32

6,89

5,59

C21

4,61

4,59

5,61

C22

2,53

1,94

2,04

C23

4,21

4,28

4,37

C24

3,47

4,77

4,10

C25

6,72

7,12

8,74

C26

3,32

3,01

4,24

C27

8,92

7,75

7,27

C28

4,12

5,10

5,29

C29

2,04

2,00

2,11

C30

8,82

5,29

4,78

C31

2,03

2,13

2,26

C32

0,19

0,20

0,43

C33

1,02

1,20

1,00

Ukupno C

100

100

100

Izvor: Izrada autora.


  • RCA indeks predstavlja pokazatelj kojim se mjeri relativna usporedna prednost zemlje, pojedine industrije i djelatnosti. Ukoliko je RCA indeks veći od 1, smatra se da zemlja ostvaruje relativnu komparativnu prednost u promatranoj industriji/djelatnosti. U promatranom trogodišnjem razdoblju vrijednost RCA indeksa za ukupnu prerađivačku industriju raste s 0,869 u 2010. na 1,077 u 2012. Također se može primijetiti da 9 od 24 djelatnosti ostvaruje komparativne prednosti u 2012., među kojima se ističe djelatnost C19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda s najvišim RCA indeksom od 6,293.



Tablica 43. Relativne komparativne prednosti djelatnosti prerađivačke industrije 2010. – 2012.

Šifra

Relativne komparativne prednosti

2010.

2011.

2012.

C10

0,008

0,058

-0,003

C11

0,094

-0,044

0,004

C12

1,191

0,460

0,650

C13

0,296

0,291

0,183

C14

1,114

0,875

2,080

C15

1,260

0,661

0,532

C16

2,446

2,831

2,885

C17

0,836

0,637

0,348

C18

-1,355

-0,824

-0,439

C19

2,672

4,848

6,293

C20

0,333

0,444

0,593

C21

1,205

0,763

0,873

C22

-0,180

-0,584

-0,527

C23

0,592

0,787

0,759

C24

0,314

0,624

0,506

C25

1,063

1,098

1,459

C26

-0,748

-0,461

-0,233

C27

0,926

1,102

1,149

C28

1,297

1,395

1,760

C29

0,595

-0,100

0,050

C30

1,416

1,800

2,104

C31

1,072

1,157

1,309

C32

-0,399

-0,190

-0,015

C33

1,420

1,770

2,553

Ukupno C

0,869

0,989

1,077

Izvor: Izrada autora.


  • Kao pokazatelj specijalizacije djelatnosti koristi se Grubell-Lloydov indeks (GL indeks), koji ukazuje na to odvija li se u djelatnosti međunarodna razmjena većinom s povezanim djelatnostima (intraindustrijska) ili s nesrodnim djelatnostima (interindustrijska). GL indeks poprima vrijednosti u intervalu od 0 do 1, pri čemu vrijednost 0 označava savršenu interindustrijsku razmjenu, a vrijednost 1 savršenu intraindustrijsku razmjenu.




  • GL indeks prerađivačke industrije bilježi smanjenje vrijednosti s 0,747 u 2010. na 0,711 u 2012. Međutim, u svim je godinama bliži gornjoj graničnoj vrijednosti (1) što upućuje da se u prosjeku većina međunarodne razmjene ove industrije odvija s povezanim djelatnostima. Djelatnosti koje iskazuju savršenu (0,999) intraindustrijsku međunarodnu razmjenu su C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i C11 Proizvodnja pića, dok s druge strane gotovo savršenu (0,06) interindustrijsku međunarodnu razmjenu ima djelatnost C19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.



Tablica 44. Grubell-Lloydov indeks djelatnosti prerađivačke industrije 2010. – 2012.

Šifra

Grubell-Lloydov indeks

2010.

2011.

2012.

C10

0,998

0,983

0,999

C11

0,972

0,988

0,999

C12

0,659

0,870

0,823

C13

0,912

0,917

0,950

C14

0,680

0,756

0,482

C15

0,641

0,814

0,854

C16

0,378

0,333

0,338

C17

0,756

0,821

0,904

C18

0,617

0,770

0,880

C19

0,338

0,119

0,060

C20

0,901

0,874

0,838

C21

0,656

0,786

0,764

C22

0,947

0,835

0,856

C23

0,825

0,780

0,793

C24

0,907

0,824

0,861

C25

0,693

0,697

0,618

C26

0,781

0,869

0,936

C27

0,731

0,696

0,693

C28

0,632

0,622

0,549

C29

0,825

0,972

0,986

C30

0,602

0,528

0,477

C31

0,691

0,682

0,654

C32

0,882

0,946

0,996

C33

0,601

0,535

0,393

Ukupno C

0,747

0,726

0,711

Izvor: Izrada autora.


Download 1,71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish