Te u zagrebu filozofski fakultet


PRILOG 3 POPIS RADOVA KNJIGE



Download 3,42 Mb.
bet14/37
Sana19.04.2017
Hajmi3,42 Mb.
#7144
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   ...   37

PRILOG 3

POPIS RADOVA

KNJIGE

Erdeljac:, V. (2009) Mentalni leksikon: modeli i činjenice, Ibis grafika d.o.o., Zagreb (366 str.)

Erdeljac, V. (1997) Prepoznavanje riječi, SOL/ Ibis, Zagreb (230 str.)

ZNANSTVENI RADOVI

Škiljan, D., V. Erdeljac (2008). Hrvatski na pragu Evropske Unije. U: Granić, Jagoda (ur./ed.). Jezična politika i jezična stvarnost / Language Policy and Language Reality. Zagreb: HDPL, 245-253.

ErdeljacV., M. Sekulić (2008) Syntactic- Semantic Relationships in the Mental Lexicon of Aphasic Patients, Clinical Linguistics & Phonetics, 22 (10-11): 795-603. Informa Healthcare

Pavlić, G., Peti-Stantić, A. Erdeljac, V. (2007), Nacionalni identitet kao jezični identitet, HDPL Jezik i mediji, XX. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb- Split,


Erdeljac, V., Horga, D. (2006) Govorne greške profesionalnih i neprofesionalnih govornika, U: J. Granić (ur), Jezik i medij, Jedan jezik, više svjetova, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Split, 215-222.
Erdeljac,V. (2005) Govorne greške – pogled u strukturu mentalnoga leksikona, Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike / Jagoda Granić (ur.) Zagreb/Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 213-222

Erdeljac, V., Anita Peti-Stantić, (2004) Tekst kao kontekst polifunkcionalnosti standardnoga jezika, Aktualizacija jezikovnozvrstne teorije na slovenskem, Obdobja 22, Ljubljana, 91-100.

Erdeljac, V., D. Horga (2003), Mentalno procesiranje morfoloških jedinica u govorenoj riječi. U: Diana Stolac, Nada Ivanetić i Boris Pritchard (ur.): Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici. Zbornik radova sa savjetovanja HDPL održanog 18. i 19. svibnja 2001. u Opatiji. Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb-Rijeka, 239-246.
Erdeljac.V., J.Bakran, N. Lazić (2001), Modeliranje temeljnih intonacijskih oblika, Govor, God. XVIII, br. 2, 105-111.
Erdeljac. V., J.Bakran, N.Lazić, (2000), Analiza zvučnog okruženja, Govor,

God. XVII, br.1, 29-48.


Erdeljac, V., (1999), Leksički utjecaj na identifikaciju fonema, Strani jezici, XXVIII, 74-84.

Erdeljac V., D. Horga, (1999) Identification in Spoken Croatian, Eurospeech ' 99 Proceedings: ESCA 6th European Conference on Speech Communication and Technology, Budapest, 1891-1894.str.


Erdeljac V., V. Mildner (1999) Temporal Structure of Spoken-Word Recognition in Croatian in Light of the Cohort Theory , Brain and Language 68, 95-103.
Erdeljac, V. (1998) Od percepcije do razumijevanja, Govor XIII, (1996) 1-2,

89-97.
Erdeljac, V. (1998) Problem značenja u teorijama prepoznavanja riječi i razumijevanja govora, Filologija, knj.29, (1997), Zagreb, 25-36.


Erdeljac, V. (1997) Prepoznavanje riječi u povezanom govoru (na primjeru hrvatskoga jezika), Govor, god.XII. 1, (za 1995.), str.1-33.

Erdeljac V. (1991) Perceptivna vrijednost distinktivnih obilježja, SOL 12-13,

Zagreb, 7-25.
Erdeljac V., M. Andrijašević, M. Pupovac (1986) Jezična politika u Jugoslaviji, Kulturni radnik 1, Zagreb (preneseno u zborniku Jezici i politike, Biblioteka "Naše teme", Zagreb, 1988), 97-105.
Erdeljac V. (1984) Znakovi nesvjesnog, Naše teme 6, Zagreb, 987-993.
Erdeljac V. (1984) Žene i muškarci u udžbenicima stranih jezika, Strani jezici

1-2, Zagreb, 35-47.

MAGISTARSKI RAD I DISERTACIJA

Erdeljac, V. (1989) Relativna vrijednost fonoloških distinktivnih obilježja, magistarski rad, Zagreb.


Erdeljac, V. (1996) Riječ (od definicije do prepoznavanja), disertacija, Zagreb.

STRUČNI RADOVI

Erdeljac, V. (2007) Dubravko Škiljan, Vježbe iz semantike ljubavi, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2007., Suvremena lingvistika 64 (2/2007), 219-222.


Erdeljac, V. (2007) Dubravko Škiljan, Mappa mundi: kartografi i njihova publika: svjetovi i znakovi: izrazi i sadržaji: značenja i smislovi, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006., Suvremena lingvistika, 64 (2/2007.), 222-224.
Erdeljac V. (1992) Di Sciullo, A. M. i E. Williams, On the Definition of Word, Suvremena lingvistika 37, II svezak, 377-380.

Erdeljac V. (1986) W. Schmidt i H. Harnisch, Zasnivanje marksističko-lenjinističkog isrtaživanja jezičnog djelovanja, Lingvistika i marksizam (zbornik), Biblioteka "Naše teme", Zagreb, (prijevod)


Erdeljac V. (1986) I. Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Zbornik za

filologiju i lingvistiku, XXIX/1, Novi Sad, 177-181.
Erdeljac V. (1986) M. Riđanović, Jezik i njegova struktura, SOL 1, Zagreb, 98-100.
Erdeljac V. (1984/85) W. von Timroth, Russische und sowjetische Soziolinguistik und tabuisierte Varietäten des Russischen, Suvremena lingvistika 25-26, Zagreb, 69-71.
Erdeljac V. (1983) O grčkom jeziku, Latina et Graeca 22, Zagreb, 60-67.


PRILOG 4

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA

Erdeljac, V., J. Willer Gold (2008) Eksplicitno i implicitno u učenju jezika: lingvistička perspektiva, 2. međunarodna konferencija o naprednim i sustavnim istraživanjima; Drugi specijalizirani znanstveni skup: Rano učenje hrvatskoga jezika 2 (RUHJ-2), Zadar 13–15. studenoga 2008; Knjižica sažetaka, 31-32.

Škiljan, D., Erdeljac, V. Hrvatski na pragu Evropske unije, Jezična politika i Jezična stvarnost, HDPL, XXI. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 23-25.5.2007. (Knjižica sažetaka), str. 48.
Erdeljac, V., V. Vargek – Solter, Z. Maček –Trifunović, Martina Sekulić, Imenovanje semantičkih kategorija u terapiji bolesnika s afazijom, 3. kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, Zagreb, 18-21. 10. 2006.

Erdeljac, V. Sekulić, M., Vargek - Solter, V., Maček – Trifunović, Z.,



Sintaktičko-semantičke veze u mentalnom leksikonu afazičara, ICPLA 2006, 11th Meeting of the International Clinical Phonetics and Linguistic Association, Dubrovnk, 31.5. - 3.6. 2006., Book of Abstracts, str.126.
Erdeljac, V., Peti-Stantić, A.; Pavlić, G. Nacionalni identitet kao jezični identitet, HDPL, XX. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 25-27. 5. 2006.
V. Erdeljac, Prepoznavanje riječi i “prepoznavanje” neriječi, Istraživanja govora, 5. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, 9 -11. prosinca, 2004., Knjiga sažetaka, str. 30.
V. Erdeljac, Govorne greške – pogled u strukturu mentalnoga leksikona, Znanstveni skup “Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike” HDPL, 14-16. svibnja, 2004. Split, Zbornik sažetaka, str. 14.
Vlasta Erdeljac, Anita Peti-Stantić, Tekst kao kontekst polifunkcionalnosti standardnoga jezika, Obdobja 22 - Aktualizacija jezikovnozvrstne teorije na slovenskem, studeni 2003., Ljubljana
Erdeljac.V., J.Bakran, Modeliranje temeljnih intonacijskih oblika,

Istraživanja govora, 4. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, 6-8. prosinca, 2001. Zbornik sažetaka, str.38.


Erdeljac V. i D Horga, Mentalno procesiranje morfofoloških jedinica govorene riječi, XV. savjetovanje “Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici”, 18-19. svibnja 2001. Opatija
Erdeljac V., D. Horga, 1999., Influence of Morphology on Phoneme Identification in Spoken Croatian, Eurospeech ' 99: ESCA 6th European Conference on Speech Communication and Technology, 5-9. rujna 1999. Budapest, Hungary
Erdeljac, V. Leksički utjecaj na identifikaciju fonema, Istraživanja govora, 3. znanstveni skup, 10-12. prosinca1998. Sažeci, str.18.
Erdeljac, V., Temporal Structure of Spoken-Word Recognition in Croatian, First International Conference on Mental Lexicon, University of Edmonton, Alberta, Canada, 2-8. rujna, 1998. Abstracts, str.96.
Erdeljac, V. Prepoznavanje riječi u kontekstu, Znanstveni skup “Tekst i diskurs”, HDPL, svibanj, 1997.
Erdeljac, V. Poteškoće u upotrebi riječi, Znanstveni skup "Istraživanja na području defektologije IV" Zagreb, 1.-3. listopada 1992. Sažeci/Abstracts,

str. 42-43.


PRILOG 5

1.4. Mentorstvo diplomskih, magistarskih i doktorskih radova
Diplomski radovI:
Jelena Soldo, Razvoj govora i komunikacija u djece s autizmom, 2008.

Mirela Banjavčić, U potrazi za identitetom (Utjecaj višejezičnosti na oblikovanje identiteta), 2007.

Ela Milković, Formalna analiza govornih pogrešaka afazičara, 2007.

Petra Kralj, Usvajanje vokabulara u engleskom jeziku kao stranom, 2007.

Kornelija Pinter, O značenju značenja, 2007.

Daniela Dapas, Rani bilingvizam, 2006.

Martina Borovac, Afazije (s posebnim obzirom na govorno-jezičnu proizvodnju)

Nada Gluhak, Usvajanje značenja riječi, 2005.

Ivana Mamić, Leksički razvoj u predškolskoj dobi, 2004.

Martina Cvrtila, Usvajanje jezika, 2003.

Martina Papec, Govorni razvoj i usvajanje jezika, 2003.

Ivana Pilko, Višejezičnost – bitan čimbenik uključivanja Hrvatske u europske integracije, 2003.

Iva Brajković, Osnovna načela organizacije mentlanog leksikona, 2002.

Sanja Luetić, Usvajanje i razvoj dječjeg govora: osobitosti dječje fonologije, 2001.

Natalija Glavak, Govorni razvoj i komunikacija, 2001.

Andrea Vlahović, Između riječi i stvari, 1999.

Nataša Šušnjić, Morfološka struktura reprezentacija u mentalnom leksikonu, 1998.

Doktorske disertacije:
Bojana Globačnik, Jezikovna identiteta pri osebah s polževim vsadkom, obranjena u rujnu 2007. na Institutum studiorum humanitatis u Ljubljani
Jelena Kraljević Kuvač, Kompeticijski model jezičnog usvajanja na primjeru jezične obrade u hrvatskome, obranjena u prosincu 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Dr. sc. Igor Fisković, red. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu

Dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Dr. sc. Vladimir Marković, red. prof. u miru
KLASA: 640-03/08-01/48

URBR: 3804-180-08-2 Zagreb, 6. III. 2009.


FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

PREDMET: Izvješće Stručnog povjerenstva s prijedlogom da se dr. sc. Predrag Marković, docent Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izabere u znanstveno zvanje izvanrednog profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti istog fakulteta


Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je na svojoj sjednici održanoj dne. 27. svibnja 2008. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata Natječaja za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pregledom natječajne dokumentacije utvrdili smo njezinu potpunost i na temelju toga ocijenili ukupnu djelatnost kandidata kako iznosimo u ovome
S K U P N O M I Z V J E Š Ć U
Odluka o raspisivanju Natječaja donesena je na sjednici navedenoga Vijeća, te je objavljen u novinama «Vjesnik» od 27. kolovoza 2008. i «Narodne novine» br. 28 / 2008. Kao jedini kandidat prijavio se je dr. sc. Predrag Marković, docent na Odsjeku za povijest umjetnosti i priložio sva tražena svjedočanstva kao i potanje podatke o svojem životu, odnosno o dosadašnjem radu. Na temelju toga ukratko prikazujemo
1. ŽIVOTOPIS
Predrag Marković rodio se u Puli 1961. godine, a 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te dobio prvo zaposlenje mlađeg asistenta na Odsjeku za povijest umjetnosti istog fakulteta 1989. Na istom je fakultetu 1995. obranio svoj magistarski, te 2002. i doktorski rad “Šibenska katedrala na razmeđu srednjeg i novog vijeka”. Stekavši akademski stupanj doktora znanosti ubrzo je izabran u suradničko zvanje višeg asistenta na Katedri za umjetnost romanike i gotike, pa 2003. i u zvanje docenta humanističkih znanosti. Od samih početaka rada na Filozofskom fakultetu sudjeluje u nastavi, isprva u seminarima, da bi zatim samostalno vodio izborne kolegije, a od 2004. i obvezatni kolegij "Umjetnost gotičkog doba". Usporedno je predavao na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti, te na interfakultetskom studiju “Uređenje krajobraza” pri Agronomskom fakultetu. Od 2001. godine uključen je u poslijediplomsku nastavu Odsjeka i sve te nastavne aktivnosti obavlja do danas. Ujedno je jedan od zaslužnijih autora studijskog reformiranog programa na Odsjeku - prediplomski i diplomski studij 2005., također novog programa poslijediplomskoga doktorskog studija uvedenog 2007. godine.

Na znanstveno-istraživačkom polju P. Marković od 1990. kontinuirano kao suradnik sudjeluje u projektima pod vodstvom prof. dr. Igora Fiskovića, a od 2007. samostalno vodi projekt "Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13. do 16. stoljeća". Bio je voditelj poslijediplomskoga studija na Odsjeku 2005.–2008. predavač na interdisciplinarnom doktorskom studiju "Medievistike" na Filozofskom fakultetu, gdje obnaša i ulogu zamjenika voditelja studija od 2006., a kao predavač i stručni savjetnik za povijest umjetnosti sudjeluje i na doktorskom studiju "Hrvatske kulture" pri istom fakultetu. Imenovan je članom "Stručnog povjerenstva za procjenu zahtjeva za odobrenje udžbenika za osnovnu i srednju školu za šk. god. 2007./2008.", te "Povjerenstva za izradu modela dopunske isprave o studiju" Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH za izradu Dopunske isprave o diplomi. Član je uređivačkog kolegija stručnog časopisa «Kvartal» pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Od jeseni 2008. surađuje na poslijediplomskom studiju "Muzeologija i Konzervatorstvo» u Ljubljani. Tajnik je znanstvenog skupa "Dani Cvita Fiskovića" od 2000., predsjednik "Savjeta za sakralnu baštinu šibenske biskupije" od 2006. Oženjen je i otac dvoje djece.


Uz uspješno obavljanje dužnosti i posebnih zadataka u matičnoj ustanovi, razvio je dr. sc. P. Marković plodnu znanstveno istraživačku djelatnost. Slijedno radu na katedri u kojoj djeluje kao sveučilišni nastavnik, usmjerio se temama i problemima spomeničke baštine srednjeg vijeka, i to uglavnom iz poznog njegova razdoblja pa se je sa vrlo značajnim rezultatima ogledao i u proučavanja važnih spomenika renesansnoga doba. Zadržavši se sa svojim studijima u umjetnički izdašnim urbanim sredinama, prošao je teren čitave Hrvatske isprva s većim zanimanjem za Istru, potom za Hrvatsko Primorje i Dalmaciju sve do Dubrovnika, a nije zapostavio kontinentalne dijelove zemlje, uključujući i Zagreb. Ponajviše je proučavao fenomene u kamenarskom stvaralaštvu i stilskom kiparstvu na razmeđima srednjeg i novog vijeka, najpotpunije interpretacije dao oko monumentalne arhitekture među ostvarenjima koje središnja bijaše znamenita katedrala u Šibeniku. Ona se pak čitava nakon Markovićeve monografske obrade gleda u prilično drugačijem svjetlu. Tome zdanju pod zaštitom UNESCO-a, naime, on je posvetio svoju doktorsku disertaciju te uz vezivanje arhivske građe i povijesnih podataka s analitičkom obradom oblikovnih osobitosti cjeline i dijelova stvorio nove predodžbe o etapama nastajanja arhitekture i skulpture, sudjelovanju raznih majstora uz vodstva onih koji su obilježili 15. stoljeće u Dalmaciji. Na taj način, jedan od ključnih i svjetski priznatih spomenika na hrvatskom tlu dobiva dugo očekivani svoj empirijski i teorijski argumentirani prikaz. Potanja kritička propitivanja oko katedrale uvela su istraživača i u polja poznavanja likovno-plastičkog stvaralaštva šireg prostora, kako jasno pokazuje njegova bibliografija. Osim studija s predikatom izvorno-znanstvenih radova, značajno mjesto u njoj imaju sintezni pregledi pojedinih povijesnih epoha ili izričajnih vrsta, što govori i o ogledanju autora na popularizaciji baštine. Njezinoj je pak modernoj sistematizaciji pridonijeo dugotrajnom suradnjom u enciklopedijskim izdanjima, osim hrvatskih i stranima. Za ocrtavanje znanstveno-istraživačkog profila dr.sc. Predraga Markovića prikazati ćemo njegove neke izabrane znanstvene radove:

1. - "Malipierova partija" i izgradnja svetišta šibenske katedrale (1461.-1473.) - Počeci renesanse u arhitekturi Dalmacije" u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske (zbornik radova dvaju znanstvenih simpozija: 6. i 7. Dana Cvita Fiskovića 2003. i 2004.), izd. Institut za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta.



Temeljitom obradom struktura i morfologije stražnjeg dijela monumentalne katedrale s naglaskom na antikizirajućem rječniku njegova vanjskog plašta, autor bitno mijenja dosadašnja promišljanja o njegovu nastanku i umjesto dosad prihvaćenih stavova o izgradnji zidnog plašta apsida već u 40-tim godinama XV. St. čvrsto ga datira od 1461. do 1468. Otklanjajući uvjerenja da je čitav prezbiterij oblikovan po zamisli i pod vodstvom Nikole Ivanova Firentinca, u Šibeniku osvjedočenog već od 1464. godine, a dokazanog u ulozi glavnog graditelja složene crkve od 1475. godine, pripisuje ga samo Jurju Matijevu Dalmaticu. Određujući time posljednju fazu njegova građenja katedrale, započetoga 1441. godine, ujedno otklanja sva domišljanja o udjelu drugih majstora pri stvaranju plastičke dekoracije renesansnog nadahnuća što je tu izbila na vidjelo izazvavši brojne kontradiktorne pa i konfuzne interpretacije na kojima su se lomila koplja naše i strane znanosti. Ustvari su sada uvjerljivo razriješena ključna pitanja o jedinstvenome projektu čitave crkve, a posebno uz prepoznavanja niza klasičnih motiva padovanskog porijekla objašnjene značajne mijene kako unutar samog Jurjevog opusa tako i likovne kulture istočnog Jadrana u trećoj četvrtini 15. stoljeća. Osim otkrivanja geneze bogata repertoara plastičkog dekora na glavnim linijama stilskog izražavanja rane renesanse, dane su neke ispravnije atribucije skulpturalnih sastavaka istoga, inače formalno najsloženijeg dijela građevine. Svaka od tih novina obrazložena je s analogijama u širem prostoru jer je takvo značenje imala djelatnost J. Dalmatinca kod kojeg se sada zbrajaju predlošci preuzeti sa samih vrhova suvremene umjetničke pozornice: Squarcionea posredstvom J. Čulinovića u pojašnjenim povijesnim okolnostima, a također od Donatella u sintezi firentinskih i padovanskih njihovih dosega i poučaka. Tekst u cjelini dokazuje autorovo poznavanje stanja i prilika u onodobnom umjetničkom stvaralaštvu šireg jadranskog bazena, posebno visoku sposobnost analitičkog rasuđivanja i višestrano utemeljenog zaključivanja, te u mnogome znači prvorazredni doprinos disciplini domaće povijesti umjetnosti.
1.4.1. - Provinzia e tradizione - Il Castello “Soardo-Bembo” di Bale, Hortus Artium Medievalium 2 (1996), str. 77 - 90.
U tematski određenome broju časopisa internacionalne reputacije obrađena je monumentalna palača Soardo-Bembo nad fortificiranim gradskim vratima Bala u Istri. Za razliku od prijašnjih viđenja više faza njezina oblikovanja, argumentirano se razlaže puna obnova građevine u prvoj četvrtini 16. stoljeća. Unatoč formalnoj sažetosti arhitekture i oskudnosti klesarske opreme, palača se predstavlja plodom cjelovitoga projekta koji nosi crte arhaičnosti a odgovara prilagođavanju gotičkih tradicija duhu novog vremena. U osnovi se ustvrđuje «involutivni razvoj venecijanskog kasnogotičkog vokabulara», koji će se potvrditi s više primjera u gradovima istarske regije. Markovićeve spoznaje na toj palači sigurno su promijenila uvjerenja o njezinoj povijesti, ali i pružile neke parametre za daljnje sagledavanje i shvaćanje provincijske baštine u vrijednosnim kriterijima o kojima se prethodno manje govorilo a ovaj im tekst utire put.

1.4.3. - Bonino da Milano – primus magister eclesie nove sancti Jacobi, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 39 (2001-2002), str. 207-225.


Tekst je napisan povodom autorove nove atribucije kamenih kipova Navještenja na krovištu šibenske katedrale ali osim što ispunja taj cilj, sadrži nova promišljanja o prvoj fazi građenja, odnosno o projektiranju čitave građevine. Komparativna, vrlo razložita analiza dvaju zanemarenih likova učvršćuje njihovo pripisivanje Boninu Jakovljevu, ali autor teksta to opravdano i umješno koristi za proširena opažanja o izgledu crkve kojoj zacijelo bijahu namijenjeni. Iako je ostvarenje te stilski cjelovite zamisli omeo kotač povijesti, raskriveni su elementi za njezinu idealnu, u svemu vjerodostojnu rekonstrukciju koja slijedi tipologiju gotičkog sloga iz majstorove domovine. Načinjen je i iskorak ka boljoj valorizaciji kipara kojeg se pratilo u radu od Korčule preko Dubrovnika i Splita da bi mu se sada upravo u Šibeniku, gdje je završio svoj životni put 1429. obogatile zadnje godine stvaralaštva.
1.4.4 - Šibenska katedrala u djelima austrijskih pisaca - korijeni jednog "slučaja", Zbornik radova I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti 2001. Zagreb, 2004. str. 61-69.
Gotovo stoljeće i po duga povijest istraživanja šibenske katedrale ostavila je traga u brojim djelima domaćih i stranih stručnjaka koja po pitanju stilsko-razvojnih faza i uloge njezinih pojedinih graditelja u osnovi stoje na onim pozicijama koje su već prije jednog stoljeća zacrtali Dagobert Frey, Hans Folnescis i, u nešto manjoj mjeri Adolfo Venturi. Koji su razlozi da ta tri istraživača u svojim djelima zastupaju sasvim suprotna, a danas podjednako prisutna stajališta i kako je moguće da su dva pripadnika "bečke škole" povijesti umjetnosti u svojim istovremeno provedenim straživanjima došli do tako suprotstavljenih mišljenja? Kroz jedan kratak ali sadržajan kritičko-filološki eskurs autor razjašnjava poziciju svakog od navedenih autora i jasno ukazuje na ključni problem vezan uz tumačenje samoga djela i uz njegovu trenutnu poziciju u znanosti.

1.4.5. - Prijedlog ikonološke interpretacije "Firentinčeve katedrale" - Prostor i vrijeme Dalmacije u drugoj polovini 15. stoljeća. Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28 (2004); str. 52-63.


Protivno nekim prijašnjim zalaganjima za očitavanje ikonološkog programa u raznim skulpturalnim činiteljima šibenske katedrale iz doba protomajstora Jurja Dalmatinca, P. Marković važnijim ističe ikonografski ciklus ostvaren od Nikole Firentinca nakon 1475. godine. Ukazujući na specifična estetska, materijalna i simbolična svojstva velebne građevine, tekst se usredotočuje na velike kamene kipove svetaca na najvišim krilima transepta. Otkrivajući im čitavu lepezu značenja, vezanih uz lokalnu povijest vjerskih ideja, naglašava im ukupni smisao vjerske zaštite Šibenika u ondašnjim političkim i društvenim prilikama te katedralu gleda kao isturenu «Kristovu utvrdu» u predziđu kršćanstva. Tumačenja se čine prihvatljiva zbog ukupne razložitosti izlaganja i suvislih opažanja o neminovnim socijalno-političkim utjecanjima na kulturu likovnog stvaralaštva Nikole Firentinca kao protagoniste zrele renesanse u Dalmaciji. Svakako je rad značajan u metodološkom pogledu a novatorski u procjenama udjela pojedinih umjetnika na vrlo složenoj spomeničkoj cjelini.

1.4.6. - Mramorni reljefi venecijanske radionice Bon u Senju i krčki knezovi Frankopani, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 30 (2006), str. 9-28.


Dograđujući povijesne podatke o lijepim reljefima koji su u sekundarnoj upotrebi resili franjevačku crkvu u Senju (porušenu u 2. svjetskom ratu), učvršćuje im izvornu pripadnost grobnicama članova obitelji krčkih knezova Frankopana. S više pomnje razlaže njihove likovne vrsnoće, te ih pripisuje anonimnome članu čuvene mletačke radionice obitelji Bon, djelatne sredinom 15. stoljeća. Pažljivim osvrtom na niz pitanja iz slojevite baštine mletačkog kiparstva između gotike i renesanse, kao i jasnoćom izlaganja s analitičkim iskustvom i nad fragmentarno sačuvanim likovima, ostvaren je vrijedan prilog poznavanju hrvatske skulpture u kojoj ova skupina strši po vrijednosti a njezin znanstveni prikaz strši u svojoj vrsti.
1.4.7. - Ranogotička propovjedaonica iz Dvigrada - prijedlog za dataciju, Peristil 37 (1994), str. 15-26.
Tekst se može smatrati primjernim s obzirom da osvrtanjem na umjetnički naizgled skromni spomenik potiče zanimljiv uvid u odnose originalnih sastavaka gotičkog stila i replika pri rekonstrukciji iz ranog 19. stoljeća. Također je uz prijedloge za razlučivanje slojevitosti dijelova istaknuta nužnost promatranja arhitektonske plastike kao preciznijeg i odlučujućeg pokazatelja za dataciju u odnosu prema istodobnoj, ali formalno i sadržajno na istarskome tlu kao provincijskom prostoru zaostaloj figuralici.
1.4.8. - Donji dio pročelja katedrale u Kopru i koparska klesarska radionica, Annales (Anali za istarske in mediteranske študije, series historia et sociologia), 10, Kopar (2000.), str. 83-102.
Vrijeme nastanka donjeg dijela koparske katedrale sv. Nazarija u ranijoj literaturi uglavnom se dovodilo u vezu sa posvetom katedrale 1445. godine. Kritičkim osvrtom na dosadašnju literaturu i dostupne povijesne izvore te na osnovu stilske analize arhitektonske plastike kasnogotičkih stilskih obilježja, kako na samom pročelju katedrale tako i na drugim sakralnim, javnim i stambenim gradnjama XV. st. u Kopru i bližoj regiji (Piran, Muggia) autor je čitavim nizom uvjerljivih argumenata došao do zaključka kako se obnova, odnosno izgradnje donjeg dijela pročelja katedrale zbila tek u šezdesetim godinama te da se ona može pripisati lokalnoj klesarskoj radionici na čelu koje je bio majstor Tomaso iz Venecije. Slijedom nekolicine značajnih narudžaba u Kopru i bližoj regiji na kojima se zamjećuje karakterističan klesarski "rukopis" rečeni je majstor tijekom druge polovice istog stoljeća oformio manju klesarsku radionicu koja po svojim dometima predstavlja vrhunac kamenarske produkcije čitavog XV. st. ne samo u Korpu već i čitavoj Istri. Kao i druge radove koji za temu imaju probleme datacije i atribucije i ovoga prati sustavno preispitivanje ranijih gledišta i podroban uvid u formalno-stilska obilježja same građe, što uz dobro poznavanje komparativnog materijala u konačnom rezultatu djeluje posve uvjerljivo rješenje postavljenog problema.


      1. - Madonna von Trški Vrh, u: Sigismundus Rex und Imperator. Kunst und Kultur zeit Sigismundus von Kuxemburg 1387-1437, Ausstellungskatalog Budapest-Luxemburg, 2006., str. 568 - 569.

U kratkom ali sadržajnoj kataloškoj jedinici autor se kritički osvrće na dosad iznesena mišljenja u svezi autorstva kamenoga kipa Bogorodice sa djetetom jasne ocrtavajući naznake njezine pozicije u odnosu na neposredni, nešto kvalitetniji istovrsni predložak iz Ptujske gore ustanovljava kako je riječ o nešto slabijem radu iz početka dvadesetih godina XV. st. Precizna komparativna analiza i argumentirana kvalifikacija otvara put nešto potpunijem budućem osvrtu.


*

Navedeni kao i ostali znanstveni radovi dr. sc. Predraga Markovića odlikuju se pomnim analitičkim pristupom nizu važnih fenomena iz našeg spomeničkog naslijeđa. Osim što su u njima objavljena autorova nova otkrića ili izvorna gledišta, odreda su primjerni po slojevitosti obrade izabranog problema. Značajno je da su neki među njima dugo držani riješenima u našoj znanosti na zadovoljavajući način, ali je svojim vrlo skrupuloznim preispitivanjem istraživač ukazao na drugačije, mahom vrlo uvjerljivije stavove. No bez obzira na opredjeljenja uz nova ili stara pripisivanja pojedinih djela poznatim ili nepoznatim umjetnicima, odnosno na prihvaćanja očitavanja idejnih stremljenja ili ikonoloških programa u raznim umjetničkim djelima, nezaobilazna je činjenica da dr. sc. Predrag Marković proširujući pozitivističke spoznaje znanstvene discipline povijesti umjetnosti, učvršćuje njezine metodske podloge i teorijske dosege. Na taj način svoja je empirijska istraživanja učinio višestrano uspješnijima, a budući da ih vrlo vješto s dugotrajnim pedagoškim iskustvom prenosi i studentima, nedvojbeno je zaslužio viši znanstveni stupanj.



OCJENA RADOVA U BODOVIMA prema "Predlošku za sastavljanje izvješča o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti", (Rektorski zbor, Most, 1994 – Dodatak)


1. Znanstveni radovi


Kvalificirajući radovi.
0.1magistarski rad ─ 1997

Kasnosrednjovjekovni kapiteli u Istri (XIII- XVI. St.) – Problemi gotičke arhitektonske plastike (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, mentor: dr.sc. Igor Fisković, 347 kartica teksta)

(O x Vx M)= N

(a1) (21,6x 1,5 x 1) = 32,40
02. doktorski rad – 2002

Šibenska katedrala na razmeđu srednjega i novoga vijeka, (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, mentor: dr.sc. Igor Fisković, 316 stranica)

(a1) (20 x 1,5 x 1) = 30


1.1. Knjige

1.1.1. – Prvih 105. godina katedrale sv. Jakova u Šibeniku, izd. naklada Ljevak, Zagreb, (ur. N. Tomašević),( u tisku , 480 kartica teksta)

(a3) (30 x 1,5x 1) = 45
1. 2. Poglavlja u knjizi
1.2.1. - L' architecture en Croatie, La Renaissance en Croatie : catalogue de l’exposition : [Musee national de la Renaissance, Chateau d’Ecouen, Val-d’Oise, 8 avril - 12 juillet 2004 : Galerie Klovićevi Dvori, Zagreb, 26 aout - 21 novembre 2004]; Paris – Zagreb, 2004, str. 71 -110.

(a1) (4,9 x1,5 x 0,75) = 5,5


1.2.2. Arhitektura renesanse, u: Hrvatska renesansa, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori ( Zagreb, veljača 2005. – lipanj 2005), Zagreb, 2005.str. 70-109

(a1) (4,9 x 1,5 x 0,75) = 5,5


1.3. Rad u zborniku sa znanstvenoga skupa
1.3.1. - "Malipierova partija" i izgradnja svetišta šibenske katedrale (1461.-1473.) - Počeci renesanse u arhitekturi Dalmacije ", u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske (zbornik radova dvaju znanstvenih simpozija ,6. i 7. Dana Cvita Fiskovića 2003. i 2004.), izd. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2008, str. 99 -122

(a1) (2,2 x 1,5 x 1) = 3,3


1. 4. izvorni znanstveni radovi (a1)
1.4.1. - Provinzia e tradizione - Il Castello “Soardo-Bembo” di Bale, Hortus Artium Medievalium 2 (1996), str. 77 - 90.

(a1) (1,5 x 1,5 x 1) = 2,25


1.4.2. - Kapiteli 18. st. u ranoromaničkoj crkvi Sv Martina u Sv. Lovreču (Pazentatičkom), Radovi Instituta za povijest umjetnosti 19, (1995), str. 53-62.

(a1) (0,6 x 1,5 x 1) = 0,9


1.4.3. - Bonino da Milano – primus magister eclesie nove sancti Jacobi, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 39 (2001-2002), str. 207-225.

(a1) (2,3 x 1,5 x 1) = 3,45


1.4.4 - Šibenska katedrala u djelima austrijskih pisaca – korijeni jednog "slučaja",Zbornik radova I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb,2001.), Zagreb, 2004. str. 61-69.

(a1) (2,05 x 1 x 1) = 2,05


1.4.5. - Prijedlog ikonološke interpetacije "Firentinčeve katedrale" - Prostor i vrijeme Dalmacije u drugoj polovini 15. stoljeća. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. 28 (2004); str. 52-63.

(a1) (2,4 x 1,5 x 1) = 3,6


1.4.6. - Mramorni reljefi venecijanske radionice Bon u Senju i krčki knezovi Frankopani, Radovi Instituta za povijest umjetnosti. 30 (2006); str. 9-28.

(a1) (2,4 x 1,5 x 1) = 3,6


1.4.7. - Ranogotička propovjedaonica iz Dvigrada - prijedlog za dataciju, Peristil 37 (1994), str. 15-26.

(a2) (1,1 x 1 x 1) = 1,1

1.4.8. - Donji dio pročelja katedrale u Kopru i koparska klesarska radionica, Annales (Anali za istarske in mediteranske študije, series historia et sociologia), 10, Kopar, 2000, str. 83-102.

(a1) (2,4 x 1,5 x 1) = 3,6


1.4.9. - Madonna von Trški Vrh, u: Sigismundus Rex und Imperator. Kunst und Kultur zeit Sigismundus von Kuxemburg 1387-1437, Ausstellungskatalog Budapest-Luxemburg, 2006, str. 568 - 569.

(a1) (0,35 x 1,5 x 0,9) = 0,47


1. 4. izvorni znanstveni radovi (a2)
1.4.10. - Ranogotički reljef anđela “Naviještenja”- Bale u Istri, Peristil 38 (1995). 31 -36.

(a2) (0,9 x 1 x 1) = 0,9


1.5. prethodna priopćenja
1.5.1. - Ikonografija svetišta šibenske katedrale (1475.-1477.) – prostor i vrijeme Dalmacije sredinom XV. st., u: Zbornik radova međunarodnog simpozija "Religijske teme u likovnim umjetnostima", Filozofski fakultet Družbe Isusove, 13. prosinca 2003., Zagreb, 2004, str. 113 -126.

(a2) (1,6x 1 x 0,9) = 1,44


1.6. pregledni radovi
1.6.1. - Chatedrale Saint Jacques, // La Renaissance en Croatie.Zagreb, Paris : Galerija Klovićevi dvori - Musse National de la Renaissance, Ecouen, 2004.; str. 221-223

(a1) (0,25 x 1,5 x 0,9) = 0,34


1.6.2. - Fonts baptismaux (1444), Šibenik, Cathedrale Saint-Jacques // La Renaissance en Croatie - Zagreb, Paris 2004.; str. 247-248.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.3. Gisaint du sainte Anastasie sur le lit de mort (premiere moite de XVe siecle), // La Renaissance en Croatie. Zagreb, Paris 2004., str. 246.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6. 4. Fortresse Saint-Nicolas pres Šibenik (1540-1544), Gian Girolamo Sanmicheli (Venise Famaguste 1544), u: La Renaissance en Croatie. Zagreb, Paris 2004., str. 240.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,9) = 0,14


1.6.5 - Svetvinčenat (ou Savičenta), Istrie Place du bourg et chateau-fort des Morosini Grimani (1485, 1586-89) u: La Renaissance en Croatie.Zagreb, Paris 2004., str. 225-226. (a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14
1.6.6. - Loggia communale, Šibenik (1534-1543) u: La Renaissance en Croatie - Zagreb, Paris 2004., str. 235-236.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.7. - Chateau-fort des Vitturi, Kaštel Lukšić (XVe-XVIe siecles) u: La Renaissance en Croatie 2004., str.240-241.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.8. – Zagreb, Fortresse episcopale (1512-1520), u: La Renaissance en Croatie. Zagreb, Paris 2004., str. 241-242

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.9. – Nehaj, Fortresse press Senj (1550 -1558), Ivan Lenković u: La Renaissance en Croatie .Zagreb, Paris 2004., str. 242 -243.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.10. - La fortersse de Karlovac (Carlstadt) (1579-vers 1777) u: La Renaissance en Croatie Zagreb, Paris 2004., str. 242-243

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.11. - Francesco Laurana (Vrana c. 1430 - Avignon 1502), Buste du condottiere Antonio Baressio (vers 1470-1471) u: La Renaissance en Croatie Zagreb, Paris 2004., str. 245-246.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.12. - Paul Gospodnetić, Statue du prophete Elisee (1594-1595) u: La Renaissance en Croatie Zagreb, Paris 2004., str. 258-259.

(a1) (0,125 x 1,5 x 0,75) = 0,14


1.6.13. - s.v. Giorgio da Sebenico, Allgemaine s Künstler-Lexikon, SAUR Verlag, München Leipzig, sv. LVI , 2007., str. 454 -455.

(a1) (0, 5 x 1,5 x 0,75) = 0,57


1.6.14. – Allgemaine s Künstler-Lexikon, SAUR Verlag, München, Leipzig,

vol. XVII - XLIV.


s. v. - Cerutti Giulio (vol. XVII, str. 616, 617); Cetin Anton (XVIII, 24); Cettolo, Bonifacijo (XVIII, 27); Charry Franjo Ksaver (XVIII, 514); Chvala Jozef ( XIX, 113); Cindrić Milan (XIX, 238); Cividini Boris (XIX, 326);Colona Josip (XX, 189); Colbachini Ivan (XX, 212,213); Costaperaria Josip (XXI,478); Crnobori, Josip (XXIII, 363), Csikos Josip, Cukrov Jakov (XXIII, 54); Ćolić Karlo – Nikola ( XX, 248)), Damjan Ivanov (vol. XXIV, 27- 28 ); Damjan Rabljanin (XXIV, 28); Degen Henrik (XXV, 212 ), Dento ( XXVI, 185); Deša Klementov, (XXVI, 303); Dešković Andrija (XXVI, 382); Ivan Dismanić, Andrija Dismanić, Franjo Dismanić ( XXVII, 571-572), Dišenić Franul – Stavrilo (XXVII, 566); Dminarić Mate ( XXVIII, 191); Dominik iz Napulja ( XXVIII, 541); Dominik ( XXVIII, 541); Draganović Ivan ( XXIX, 295); Dragošević Maroje ( XXIX, 304); Dragosalić Radoje ( XXIX, 303); Dražojević Petar ( XXIX, 391); Dragišić Petar ( XXIX, 548); Drušković Nikša ( XXIX, 549); Držić Marin Jeronimov ( XXIX, 562); Dragošević Hranić ( XXIX, 571-572); Filipović Ivan, Martin ( XXXVIII, 528); Francesco Marangon, Franjo iz Krka (XLIII, 429) Franjo Jakovljev –Francesco di Giacomo ( XLIII, 330); Frano Šibenčanin (XLIII, 347); Frano Vidulić ( XLIV, 25) , od sv. 2 u: Allgemaines Künstler-Lexikon, SAUR Verlag, 1995 -2006.
(a2) (pregledni radovi - ukupno 40 enciklopedijskih natuknica)

40 x (0,03 x 1,5x 0,75) = 1,35
1.6.15. – s.v. Akant, Andrija Desin, Andrija iz Ferma, Angers, Aristodije, Avila, Amiens, Ancona, Abrusijanić Nikola, Arimirgus, Assisi, Avignon , u: Hrvatska enciklopedija, sv. 1, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1999, (a2)
Ukupno (1.6 ─ 1.6.15) - 3,10
1.6.16. – Samostan sv. Dominika u Dubrovniku, «Dominikanci u Hrvatskoj», katalog izložbe galerija Klovićevi dvori (Zagreb – 18. prosinac 2007 – 31. ožujak 2008), (ur. I. Fisković) Zagreb, 2008. str. 286 - 292.

(a2) – (0,95x 1x 0,75) = 0,71


1.6.17. – Samostan sv. Križa u Gružu: «Dominikanci u Hrvatskoj», kat. 2008, str. 293-295.

(a2) (0,35x1x0,75) = 0,26


1.6.17. - Petar Martinov, reljef Imago Pietatis. Isto, kat. 2008., str. 377- 379.

(a2) (0,16x1x0,75) = 0,12


1.6.19. – Nikola Lazanić, glava starca, Isto, kat 2008., str. 389 - 390.

(a2) (0,24x1x 0,75) = 0,18


Ukupno znanstveni radovi
a) Bez kvalificirajućih radova (a3) + (a1+ a2) = 45 + 34,56 + = 79,56

s kvalificirajućim radovima (32,53 + 30) + 78,41 (a3 + a1+ a2) = 142,23



b) radovi do izbora u zvanje docenta (1.4.1.; 1.4.2; 1.4.4.;1.4.7; 1.4.8; 1,4.10) = 15,6
c) radovi nakon izbora u zvanje docenta = 63,96


2.2. Aktivno sudjelovanje u realizaciji znanstvenih projekata
1990 - 1995 - suradnik na projektu “Umjetnička baština Istre od IV. do XIV. st.” (voditelj prof. dr. Igor Fisković )

1996 – 1999 - suradnik na projektu "Umjetnička baština jadranske Hrvatske od XI. do XV. st." (0130715) voditelj prof. dr. Igor Fisković)

2000-2006 - suradnik na projektu -"Umjetnički spomenici jadranske Hrvatske od XII. do XVI. stoljeća" (0130415, voditelj prof. dr. Igor Fisković)

2007 – suradnik na projektu „Figuralne umjetnosti u jadranskoj Hrvatskoj od 13. do 16. st. (0130605, voditelj prof. dr. Igor Fisković)

2007 ─ voditelj projekta „Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13. do 16. stoljeća“ (0130607)
3.1. Pozvana predavanja na međunarodnim skupovima
2004 ─ (Koper 16 - 18 June 2004.), Org. Science and Research Centre, University of Primorska, at the Regional Museum of Koper, naslov izlaganja: - La cattedrale di Sebenico e la maturazione del Rinascimento nell'Adriatico The Cathedral of Šibenik and Maturing of Renaissance Architecture on the Shores of the Adriatic
3.3. Ostala javna predavanja
2006 Šibenik- Gradska vijećnica ( P. Marković, M. Škugor: „Sve obnove katedrale sv. Jakova u Šibeniku“) - Konzervatorskog zavoda Šibenik, Ministarstva kulture RH

2007 ─ Šibenik – Gradska čitaonica Juraj Šižgorić, „Sjeverni portal katedrale sv. Jakova povijest katedrale u malome“


4. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima
4.1. Sudjelovanje na međunarodnim skupovima
1995 – Međunarodni centar za kasnu antiku i rani srednji vijek – Motovun: "Tradicija i inovacija u kasnom srednjem vijeku (XI– XIII st.)", naslov izlaganja: Provincija i tradicija– Kaštel “Soardo–Bembou Balama

1997 – Hrvatski restauratorski Zavod – muzej Mimara, Zagreb: “Gotički portali s osvrtom na zapadni portal crkve Sv. Duha u Landshutu i južni portal crkve Sv. Marka u Zagrebu” – naslov izlaganja: Portal crkve Sv. Franje u Puli

2003. – Religijske teme u likovnim umjetnostima (međunarodni simpoziji održan u Zagrebu, Filozofski fakultet Družbe Isusove, naslov izlaganja Ikonografija svetišta šibenske katedrale (1475–1477) – prostor i vrijeme Dalmacije sredinom XV. st.

2005. – 41.- th International Kongress of Medieval Studies (Western Micihgan University Kalamazoo – session: "Medieval Architecture in East Central Europe: Recent Research III.", – "The Cathedral of St. James in Sibenik: At the Borders of Christendom"


4.2. Sudjelovanje na domaćim skupovima
1997 – Odrazi korčulanskih kamenoklesara na Kvarneru , I. Dani Cvita Fiskovića, Orebići – Korčula: "Ličnosti i stvaralaštvo Korčule u humanističkom dobu”,

2001. – Šibenska katedrala u djelima austrijskih i talijanskih povjesničara umjetnosti, Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti 15. – 17. XI. 2001.

2002. – Bonino da Milano– primus magister eclesie nove sancti Jacobi, VI. Dani Cvita Fiskovića (Hvar, Split, Kaštela): "Ladanjska arhitektura Jadrana II"

2003. – Izgradnja svetišta šibenske katedrale – počeci renesanse u arhitekturi Dalmacije, VII. Dani Cvita Fiskovića: "Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske I", Orebići–Korčula–Trogir–Šibenik 3. listopada – 7. listopada 2003.)

2006. Nekoliko atributivnih problema u kiparstvu 15. stoljeća u Splitu, X. Dani Cvita Fiskovića: "Humanistička kultura u okružju Splita", Split, 19. –21– 06.2006.
6. Urednik znanstvenog časopisa
2007–2008 – glavni urednik zbornika radova Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske (zbornik znanstvenih skupova 6. i 7. Dani Cvita Fiskovića, 2003. i 2004.)

2008glavni urednik zbornika Umjetnost i likovna kulture 14. st. na Jadranu – (zbornik znanstvenog skupa 8. Dani Cvita Fiskovića (Orebić, Korčula, Ston, listopad 2005)



7. Član uredničkog odbora znanstvenog časopisa
2008 – član uređivačkog odbora časopisa Kvartal (Institut za povijest umjetnosti)
8. Član znanstvenog ili programskog odbora znanstvenog skupa
2000 – tajnik i član Odbora znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ koji se od 1997. godine odvija u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti, Instituta za povijest umjetnosti i Društva povjesničara umjetnosti u Hrvatskoj, jedini godišnji skup povjesničara umjetnosti u Hrvatskoj (od 1997– 2007)

9. Znanstvena nagrada/priznanje
2005 – Medalja Filozofskog fakulteta za autorski udio u katalogu izložbe „Hrvatska renesansa“ Pariz –Zagreb, 2004.
10. Gostujući znanstvenik
2006 ─ (07.03.) Na poziv Filozofskog fakulteta u Ljubljani (Oddelek za umetnostno zgodovino) održao predavanje: Forma slijedi konstrukciju? – katedrala sv. Jakova u Šibeniku i geneza trolisnog pročelja (prospetto trilobato)
11. Recenzije znanstvenih projekata, sveučilišnih programa….

2005 – interna recenzija na Filozofskom fakultetu Sveučilišnog poslijediplomskog programa "Hrvatska moderna i suvremena povijest u europskom i svjetskom kontekstu"

2006 (svibanj–lipanj) – recenzirao dva znanstvena projekta prijavljena na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske;


Download 3,42 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   ...   37




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish