Te u zagrebu filozofski fakultet

Legenda:

AA Autorsk arak 16 str = 1 aa

MO Matični odbor filologija

koef. za jezikoslovlje 2

koef. za zn. o knjiž 1

Mjesto koef. za mjesto a1 1,5

a2 1

Vrsnoća koef. izvorni znanstveni 1

koef. preth. priopć. 0,9

koef. pregledni 0,75

koef. stručni 0,5

PRILOG 2
OCJENA UKUPNE NASTAVNE I STRUČNE DJELATNOSTI U POSTUPKU IZBORA ZA ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA*

TREBA ISPUNITI DVA OD ČETIRI UVJETA	OSTVARENO
1. da je u suradničkom ili nastavnom zvanju, uključujući i status znanstvenog novaka, računajući razdoblje od pet godina prije datuma pokretanja izbora sudjelovao u izvođenju nastave na nekom visokom učilištu od barem devedeset (90) norma sati;	U posljednjih 5 godine prosječno izvodi 135 do 300 norma sati sveučilišme nastave godišnje (vidi prilog) DA
2. da je pomogao studentima pred diplomskih/diplomskih studija pri izradi završnih – diplomskih radova i pri tome da je objavio barem jedan rad u koautorstvu sa studentom;	Već kao studentica pomagala je studentima u izradi seminarskih radova a nakon izbora u asistenta i višeg asistenta pomagala im je i u izradi diplomskih radova ali nije objavila niti jedan rad u koautorstvu sa studentima DJELOMIČNO DA
3. da se u svom znanstvenom području, struci ili nastavi usavršavao u međunarodno prepoznatim institucijama u zemlji ili inozemstvu u trajanju od najmanje tri mjeseca;	Od mnogobrojnih studijskih boravaka na usavršavanju u inozemstvu i ukupno 10 mjeseci mogu se navesti: 1. DAAD stipendiju za znanstveno usavršavanje na Institutu za strojnu obradu govora na Institute for Natural Language Processing (IMS) Univerziteta u Stuttgartu, od 1. 10. 2002. do 28. 2. 2003. i 2. stipendiju Junior Faculty Development Program (The United States Department of State, Bureau of Educational and Cultural Affairs) za jedan semestar znanstvenog i stručnog usavršavanja na Department of Linguistics, University of Iowa, Iowa City, Iowa, U.S. (siječanj – svibanj 2008). DA
4. da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje tri rada na znanstvenim skupovima, od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom skupu.	Izlagala je na 3 međunarodna znanstvena skupa u inozemstvu i na 4 znanstvena skupa s međunarodnim sudjelovanjem u Hrvatskoj DA

PRILOG 3
Popis radova
Doktorska disertacija
Pletikos, Elenmari (2008.) Akustički opis hrvatske prozodije riječi.

Filozofski fakultetSveučilišta u Zagrebu. Str. 276.

Popis znanstvenih radova (jezikoslovlje, filologija):

1. 
   Pletikos, Elenmari, Jordan Bićanić i Marko Liker (2001). Percepcija granice fonetske riječi na osnovi nekih prozodijskih dimenzija. Govor: časopis za fonetiku, XVIII, 2, str. 129-140. (prethodno priopćenje)
   

2. 
   Pletikos, Elenmari (2003). Akustički opis hrvatskih standardnih naglasaka. Govor: časopis za fonetiku, XX, 1-2, str. 321-345. (izvorni znanstveni rad)
   

3. 
   Pletikos, Elenmari, Juraj Bakran i Nikolaj Lazić (2003). Ograničenja manipulacije F0 u difonskoj sintezi. U: Varošanec-Škarić, Gordana (ur.), Glas/Voice: Zbornik radova 1. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, 26-28. 02. 2001, Opatija/Hrvatska, Zagreb, str. 39-43 (izvorni znanstveni rad).
   

4. 
   Pletikos, Elenmari (2005). Percepcija sličnosti prozodije riječi stranih jezika s hrvatskim naglascima. Govor: časopis za fonetiku, XXII, 2; 89-126. (izvorni znanstveni rad)
   

5. 
   Vlašić, Jelena i Pletikos, Elenmari (2006). Uvodni dio govora: kako privući pozornost i stvoriti naklonost publike? Analiza Percepcije. Medijska istraživanja: znanstveno stručni časopis za novinarstvo i medije / Media Research: Croatian journal for journalism and the media. 12, 2; 5-18 (izvorni znanstveni rad).
   

6. 
   Pletikos, Elenmari; Vlašić Duić, Jelena (2007). Uvodi glasovitih govora: kako steći naklonost publike i stvoriti zanimanje za temu. U: Ivas, Ivan i Škarić, Ivo (ur.), Razgovori o retorici, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str.103-128 (izvorni znanstveni rad).
   

7. 
   Pletikos, Elenmari i Vlašić, Jelena (2007). Acoustic description of Croatian accents. Studia Phonetica Posnaniensi: An International Journal for Linguistic Phonetics, 8, str. 27-49 (izvorni znanstveni rad).
   

8. 
   Pletikos, Elenmari (2008). Akustičke i perceptivne osobine naglasaka riječi u hrvatskim naddijalektalnim govorima. U: Tošović, Branko (ur.), Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen Kroatischen und Serbischen, Wien: LIT Verlag, str. 404-429. (izvorni znanstveni rad).
   

9. 
   Pletikos, Elenmari (2008). Kriteriji procjene govornoga izražavanja u nastavi hrvatskoga jezika. U: Češi, Marjana i Barbaroša-Šikić, Mirela (ur.), Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika, Naklada Slap i Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, str. 43-63 (pregledni znanstveni rad*).
   

Popis stručnih radova (jezikoslovlje, filologija)

1. 
   Pletikos, Elenmari (2001). Prikaz: Četvrti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora", Zagreb, 6-8. 12. 2001., Govor: časopis za fonetiku, XVIII, 2; 159-165 (prikaz, stručni).
   

2. 
   Pletikos, Elenmari (2005). Prikaz konferencije Between Stress and Tone (BeST). Govor: časopis za fonetiku, XXII, 1; 65-70 (prikaz, stručni).
   

3. 
   Pletikos, Elenmari; Vlašić, Jelena (2005). Between Stress and Tone Conference (BeST), 16-18 June 2005, in Leiden, The Netherlands. The Phonetician: A Publication of ISPhS. 2005-I, 91; 30-33 (prikaz, stručni).
   

4. 
   Vlašić, Jelena i Pletikos, Elenmari (2006). Prikaz 1. slovenske međunarodne fonetske konferencije SloFon 1, Ljubljana, od 20. do 22. travnja 2006. godine. Govor: časopis za fonetiku, XXIII, 1; 71-72 (prikaz, stručni).
   

5. 
   Pletikos, Elenmari i Vlašić, Jelena (2006). Prikaz druge konferencije o tipologiji tona i intonacije (TIE2), Berlin, Njemačka, od 7. do 9. rujna 2006. Govor: časopis za fonetiku, XXIII, 2; 201-203 (prikaz, stručni).
   

Popis stručnih radova (znanost o književnosti), prijevodi s njemačkoga na hrvatski:

1. 
   Kulcsár-Szabó, Ernő (1999). Aspekti (ne)savršenoga. Fragment i dovršeno umjetničko djelo u promjeni obzora jezičnosti. Umjetnost riječi, 3-4, str. 181-197. Prijevod s njemačkoga: Elenmari Pletikos.
   
2. 
   Kulcsár-Szabó, Zoltán (1999). Retorika »epohe«. Izmjene epoha i prijelomi stoljeća kao strategije interpretacije. Umjetnost riječi, 3-4, str. 211-230. Prijevod s njemačkoga: Elenmari Pletikos.
   
3. 
   Fried, István (1999). Dva prijeloma stoljeća. Čarobna frula i Kavalir s ružom. Umjetnost riječi, 3-4, str. 251-262. Prijevod s njemačkoga: Elenmari Pletikos.
   

Popularni radovi:
2008. Intervju "Ne postoji ogledalo u kojem bismo vidjeli sliku svoga govora" objavljen u Glasu Istre 5. lipnja 2008., Dom, str. 5., razgovarao Mladen Radić.
* Rad je objavljen u monografiji znanstvenih i stručnih radova bez naznake kategorije. U postupku recenziranja tri su recenzenta različito kategorizirala rad: kao izvorni znanstveni, znanstveni pregledni i stručni, a u svrhu izračuna bodova odabrana je srednja mogućnost.

3. 
   Mila Markov Španović
   

1. 
   ŽIVOTOPIS
   

Mila Markov-Španović rođena je 1961 godine u Malom Guberu, općina Livno (BiH). U Livnu je završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirala je romanistiku 1987. godine. Sada je studentica V. semestra Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. radila je u osnovnim i srednjim školama i u Kulturnom centru (nije navedeno ni gdje ni kada). U molbi navodi „da objavljuje knjigu latinsko-francusko-hrvatskih citata Maxima in minimis i knjigu poezije Pjesme.

2. 
   OCJENA I PRIJEDLOG
   

Mila Markov Španović ne ispunjava zakonom propisane uvjete niti za izbor u znanstveno-nastavno zvanje znanstvenog suradnika niti na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana fonetika na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu..

Pristupnica nema doktorat znanosti, nema objavljenih znanstvenih radova pa niti potrebnih bodova za vrednovanje tih radova.
Nadalje, pristupnica nije sudjelovala u sveučilišnoj nastavi, niti pomagala studentima u izradi diplomskih radnji, nije bila na stručnom usavršavanju u inozemstvu i nije sudjelovala na znanstvenim skupovima.
Povjerenstvo stoga predlaže da se Mila Markov Španović ne izabere u znanstveno nastavno zvanje znanstvenog suradnika niti na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana fonetika na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Zagrebu, 5. veljače 2009. Stručno povjerenstvo::
Dr.sc. Damir Horga, red. prof,

Dr.sc. Marija Pozojević-Trivanović, red. prof. u mir.

Dr.sc. Juraj Bakran, red. prof.

PRILOG 1
OCJENA UKUPNE NASTAVNE I STRUČNE DJELATNOSTI U POSTUPKU IZBORA ZA ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA*

TREBA ISPUNITI DVA OD ČETIRI UVJETA	OSTVARENO
1. da je u suradničkom ili nastavnom zvanju, uključujući i status znanstvenog novaka, računajući razdoblje od pet godina prije datuma pokretanja izbora sudjelovao u izvođenju nastave na nekom visokom učilištu od barem devedeset (90) norma sati;	NE
2. da je pomogao studentima pred diplomskih/diplomskih studija pri izradi završnih – diplomskih radova i pri tome da je objavio barem jedan rad u koautorstvu sa studentom;	NE
3. da se u svom znanstvenom području, struci ili nastavi usavršavao u međunarodno prepoznatim institucijama u zemlji ili inozemstvu u trajanju od najmanje tri mjeseca;	NE
4. da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje tri rada na znanstvenim skupovima, od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom skupu.	NE

O D L U K A

Vijeće Odsjeka za fonetiku na svojoj sjednici 9. ožujka 2009. prihvaća Izvještaj stručnog povjerenstva i prijedlog za izbor dr. sc. Elenmari Pletikos u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana fonetika, na Odsjeku za fonetiku.

Pročelnik Odsjeka za fonetiku

Prof. dr. sc. Juraj Bakran

dr. sc. Drago Roksandić, red. prof., predsjednik (Filozofski fakultet, Zagreb)

dr. sc. Nenad Moačanin, red. prof., član (Filozofski fakultet, Zagreb)

dr. sc. Nenad Vekarić, znan. savjetnik (Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku)
FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Predmet: Ocjena rezultata natječaja Sveučilišta u Zagrebu za popunu razvojnih radnih mjesta na Sveučilištu u Zagrebu («Vjesnik», 13. veljače 2009 . i «Narodne novine», br. 22./2009. od 18. veljače 2009.). Natječaj je objavljen za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, znanstvena grana opća povijest ranoga novog vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s prijedlogom da se jedini prijavljeni kandidat, dr. sc. Hrvoje Petrić, izabere u zvanje docenta.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici 26. veljače 2009. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za popunu novih razvojnih radnih mjesta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta. Natječaj je objavljen za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, znanstvena grana opća povijest ranoga novog vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (105/04, 174/04, 46/07), Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja podnosimo

I Z V J E Š Ć E

Na natječaj, objavljen u Vjesniku br. 3033., 13. veljače 2009. godine, prijavio se 24. veljače 2009. dr. sc. Hrvoje Petrić, viši asistent, zaposlen Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Podaci iz životopisa pristupnika

Dr. sc. Hrvoje Petrić je rođen je 12. prosinca 1972. u Koprivnici. Osnovnu školu je polazio u Torčecu (1979.-1983.) i Koprivnici (1983.-1987.) gdje završava i srednjoškolsko obrazovanje (1987.-1991.). Od 1991. studira geografiju i povijest na Prirodoslovno-matematičkom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao apsolvent se zaposlio kao učitelj povijesti u Osnovnoj školi Drnje i u međuvremenu odslužio vojni rok. Diplomirao je 29. travnja 1998. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1998. godine radom "Povijesno-geografski razvoj općine Drnje" (rad je tiskan, uz znatne dopune, 2000. godine kao zasebna monografija “Općina i župa Drnje”. Povijesno geografska monografija). Kraće vrijeme je radio kao urednik za povijest u Nakladnoj kući «Dr. Feletar» u Koprivnici.

Od 1. lipnja 2001. zaposlen je u statusu znanstvenog novaka u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu isprva na projektu prof. dr. sc. Nikše Stančića (2001.-2002.) potom na projektu prof. dr. sc. Drage Roksandića (2002.-2007.) i na kraju na projektu doc. dr. Nataše Štefanec (2007.-2009.). Trenutno je u zvanju višeg asistenta. Surađivao je i na međunarodnom hrvatsko-slovenskom projektu koji su zajednički vodili prof. dr. sc. Drago Roksandić i doc. dr. Andrej Hozjan (2005.-2006.). Od 2001. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - Odsjeku za povijest redovito sudjeluju u izvođenju nastave.

U akademskoj godini 1999/2000. upisao je poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na istom Filozofskom 29. travnja 2005. radom “Koprivnica u 17. stoljeću – okoliš, demografske, društvene i gospodarske promjene” (koji je, uz dopune, tiskan kao istoimena monografija). Doktorsku disertaciju pod naslovom «Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću – okoliš, ljudi i naselja» obranio je 10. prosinca 2008. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, dopredsjednik Povijesnog društva Koprivnica te član upravnog odbora Društva za hrvatsku povjesnicu (Hrvatskog povjesnog društva), Društva za povjesnicu i starine Molve te Hrvatske udruge nastavnika povijesti.

Godine 1993. je dobio nagradu Franjo Marković Filozofskog fakulteta, a 2005. Godišnju nagrada Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima.

Urednik je znanstvenih časopisa «Podravina» (od 2002.) i «Ekonomska i ekohistorija» (od 2005.), član uredništva časopisa «Cris» i «Scientia Podraviana, te član redakcije «znanstvenih izdanja» Slovenskog društvo za proučavanje 18. stoljeća. Aktivan je i kao (vanjski) urednik za povijest u izdavačkoj kući «Meridijani» u Samoboru gdje je uredio više desetaka udžbenika i drugih knjiga.

Stručno se usavršavao ili istraživački boravio u inozemstvu u više navrata i to u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Znanstvena djelatnost

Znanstvena djelatnost dr. sc. Hrvoja Petrića obuhvaća različita tematska područja hrvatske povijesti u regionalnim kontekstima s težištem na ranome novom vijeku. Posljednjih godina je vidljivo pristupnikovo tematsko usmjeravanje na ekohistoriju (povijesti okoliša) i ekonomsku historiju u najširem smislu.

Do ovog izbora kandidat je objavio, uz dvije kvalifikacijske monografije, pet (5) knjiga, pet (5) poglavlja u knjigama, (32) izvorna znanstvena rada, dva (2) prethodna priopćenja, devet (9) preglednih radova, pet (5) radova u zbornicima sa međunarodnih skupova i šest (7) radova u domaćim zbornicima. Od objavljenih izvornih znanstvenih radova, devet (9) ih je objavljeno u časopisima, a pet (5) u zbornicima s međunarodno priznatom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama. Ukupno je objavio šezdeset i pet (65) znanstvenih radova.

Za svoj znanstveni rad dobio je godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima u 2005. godini s time da je još kao student 1993. nagrađen nagradom Filozofskog fakulteta «Dr. Franjo Marković».

Knjiga «Koprivnica u 17. stoljeću – Okoliš, demografske, društvene i gospodarske promjene u pograničnom gradu» naišla je na vrlo pozitivne recenzije u znanstvenom tisku u Hrvatskoj i inozemstvu (Mađarska, Slovenija, Austrija te Bosna i Hercegovina). Prikaze su objavili: Szabolcs Varga, Századok, god. 140, br. 6, Budapest 2007, str. 1587-1590.), Boris Golec (Kronika. Časopis za slovensko krajevno zgodovino, god. 54, br. 3, Ljubljana 2006., str. 488-490.), Robert Hajszan (Panonski ljetopis-Pannonisches Jahrbuch, Pinkovac-Güttenbach 2006., str. 414-417.), Boro Bronza (Radovi Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, br. 10, 2007. godine, str. 397-402. i u Prilozi Instituta za istoriju, br. 36, Sarajevo 2007.), Nikša Stančić (Ekonomska i ekohistorija, br. 2, Sambor-Zagreb 2006., str. 165-167.), Mira Kolar-Dimitrijević (Scientia Podraviana, br. 20, Koprivnica 2006., str. 36. i Podravina, vol. 5, br. 10., Koprivnica 2006., str. 167-169.), Dragutin Feletar (Podravina, vol. 4, br. 8, Koprivnica 2005., str. 198.-199.), Ivan Peklić (Cris, br. 1, Križevci 2005., str. 160-161. i Povijest u nastavi, god. III., br. 2 (6), Zagreb 2005., str. 197-199.), Dragan Damjanović (Scrinia Slavonica, br. 6, Slavonski Brod 2006., str. 786-787.) i Željko Holjevac (Društvena istraživanja, god. 16, br. 87-88, Zagreb 2007., str. 300-303.).

Pozitivne recenzije je imala i knjiga «Općina i župa Drnje. Povijesno-geografska monografija» o kojoj su prikaze objavili: Gordan Ravančić (Povijesni prilozi, br. 21, Zagreb 2001, str. 285-287.), Mira Kolar-Dimitrijević (Podravina, br. 1, Koprivnica 2002, str. 185-187.), Zoran Stiperski (Acta Geographica Croatica), Jakša Raguž (Povijest u nastavi, br. 1, Zagreb 2003, str. 98-100.), Kristina Milković (Ekonomska i ekohistorija, br. 1., Samobor-Zagreb 2005., str. 184-188.) i Zlata Živaković-Kerže (Scrinia Slavonica, knj. 4, Slavonski Brod 2004., str. 600-601.).

Pristupnik je sudjelovao na devet (9) međunarodnih znanstvenih skupova u inozemstvu (Mađarska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Austrija, Srbija i Slovenija). Isti je sudjelovao sa priopćenjima na osam (8) međunarodnih znanstvenih skupova organiziranih u Republici Hrvatskoj, gdje je na jednom bio tajnik, a na dva predsjednik organizacijskog odbora. Pristupnik je nastupio i na dvadeset i osam (28) domaćih znanstvenih skupa, a na pet je bio predsjednik organizacijskog odbora. Bio je recenzent više članaka u znanstvenim časopisima i urednik jednog zbornika sa znanstvenog skupa.

Sudjelovao je kao znanstveni novak na projektu «Temeljni dokumenti hrvatske povijesti» (voditelj: prof. dr. sc. Nikola Stančić), Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (2001.-2002.), na projektu «Triplex Confinium – hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu» (voditelj: prof. dr. sc. Drago Roksandić), Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (2002.-2006.), te na hrvatsko-slovenskom bilateralnom projektu «Vlastelinstva i trgovišta uz rijeke Dravu i Muru u ranome novom vijeku», Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (voditelj: prof. dr. Drago Roksandić) i Oddelek za zgodovinu, Pedagoška fakulteta, Univerza v Mariboru (voditelj: doc. dr. sc. Andrej Hozjan) (2005.-2006.).

Trenutno kao znanstveni novak sudjeluje na znanstvenom projektu Projekt «Triplex Confinium – hrvatska riječna višegraničja» (voditelj: doc. dr. Nataša Štefanec), Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (od 2007. godine). Urednik je dva znanstvene časopisa: «Podravina» (od 2002.) i «Ekonomska i ekohistorija» (od 2005.).

Sudjelovao je u radu Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (od 2001. godine), a bio je suinicijator osnivanja Centra za ekonomsku i socijalnu povijest Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2002.). Centar je djelovao do odlaska voditeljice prof. dr. Mire Kolar u mirovinu.

Kvalifikacijski radovi
Magisterij
Magisterij Hrvoja Petrića «Koprivnica u 17. stoljeću – demografske, društvene i gospodarske promjene» predstavlja obradu pograničnog grada u 17. stoljeću na imperijalnoj habsburško-osmanskoj granici. Magistarski rad je obima 264 stranice. Ovu temu je pristpunik obradio na primjeren način iskoristivši postojeće mogućnosti istraživanja. Prema ocjeni povjerenstva za obranu magistarskog rada, može se smatrati značajnim prilogom našoj historiografiji ranoga novog vijeka i nesumnjivo je poticaj da se na sličan način priđe istraživanjima i drugih područja istraživanja našega prostora u ranome novom vijeku.
Doktorska disertacija
Doktorska disertacija Hrvoja Petrića «Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću: okoliš, ljudi i naselja» obuhvaća ukupno 632 numerirane stranice te k tome priloge: 11 autorskih karata, 5 reprodukcija karata iz 17. stoljeća, te 3 grafikona. Osnovni tekst rada obuhvaća 587 stranice, a ostatak su popisi kratica, izvora i literature, sažeci na hrvatskom i engleskom jeziku, ključne riječi i životopis na hrvatskom i engleskom jeziku. Disertacija ima 2340 bilježaka navedenih na svakoj stranici ispod teksta. Doktorska disertacija je, nakon uvoda, obrazloženja teme i metodologije rada, u sklopu rasprave podijeljen na više različitih poglavlja. Disertacija se sastoji od slijedećih osnovnih dijelova: Uvod (str. 2), Obrazloženje teme i metodologija rada (str. 3-10), Osvrt na izvore i historiografiju (str. 10-26), Prostor u vremenu: promjene i promjenjivost (prirodni čimbenici) (str. 27-86), Promjene bioloških čimbenika (str. 87-123), Depopulacija i dinamika prirode (str. 124-134), Depopulacija i obrana (str. 135-193), Pogranična društva i naseljavanje Križevačke županije - ljudi između vojnog i civilnog života (str. 194-269), Pogranična društva i naseljavanje Varaždinskog generalata (str. 270-428), Pokušaj rekonstrukcije ukupnog broja stanovnika (str. 429-446), Pogranična naselja (str. 447-568), Zaključci (str. 569-587), Popis izvora i literature (str. 588-625), Sažeci na hrvatskom i engleskom jeziku (str 626-629), Ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku (str. 630-631), Životopis (str. 632). U središtu razmatranja ove doktorske disertacije su okoliš, ljudi i naselja na prostorima Varaždinskog generalata i Križevačke županije tijekom 17. stoljeća. Što se periodizacije rada tiče, autor je za početak uzeo rat započet ranih 1590-tih godina (završenim Žitvanski mirom 1606.), a za kraj Karlovački mir potpisan 1699. godine. To je razdoblje kada su se sve promjene u ovim prostorima i sa njihovim stanovnicima odvijale na neposrednoj granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava (pogotovo u periodu od 1600.-1690. kada je na ovaj prostor neposredno utjecao i prekodravski odnosno prekomurski Kaniški ejalet). U obradi problematike je se pristupnik nije ograničio samo na prostore Varaždinskog generalata i Križevačke županije nego se često osvrtao na širi progranični prostor na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava i u kojem se isprepliću sve složenosti civilno/vojnih odnosno vojno/civilnih odnosa.