|
Pregled strateških smjernica Industrijske politike u Europskoj uniji
-
Prvi koncept europske industrijske politike ustanovljen je 1990. godine. Realizacija industrijske politike prije svega se zasnivala na dogovaranju i sporazumijevanju, s obzirom na to da se oslanjala na inicijative za konzultacije i koordinaciju te podršku specifičnim mjerama pojedinih država članica.
-
Europska unija nema zajedničku strategiju razvoja industrije, već postoji samo EU koordinacija industrijskih politika koje provode države članice. EU daje strateške smjernice za javne politike koje će na horizontalnoj razini pridonositi razvoju kvalitetnih uvjeta za poduzetničku klimu, a to se odnosi na sve industrije. Industrijske politike država članica u velikoj su se mjeri prilagodile pravilima tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu koja ostavljaju vrlo malo prostora za sektorske državne potpore.
Lisabonska strategija -
Lisabonska strategija, usvojena 2000. godine s ciljevima zacrtanima do 2010., imala je za cilj da EU postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo umjesto SAD-a, sa stopom zaposlenosti iznad 70%. Ova Strategija nastala je u potrazi za zajedničkim gospodarskim okvirom EU-a koji nudi smjernice za povećanje konkurentnosti i zaposlenosti gospodarstva koje su značajne i za razvoj industrije.
Europa 2020 -
Europa 2020 nadovezuje se na Lisabonsku strategiju 2010, zadržavajući usmjerenost prema konkurentnosti i zaposlenosti. Europa 2020 javlja se kao novi strateški okvir, usmjeravajući se na rješavanje ključnih izazova kao što su znanje i inovacije, rast i zaposlenost te niskougljično gospodarstvo.
-
Europa 2020 ističe važnost daljnjih napora vezanih uz pravilnu provedbu politike tržišnog natjecanja, što podrazumijeva odlučnu borbu protiv svih ponašanja poduzetnika koja mogu narušiti, ograničiti i spriječiti tržišno natjecanje. Nadalje, istaknuta je potreba za daljnjim smanjivanjem državnih potpora, odnosno pravilnim usmjeravanjem preostalih državnih potpora, vodeći računa o privremenom obilježju rješenja kojima se pokušalo odgovoriti na izazove financijske krize, što se naročito odnosi na potpore financijskom sektoru.
-
Europa 2020 navodi tri ključna elementa za pokretanje gospodarskog rasta koji se razrađuju kroz konkretna djelovanja na razini EU-a i na nacionalnoj razini: (1) pametan rast, koji potiče znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo; (2) održivi rast, koji istodobno potiče konkurentnost te proizvodnju koja se efikasnije odnosi prema resursima; te (3) uključivi rast, koji povećava uključenost u tržišta rada i stjecanje vještina, čime se sprječava siromaštvo.
-
Napredak prema Europa 2020 mjeri se preko pet temeljnih ciljeva:
-
porast stope zaposlenosti na 75%,
-
porast investicija u istraživanje i razvoj na 3% BDP-a EU-a,
-
postizanje tzv. 20/20/20 postotnih ciljeva u području ekologije i energetike,
-
smanjenje udjela ranog napuštanja škole na manje od 10% i dostizanje udjela od 40% mladih s visokim obrazovanjem,
-
smanjenje broja ljudi izloženih riziku od siromaštva za 20 milijuna.
-
U Europi 2020 industrijski razvoj je usko vezan uz daljnje jačanje unutarnjeg tržišta EU-a i deregulaciju poslovnog okruženja za poduzetnike. Industrija, pogotovo mala i srednja poduzeća, snažno su pogođena krizom te se svi sektori suočavaju s izazovima globalizacije i prilagođavanja proizvodnih procesa niskougljičnom i energetski učinkovitijem gospodarstvu. Potrebno je poticati internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća, transportne i logističke mreže, konkurentnost turizma, korporativnu odgovornost te kvalitetu i jednostavnost zakonodavstva koje se odnosi na poslovanje.
-
Europa 2020 zagovara pametan gospodarski rast koji se temelji na znanju i inovacijama, uključujući poboljšanje kvalitete obrazovnih sustava, poticanje prijenosa znanja, zaštitu intelektualnog vlasništva i bolju iskoristivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Poboljšanje obrazovnih sustava ključno je za ulazak mladih na tržište rada. Digitalno društvo traži primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija na jedinstvenom tržištu, uključujući brzi Internet te elektroničku distribuciju roba i usluga.
-
Održivi rast za Europu 2020 znači poticanje učinkovitog korištenja resursa, povećanu primjenu zelenih tehnologija i konkurentnije gospodarstvo. Učinkovito korištenje resursa znači smanjenje emisije ugljičnih dioksida, povećanje upotrebe obnovljivih energetskih izvora, modernizaciju prometnog sektora i energetsku učinkovitost.
-
Europski obrazovni sustavi trebaju rješavati probleme ranog napuštanja škole. Znanja i vještine ne poklapaju se u dovoljnoj mjeri s potrebama tržišta rada u industrijskim djelatnostima, što stvara neravnotežu između ponude i potražnje, odnosno strukturnu nezaposlenost. Naglasak je potrebno staviti na poduzetništvo i kreativnost, inovacije i industrijsko inženjerstvo. Cjeloživotno obrazovanje sve više postaje nužnost ne samo za visokoobrazovane, već naročito za mlade čija je stopa nezaposlenosti posebno visoka.
-
S obzirom da Europa 2020 ističe važnost fiskalne konsolidacije kroz strukturne reforme kao sredstva sniženja proračunskih deficita, EU razvoj industrije vidi kroz privatne investicije umjesto javnih investicijskih planova u odabranim sektorima. Posebno se naglašava uloga porezne politike u poticanju rasta, odnosno smanjivanja troškova poslovanja, što prije svega uključuje smanjivanje poreznog opterećenja rada.
Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak 2012 -
Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak 2012 je dokument koji definira provedbu Europe 2020 u kontekstu četiriju stupova industrijske politike: 1. Investicije u inovacije; 2. Funkcionalnije unutarnje tržište i bolji pristup međunarodnim tržištima; 3. Bolji pristup financijama i tržištima kapitala; 4. Razvoj ljudskog kapitala.
-
Jedinstveno tržište Europskog gospodarskog prostora ključan je instrument stvaranja konkurentne europske industrije, pogotovo u malom i srednjem poduzetništvu koje ima potencijal rasta i internacionalizacije. Europska unija stoga traži:
-
daljnji razvoj integriranog digitalnog jedinstvenog tržišta, snižavanjem prepreka i troškova prekograničnom slobodnom tržištu i elektroničkom poslovanju;
-
ukidanje svih carinskih i necarinskih prepreka, odnosno nepoštenih trgovinskih postupaka koji narušavaju načelo slobodne trgovine;
-
stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta s tržišno konkurentnim cijenama energetskih usluga za industriju;
-
uklanjanje svih administrativnih prepreka i regulatornih opterećenja slobodi poslovanja poduzetnika kroz sustavnu deregulaciju;
-
ubrzanje razvoja europskog sustava standardizacije u području roba i usluga;
-
privatne investicije u mrežu širokopojasnog Interneta kao podrška industriji;
-
razvoj klastera i mreža te pametne specijalizacije;
-
deregulacija cijena i tržišta rada, pogotovo sniženje bruto troškova radne snage;
-
restrukturiranje kroz napuštanje radno-intenzivnog pristupa proizvodnji;
-
bolja koordinacija sustava obrazovanja te istraživanja i inovacija;
-
razvoj višejezičnog europskog sustava vještina potrebnih za industriju;
-
poboljšanje kvalifikacijske strukture radne snage kroz specijalizacije;
-
učinkovitije prometne, energetske i komunikacijske infrastrukture i usluge kao podrška europskoj industriji;
-
održiva opskrba i upravljanje sirovinama koje su potrebne industriji;
-
prijelaz prema industrijama s niskim stupnjem zagađenja okoliša, kao što je čista i biološki utemeljena industrijska proizvodnja;
-
investicije u povećanje energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije;
-
zaštita intelektualnog vlasništva od krivotvorenja marki i dizajna;
-
zaštita porijekla robe;
-
skraćivanje vremena isporuke putem automatizacije;
-
veće sudjelovanje financijskih tržišta u poticanju industrijske proizvodnje povećanjem ponude privatnog kapitala za investicije, pogotovo fondova rizičnog kapitala za financiranje početnika;
-
jačanje orijentacije prema kupcima i razvoj tzv. ekonomike doživljaja kao koncepta u potrošnji.
-
Nekadašnje razlike između industrijske proizvodnje i usluga sve se više smanjuju te oba sektora imaju interaktivnu ulogu u stvaranju gospodarske konkurentnosti. Europska unija sve više naglašava cjeloviti i horizontalni pristup industrijskoj strategiji koji uzima u obzir horizontalne (sektorski nediskriminativne) potpore. Nova industrijska politika polazi od važnosti interaktivnosti između moderne visokotehnološke industrije i rastućeg uslužnog sektora, industrije i okoliša. Europska industrijska politika treba se neprestano koordinirati i integrirati s ostalim javnim politikama, kao što su pitanja makroekonomske stabilnosti, tržišnog natjecanja, jedinstvenog tržišta, inovacija, intelektualnog vlasništva, investicija, izvoza, privatizacije, poreza, energetike, infrastrukture, fleksibilnosti plaća, tržišta usluga, poljoprivrede i ribarstva, upravljanja zemljištima i drugo.
Poduzetništvo 2020 -
Poduzetništvo 2020 predstavlja akcijski plan EU-a kojime se državama članicama predlažu smjernice za javne politike vezane uz razvoj poduzetništva na jedinstvenom tržištu Europskog gospodarskog prostora. Europska komisija u dokumentu naglašava kako strukturni izazovi za konkurentnost i rast postoje već dosta vremena u obliku različitih prepreka poduzetništva.
-
U navedenome akcijskom planu mogu se istaknuti tri ključna područja za razvoj poduzetništva:
-
Razvoj poduzetničkog obrazovanja i kulture: reforme u europskim obrazovnim sustavima trebaju se usmjeriti na razvoj znanja o poslovanju i poduzetništvu. Obrazovni programi trebaju težiti stjecanju praktičnih vještina kao što su kreativnost, inicijativa, razumijevanje rizika, smisao za odgovornost i timski rad.
-
Razvoj digitalnog jedinstvenog tržišta: digitalno jedinstveno tržište važan je segment strategije Europa 2020 i svih relevantnih EU dokumenata o rastu i konkurentnosti. Europsko jedinstveno tržište može biti u cijelosti funkcionalno i fleksibilno samo uz razvoj elektroničkog poslovanja.
-
Uklanjanje regulatornih opterećenja poduzetništvu: traži se jednostavan regulatorni okvir s jasno postavljenim i horizontalno primjenjivim pravilima koja će štititi tržišno natjecanje u cjelini.
Industrijske politike u državama članicama EU-a -
Sažetak analize područja i primjeri mjera koje su države članice EU-a koristile kako bi unaprijedile konkurentnost i ocijenile svoj učinak, prikazan je u Tablici 26. Ključna područja pokrivena politikama su: inovativna industrijska politika, održiva industrija, poslovno okruženje i poboljšanje kvalitete državne administracije.
Tablica 28. Područja i mjere industrijskih politika zemalja članica Europske unije
Područje
|
Podpodručje
|
Svrha
|
Primjer
|
Inovativna industrijska politika
|
Istraživanje i razvoj (R&D) i inovacije srednjoročno su ključni izvori ekonomskog rasta i rasta produktivnosti. EU cilja na razinu izdvajanja od 3% BDP-a na istraživanje i razvoj do 2020. Uspješna ulaganja u istraživanje i inovacije mogu povećati produktivnost i konkurentnost europskih tvrtki. U isto vrijeme, poboljšana inovativnost ubrzava strukturne promjene u zemljama članicama EU-a prema ekonomskim aktivnostima s većom dodanom vrijednosti.
|
Poticanje privatnih istraživanja
|
Mnoge zemlje članice EU-a koriste različite porezne i druge mjere kako bi potaknule istraživanja u poslovnom sektoru. Međutim, porezne olakšice predstavljaju skup instrument poticanja pa se zemlje često okreću drugim mjerama, kao što je primjerice olakšavanje dostupnosti rizičnog kapitala (engl. Venture capital). Također se potiče i kooperacija između akademske zajednice i poslovnih subjekata.
| -
Slovenski „poziv za dostavu prijedloga“ kojim se želi osigurati efektivna međuinstitucionalna mobilnost istraživača, potaknuti zapošljavanje istraživača u gospodarstvu, povećati broj doktora znanosti i „mladih istraživača“ u poduzećima te povećati broj interdisciplinarnih odjela istraživanja u poslovnom sektoru. Dostupna sredstva za „poziv za dostavu prijedloga“ iznosila su 20 milijuna eura.
-
Program Ujedinjenog Kraljevstva za partnerski transfer znanja u kojem sudjeluju tvrtka, jedna ili više nedavno diplomiranih osoba koje djeluju pod mentorstvom osobe iz akademske zajednice.
|
Internacionalizacija istraživanja i razvoja
|
Veliki dio istraživanja i razvoja u svijetu obavlja mala skupina multinacionalnih tvrtki. Neke od njih već su investirale u istraživanje i razvoj izvan svojih domicilnih zemalja što, iako predstavlja određeni rizik, pruža nove mogućnosti zemljama članicama EU-a koje pokušavaju uhvatiti korak s vodećim inovatorima u Europi. Aktivnosti istraživanja i razvoja u inozemstvu pomažu tvrtkama da lakše uđu na nova tržišta te prošire svoje poslovanje, i ne zamjenjuju R&D u domicilnoj zemlji.
| -
Finska strategija internacionalizacije istraživanja i razvoja koja omogućava stranim tvrtkama pristup financiranju inovacija, međunarodnim istraživačima suradnju s najboljim finskim akademskim istraživačima, a promijenjen je i pravni status sveučilišta kako bi se potaknula njihova internacionalizacija.
|
Poticanje „Key enabling techologies“
|
„Key enabling technologies“ (KET) uključuju 6 osnovnih tehnologija: mikro-/nanoelektroniku, nanotehnologiju, fotoniku, napredne materijale, industrijsku biotehnologiju i napredne proizvodne tehnologije. KET su ključni izvor inovacija, čineći neophodni sastavni dio tehnologije koji omogućava širok raspon korištenja proizvoda. KET su također instrument modernizacije europske industrijske baze i pokretači razvoja potpuno novih industrija.
| -
Inovacijski savezi u Njemačkoj okupljeni oko posebnih područja primjene ili budućih tržišta. Osigurava se financiranje za stratešku suradnju između industrije i javnog istraživanja u ključnim tehnološkim područjima koja zahtijevaju velika sredstva i dugo vremensko razdoblje, ali obećavaju značajne inovacije i ekonomski utjecaj.
-
Francuski investicijski fond namijenjen poticanju korištenja patenata. Zadatak mu je da omogući sveučilištima i drugim tijelima javnog istraživanja, kao i privatnim tvrtkama, bolju eksploataciju njihovih patenata na međunarodnoj sceni. Navedeno bi se trebalo postići kreiranjem patent klastera čija bi svrha bila licenciranje, te upravljanjem i stvaranjem poola javnih i privatnih patenata.
-
Nizozemski program koji omogućava tijelima državne uprave raspisivanje natječaja za nabavu inovativnih proizvoda koji se tek trebaju razviti.
|
Korištenje strukturnih fondova za inovacije
|
U nekim zemljama, strukturni fondovi predstavljaju osnovni izvor financiranja istraživanja i razvoja te politike inovacija. Osnovno pitanje koje im se postavlja je kako korisno utrošiti dostupna sredstva i povećati apsorpcijski kapacitet. Strukturni fondovi najčešće se koriste kako bi se razvila istraživačka i inovacijska infrastruktura. EU strukturni fondovi mogu se koristiti kao poluga javnom financiranju za poticanje industrijskih inovacija, ali se investicije u inovacije mogu potaknuti u sklopu javno-privatnog partnerstva.
| -
Češki program kao dio Operativnog programa za poduzeća i inovacije omogućava tvrtkama koje posluju u području informacija i komunikacija, čistih tehnologija, biotehnologija, znanosti, novih materijala i nanotehnologije, boravak u SAD-u, Izraelu, Singapuru i Švicarskoj, ured u poslovnim inkubatorima, konzultantske usluge, mentorstvo, obuku te sudjelovanje u raznim događajima koji im olakšavaju pronalazak strateških partnera.
|
Unaprjeđenje vještina za inovacije
|
Tehnološke i industrijske promjene povećavaju potražnju za radnom snagom visoke i srednje razine vještina i znanja. Nadalje, u znanjem intenzivnom gospodarstvu, izvrsnost u istraživanju, inženjeringu i znanosti mora biti potkrijepljena i drugim vještinama, osobito u menadžmentu, timskom radu, kreativnosti i dizajnu. Privlačenje vrhunskih talenata iz inozemstva može biti učinkovita strategija za brzu nadogradnju izvrsnosti i stjecanje neposrednijih konkurentskih prednosti.
|
|
Dobro upravljanje i evaluacija u području inovacijske politike
|
Rascjepkanost politike zbog preklapanja programa, nejasne nadležnosti državnih tijela te općenito nedostatak strategije promicanja inovacija, smatraju se ključnim izazovima u mnogim zemljama članicama EU-a tijekom proteklih pet godina. Međutim, većina zemalja članica EU-a prepoznala je navedene probleme i poduzima određene korake kako bi ih riješila. Prvi logičan korak jest evaluacija postojećih politika. Sve istaknutije pitanje koje će se postavljati u budućnosti je u kojoj mjeri se povećanje investicija u istraživanje i razvoj te inovacije odražava na uspjeh tvrtki, rast i zaposlenost. Jedan čimbenik koji utječe na navedeno je poslovno okruženje, uključujući poboljšanja poslovnog okruženja za „start-up“ tvrtke, smanjenje administrativnog opterećenja te provođenje aktivnih politika za mala i srednja poduzeća te poduzetništvo. Takve mjere su preduvjet za poticanje inovacija i komercijalizaciju istraživanja i čine osnovnu dopunu politikama koje potiču istraživanja.
| -
Evaluacija njemačkog programa inovacija malih i srednjih poduzeća pokazala je jednostavnost i brzinu primjene procedura, visoku stopu odobravanja, dostatne iznose, veliku fleksibilnost i relativno niske administrativne troškove.
|
Održiva industrija
|
Održiva konkurentnost odnosi se na poticanje ekonomskog rasta i razvoja uz istodobno povećanje učinkovitosti resursa, minimiziranje otpada i jačanje energetske sigurnosti. Sve se više ističe važnost potencijalnog zelenog rasta kroz poticanje strukturnih reformi kako bi se stvorio novi skup regulatornih, tržišnih i ostalih mjera za promoviranje ulaganja u „zeleno“ europsko gospodarstvo.
|
Potrošnja energije, energetska i ugljična intenzivnost
|
Unutar nacionalnih programa reformi, države članice EU-a složile su se oko brojnih ciljeva, uključujući energetsku učinkovitost i ciljeve za obnovljive izvore energije. Od njih se također zahtijevalo da predaju svoj drugi Akcijski plan nacionalne energetske učinkovitosti te da objave akcijske planove vezano uz područja obnovljivih izvora. U razdoblju od 2000. do 2010. godine smanjile su se konačna potrošnja energije u industriji, energetska intenzivnost industrije i ugljična intenzivnost industrije.
|
|
Učinkovitost resursa
|
Iako je učinkovitost resursa jedan od ključnih izazova/problema EU-a, ona istovremeno pruža veliki potencijal europskim tvrtkama. Povećanje te učinkovitosti može dovesti do smanjenja troškova poslovanja. Poboljšanja u ovom području moguće je ostvariti npr. korištenjem čistih tehnologija, poboljšanjima u korištenju nusproizvoda i otpada, te usvajanjem eko-dizajn rješenja. Promatrajući učinkovitost resursa u kontekstu zbrinjavanja otpada, otpad iz proizvodnog procesa više se ne smatra samo teretom već je prepoznat kao važna, ponovno iskoristiva sirovina.
| -
U Austriji je osiguran iznos u vrijednosti od 100 milijuna eura za toplinsku izolaciju postojećih zgrada. Dodijeljene su posebne potpore građanstvu i tvrtkama za izolaciju vanjskih zidova, zamjenu prozora i starih sustava grijanja.
-
Irski program koji pomaže tvrtkama uvesti jednostavni sustav upravljanja okolišem. Program je dizajniran kako bi potaknuo svijest o okolišu u tvrtkama koje nemaju vlastite stručnjake ni doticaja s pitanjima okoliša.
|
Razvoj eko industrija
|
Eko industrija odnosi se na proizvodnju proizvoda i usluga za mjerenje, sprječavanje, ograničavanje, minimiziranje i popravak šteta nastalih u području voda, zraka, tla te problema povezanih s otpadom, bukom i ekosustavima. Globalno tržište za proizvode i usluge u području zaštite okoliša, koje se procjenjuje na 1,15 bilijuna eura godišnje, predstavlja priliku za europske tvrtke.
| -
Nizozemska Vlada zatražila je od svojih tvrtki, građana, civilnih organizacija te lokalnih i regionalnih uprava da definiraju zelene projekte koje nisu uspjeli pokrenuti, i da navedu kako im Vlada može pomoći da ti projekti postanu izvedivi. Navedeno se očitovalo u stvaranju savjetodavnih i organizacijskih kapaciteta, uklanjanju pravnih i regulatornih ograničenja te osnivanju javno-privatnih financijskih struktura.
-
Primjer najbolje prakse u području zelene i učinkovite javne uprave je bečka inicijativa zelene nabave. Radi se o programu za održivu javnu nabavu cjelokupne uprave grada Beča. Razvijeno je stotinjak kataloga proizvoda i zelenih kriterija za nabavu, izgradnju i druge usluge koje se nabavljaju, čime su ostvarene značajne financijske i uštede u emisijama CO2.
|
Poslovno okruženje
|
Poslovno okruženje može se opisati kao skup uvjeta koji utječu na poslovanje tvrtki, a uključuju kupce, konkurenciju, dobavljače, pravne, ekonomske i političke čimbenike. Dobro poslovno okruženje treba osigurati učinkovita i transparentna pravila te sigurnost. Regulatorni okvir trebao bi pridonijeti postizanju rasta i stvaranju radnih mjesta, uzimajući pritom u obzir socijalne ciljeve i ciljeve u području zaštite okoliša.
|
Pristup financiranju
|
Od početka financijske krize, mala i srednja poduzeća suočavaju se s postroženim uvjetima kreditiranja i poteškoćama u pristupu financiranju. Kao rezultat usporavanja rasta, financiranje duga postalo je skuplje i teže dostupno, dok ostali instrumenti financiranja u zemljama članicama EU-a često nisu potpuno razvijeni. Zemlje članice imaju različite programe za cijeli spektar financijskih jazova, što otežava njihovu usporedbu osobito jer tvrtke variraju od onih koje tek započinju s poslovanjem do dobro ustrojenih, rastućih tvrtki.
| -
Equity fond za visokotehnološke tvrtke koje započinju s poslovanjem u Njemačkoj. Fond osigurava kapital „start-up“ tvrtkama s visokim potencijalom rasta koje najčešće imaju problema s financiranjem jer se investicija smatra prerizičnom. Fond ne samo da osigurava financiranje, nego pruža i usluge obuke tvrtkama iz svog portfolija. Navedeno predstavlja dobar primjer javno-privatnog partnerstva jer financiranju pridonose i federalna Vlada i privatne tvrtke.
|
Potpora malim i srednjim poduzećima i provedba zakona o malim poduzećima za Europu
|
S ciljem zadržavanja konkurentnosti, rasta i stvaranja radnih mjesta, srednja i mala poduzeća treba poticati i podržavati u njihovom nastojanju ulaska na nova tržišta.
| -
Poduzetnički statut u Francuskoj omogućava poduzetnicima odgodu plaćanja bilo kakvih poreza dok se ne generira prihod. Ovaj statut također omogućava poduzetnicima da razgraniče svoj osobni od kapitala tvrtke te na taj način izbjegnu situaciju da bankrot tvrtke dovede do osobne nesolventnosti.
-
Portal „Made in Italy“ koji predstavlja interaktivnu platformu čiji je cilj pomoć talijanskim tvrtkama prilikom promocije i prodaje vlastitih proizvoda u inozemstvu.
|
Smanjenje administrativnog opterećenja
|
Europska politika boljih propisa ima za cilj pojednostavniti i unaprijediti postojeće propise, unaprijediti dizajn novih propisa te povećati učinkovitost primjenjivih pravila i propisa kako bi zakonodavstvo koje utječe na poslovanje poslužilo svojoj svrsi te kako bi zakonodavna vlast u potpunosti razumjela troškove i utjecaje povezane s istim.
| -
Švedski sveobuhvatni program za smanjenje troškova malih tvrtki. Program sadržava propise prema kojima se svaka odredba predložena od strane državne agencije mora analizirati s poslovnog aspekta kako bi se osiguralo da ista ne uzrokuje bilo kakvo dodatno administrativno opterećenje.
-
Inicijative španjolske Vlade vezane uz zakon o poduzetništvu koje se odnose na racionalizaciju i poticanje učinkovitosti brojnih one-stop shop sustava i prešutnih suglasnosti u procedurama izdavanja dozvola. Inače, pravni i regulatorni okvir za poslovanje u Španjolskoj jedan je od najopterećenijih u EU.
-
Brojne mjere talijanske Vlade kojima se potiče rast reformama regulacije tržišta i jačanjem konkurentnosti u sektoru usluga, kao što su liberalizacija profesionalnih djelatnosti, smanjenje ulaznih prepreka za pojedina tržišta (distribucija goriva, osiguranje, farmaceutika) te povećanje konkurencije u energetici i transportu. Vlada je također osnažila ulogu tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.
|
Poboljšanje kvalitete državne uprave
|
Kvaliteta državne uprave i institucija koje upravljaju ekonomskim i socijalnim odnosima unutar zemlje ključni je čimbenik poboljšanja konkurentnosti i socijalnog blagostanja. U vrijeme kada se vlade država suočavaju s brojnim izazovima, uključujući fiskalne namete i gubitak povjerenja, administracija država članica EU-a se također mora uhvatiti u koštac s brzom ekonomskom promjenom, složenim regulatornim pitanjima, novim tehnologijama i uslugama, te otvorenošću, transparentnošću i povećanim sudjelovanjem građana.
|
Unaprjeđenje politika
|
Reforma državne uprave ključno je područje u nekoliko zemalja članica EU-a. U tim zemljama loš administrativni i pravni aparat te pravna nesigurnost osnovne su prepreke ekonomskog razvoja. Međutim, nakon krize skoro sve zemlje članice EU-a provele su temeljne promjene koje su utjecale na funkcioniranje državne uprave i institucija. Dok su se neke države orijentirale na smanjenje broja zaposlenih i plaća u javnom sektoru, druge su ovu situaciju iskoristile kako bi ubrzale modernizaciju uprave. U isto vrijeme, u nekim državama članicama EU uloženi su napori u borbu protiv korupcije te u poboljšanje učinkovitosti pravosuđa.
|
|
Administrativna modernizacija
|
Modernizacija javnog sektora usmjerena je na alate povećanja kapaciteta javne uprave kako bi se pružila visokokvalitetna usluga. Iako se rješenja razlikuju od države do države, većina instrumenata usmjerena je na korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije, primjenu strateškog pristupa upravljanja ljudskim potencijalima, organizaciju i upravljanje javnim uslugama na temelju učinaka, stavljajući potrebe klijenata u središte pozornosti te reorganizaciju međudjelovanja javnog i privatnog sektora.
| -
Estonsko uvođenje elektroničkog sustava prijenosa podataka za predaju godišnjih izvještaja. Državne i lokalne institucije više ne mogu zahtijevati od poduzeća da im dostavljaju podatke koje su već dostavila putem navedenog sustava u svojim godišnjim izvještajima.
-
Luksemburška internetska stranica napravljena s ciljem pojednostavljivanja kontakata s državom putem brzog i jednostavnog pristupa svim informacijama i uslugama pruženim od strane javnih institucija. Stranica je podijeljena na dva dijela: jedan za građane, a drugi za poslovni sektor.
-
Ujedinjeno Kraljevstvo među prvima uvelo ocjenu učinka propisa te je u kasnim devedesetima promijenilo naglasak s deregulacije na bolju regulaciju. Osnovano je tijelo koje će sustavno primijeniti navedeni alat s ciljem informiranja o političkim odlukama te kako bi se stvorio okvir za prethodnu analizu troškova, koristi i rizika propisa. Ocjena učinka propisa temelji se na 5 načela: (1) proporcionalnost (intervencija samo ukoliko je neophodno, minimizacija troškova), (2) odgovornost (odluka mora biti opravdana), (3) dosljednost (svih državnih pravila i standarda, pravedna provedba), (4) transparentnost (jasna komunikacija i konzultacija sa svim interesnim skupinama, olakšana razumljivost) i (5) ciljanje (usmjerenost na problem, minimiziranje nuspojava).
-
Nizozemski institut kvalitete osnovan je od strane lokalne uprave s ciljem održivog povećanja djelotvornosti lokalne vlasti i stalnog poboljšanja kvalitete usluga. Slogan „kvalitetne usluge lokalne uprave„ u odnosu s poslovnim sektorom mogu poslužiti kao model za gradove i izvan Nizozemske.
-
Slovački središnji registar ugovora i računa. Svi ugovori i pripadajući računi plaćeni od strane javne uprave, uključujući i one na regionalnim razinama i razinama općina, moraju biti objavljeni u internetski dostupnom registru. Štoviše, ugovori postaju pravno valjani tek nakon što se objave na Internetu.
|
Izvor: European Commission (2012) Member States' Competitiveness, Performance and policies, Industrial performance scorebord, A Europe 2020 Initiative, 2012 edition. Obrada autora.
Smjerovi razvoja industrijskih politika Europske unije -
Definiran je Model 4C koji treba definirati načine za podizanje inovacijskog potencijala EU-a s ciljem ostvarivanja dugoročne konkurentnosti i održivog ekonomskog razvoja. Temelji se na četiri ključna područja:
-
Strateški izbor i kritična masa kapitala (engl. Choices and critical mass) – pozoran odabir prioriteta temeljen na teritorijalnom kapitalu i pametnoj specijalizaciji;
-
Konkurentna prednost (engl. Competitive advantage) – primjerice povezivanje kapaciteta za istraživanje i razvoj i inovacije s potrebama gospodarstva;
-
Klasteri i jača povezanost ključnih aktera (engl. Cluster policies and Connectivity) - razvoj klastera i povezivanje privatnog sektora, znanosti i javnog sektora;
-
Vodstvo u zajedničkim projektima – (engl. Collaborative leadership) – stvaranje učinkovitog sustava temeljenog na privatnim i javnim partnerstvima.
Opseg i ograničenja europske industrijske politike -
Europska komisija je u 2012. godini definirala skup područja i aktivnosti za poticanje konkurentnosti industrije, usmjeravajući se pri tome na uspostavljanje partnerstva i suradnje između EU-a, njezinih članica i industrije kako bi poboljšala uvjete poslovanja i dramatično povećala investicije u nove tehnologije. Skupni prikaz područja djelovanja Europske komisije prikazan je u Tablici 29.
Tablica 29. Područja aktivnosti Europske komisije za poticanje konkurentnosti industrije
Olakšavanje ulaganja u tehnologije i inovacije
|
Prioritetni pravci djelovanja
| -
Napredne proizvodne tehnologije za čistu proizvodnju
-
Key enabling technologies (KET)
-
Biološki proizvodi
-
Održiva industrijska politika, izgradnja i sirovine
-
Čisti prijevoz
-
Pametne mreže
|
Prateće mjere
| -
Poticanje potražnjom vođenih inovacija
-
Poticanje vještina
-
Koordinacija istraživanja i razvoja među zemljama EU-a
-
Šira upotreba dizajna kao i drugih netehnoloških inovacija
-
Kreativne industrije
|
Pristup tržištima
|
Unaprjeđenje unutarnjeg tržišta proizvoda
| -
Ocjena svrsishodnosti regulatornog okvira
-
Bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta proizvoda
-
Poboljšanje EU okvira za nadzor tržišta
-
Povećanje učinkovitosti sektora obrane
-
Poticanje zemalja članica na uvođenje procjene utjecaja i dokazivanja konkurentnosti
-
Koordinacija metodologija za određivanje cijena medicinskih proizvoda
-
Unaprjeđenje unutarnjeg tržišta poslovnih usluga
|
Pristup tržištima (nastavljeno)
|
Poticanje poduzetništva kako bi se dinamiziralo unutarnje tržište
| -
Poticanje rasta „start-up“ tvrtki i osiguranje potpora poduzećima u ranoj fazi razvoja, prijenos poslovanja i učinkovite procedure bankrota
-
Stimuliranje primjene digitalnih tehnologija i elektroničke trgovine
|
Unutarnje tržište tehnologije, jedinstvena zaštita patenta i prava intelektualnog vlasništva
| -
Kreiranje jedinstvene zaštite patenata na razini cijele EU
-
Istražiti računovodstvene metode za vrednovanje patenata
-
Optimiranje korištenja i zaštita poslovnih tajni
-
Unaprjeđenje ugrađivanja prava intelektualnog vlasništva u standarde
-
Razvoj „diplomacije za sirovine“/promoviranje međunarodne regulatorne suradnje i konvergencije
-
Potaknuti provedbu zaštite prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama
|
Pristup financiranju i tržištu kapitala
|
Podrška javnog sektora za olakšavanje pristupa kapitalu
| -
Olakšati pristup EU financiranju
-
Olakšati pristup financiranju malim i srednjim poduzećima
|
Pristup tržištima kapitala
| -
Unaprijediti uvjete financiranja
-
Stvoriti jedinstveno tržište za fondove rizičnog kapitala
|
Ključna uloga ljudskog kapitala
|
Stvaranje poslova
| -
Reforma mreže europskog zavoda za zapošljavanje
-
Promicanje pripravništva/izobrazbe
|
Investicije u vještine i izobrazbu za praćenje strukturnih promjena
| -
Unaprjeđenje podudaranja vještina i poslova
-
Osiguranje bolje ponude vještina
|
Izvor: European Commission (2013) Industrial competitiveness of EU member states: some progress made, but many challenges still lay ahead, Brussels. Obrada autora.
-
Opseg i ograničenja europske industrijske politike grafički su prikazani na Slici 20.
Slika 20. Utjecaj europske industrijske politike na nacionalne industrijske politike
Izvori financiranja provedbe strategije Europa 2020 -
Za zemlje članice EU-a glavni izvor financiranja ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020 te mjera i aktivnosti u Nacionalnom programu reformi čine fondovi u okviru kohezijske politike EU-a (odnosno ESI – Europski strukturni i investicijski fondovi):
-
tri fonda kohezijske politike EU-a:
-
Kohezijski fond (engl. Cohesion Fund; CF);
-
Europski fond za regionalni razvoj (engl. European Regional Development Fund; ERDF);
-
Europski socijalni fond (engl. European Social Fund; ESF);
-
dva fonda ruralne politike EU-a:
-
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (engl. European Agricultural Fund for Rural Development; EAFRD);
-
Europski fond za ribarstvo i (engl. European Maritime and Fisheries Fund; EMFF).
-
Glavni preduvjet za sljedeću Financijsku perspektivu EU-a (2014. – 2020.) je izrada šireg Nacionalnog strateškog razvojnog dokumenta kao osnove za programiranje EU pomoći iz ESI fondova. U skladu s tim povezuje se nekoliko procesa:
-
izrada Nacionalnog strateškog razvojnog dokumenta (Nacionalni razvojni plan 2020),
-
izrada Nacionalnog programa reformi,
-
izrada dokumenata u sklopu EU programiranja za ESI fondove:
-
Ekonomski program Republike Hrvatske;
-
Partnerski sporazum za financijsko razdoblje Europske unije 2014. – 2020.;
-
Operativni programi za financijsko razdoblje Europske unije 2014. – 2020.;
-
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
-
Vlada RH donijela je odluku o broju Operativnih programa za razdoblje 2014. – 2020. Provedba ESI fondova ići će kroz tri Operativna programa (OP):
-
Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije (OP Konkurentnost i kohezija);
-
Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala (OP Učinkoviti ljudski potencijala);
-
Operativni program iz područja tehničke pomoći (OP Tehnička pomoć).
Operativni program Konkurentnost i kohezija
Tematski ciljevi
|
Sadržaj OP-a
|
Fond
|
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
|
Jačanje infrastrukture za istraživanje i inovacije. Promocija poduzetničkog ulaganja u inovacije i istraživanje. Razvoj veza i sinergija između poduzetništva, R&D centara i institucija visokoškolskog obrazovanja.
|
ERDF, EAFRD
|
2. Pristup, korištenje te kvaliteta ICT-a
|
Razvoj ICT infrastrukture, proizvoda i usluga (npr. e-trgovina). Jačanje ICT aplikacija za e-državu, e-učenje, e-uključivost, e-kulturu i e-zdravlje. Razvoj širokopojasnog Interneta.
|
ERDF, EAFRD
|
3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća
|
Promicanje poduzetništva. Razvoj i provedba novih modela poslovanja MSP-a. Podrška razvoju kapaciteta MSP-a za razvoj usluga i proizvoda.
|
ERDF, ESF, EAFRD, EMFF
|
4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2
|
Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije. Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u poduzećima. Podrška energetskoj učinkovitosti u javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru. Promicanje nisko-ugljičnih strategija, uključujući promicanje održivog urbanog prometa.
|
ERDF, CF, EAFRD, EMFF
|
5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, sprječavanje i upravljanje rizicima
|
Podrška investicijama za prilagodbu klimatskim promjenama. Promicanje investicija za rješavanje specifičnih rizika, razvoj sustava upravljanja rizicima.
|
ERDF, CF, EAFRD
|
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti uporabe resursa
|
Investicije u upravljanje vodama i otpadom. Zaštita, promocija i razvoj kulturne i prirodne baštine. Zaštita i obnova bio-raznolikosti, promocija ekosustava, uključujući NATURA 2000 i zelenu infrastrukturu. Poboljšanje urbanog okoliša, regeneracija „brownfield“ lokacija i smanjenje zagađenja zraka.
|
ERDF, CF, EAFRD, EMFF
|
7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi prometne mreže
|
Investicije u TEN-T mrežu te povezivanje sekundarnih i tercijarnih čvorišta. Razvoj nisko-ugljičnog prometnog sustava uključujući riječni i pomorski promet, luke i multi-modalne veze. Razvoj i rehabilitacija sveobuhvatnog željezničkog sustava. Razvoj pametne distribucije plina i struje, sustava pohranjivanja i prijenosa.
|
ERDF, CF
|
8. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava
|
Razvoj javne infrastrukture - obrazovanje, zapošljavanje, socijalne usluge, zdravstvene usluge, usluge podrške MSP-u.
|
ERDF, ESF, EAFRD, EMFF
|
Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali
Tematski ciljevi
|
Sadržaj OP-a
|
Fond
|
1.Visoka zaposlenost i mobilnost radne snage
|
Pristup zapošljavanju za tražitelje posla i neaktivne ljude, integracija mladih na tržište rada. Ravnopravnost između muškaraca i žena te „usklađivanje“ privatnog i poslovnog života. Aktivno i zdravo starenje. Samozapošljavanje i poduzetništvo te razvoj poslovanja.
|
ERDF, ESF, EAFRD, EMFF
|
2. Promicanje društvene uključenosti i borba protiv siromaštva
|
Sve „soft“ mjere i aktivnosti usmjerene na bolje društveno uključivanje.
|
ERDF, ESF, EAFRD
|
3. Ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
|
Sprječavanje i smanjenje ranog napuštanja škole. Poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i otvorenosti tercijarnog obrazovanja. Jačanje pristupa cjeloživotnom učenju, uključujući poboljšanje kvalitete strukovnog obrazovanja.
|
ERDF, ESF, EAFRD, EMFF
|
Operativni program Tehnička pomoć -
Podrška operativnim strukturama, odnosno svim tijelima koja su uključena u pojedinu operativnu strukturu zaduženu za provedbu prva dva Operativna programa, u smislu jačanja kapaciteta unutar tijela kao i poboljšavanje učinkovitijeg korištenja fondova te pomoć u pripremi projekata u svrhu stvaranja zalihe projekata i bolje iskoristivosti sredstava koji su Republici Hrvatskoj dodijeljeni na korištenje u sklopu ESI fondova.
C Prerađivačka industrija
Do'stlaringiz bilan baham: |
