Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

1. RAZRED

TEME

1. Osobno računalo
Ključni pojmovi: vanjski dijelovi računala, namjena vanjskih dijelova.
Obrazovna postignuća: prepoznati, pokazati i imenovati vanjske dijelove računala.

2. Uključivanje i isključivanje računala
Ključni pojmovi: tipka za uključivanje, pokazivač miša, gumbi za isključivanje.
Obrazovna postignuća: pravilno uključiti i isključiti računalo; pokazati da je učenik svladao jednostruki klik mišem.

3. Pokretanje i zaustavljanje programa
Ključni pojmovi: pokretanje programa, prozor, zaustavljanje programa.
Obrazovna postignuća: pokrenuti neki jednostavniji program i zaustaviti ga.

4. Uporaba CD/DVD naslova
Ključni pojmovi: umetanje i izvlačenje CD/DVD diska, postupanje s CD/DVD diskom.
Obrazovna postignuća: umetnuti i izvući CD/DVD iz pogona optičkog diska.

5. Uporaba obrazovnih programa
Ključni pojmovi: snalaženje u programu, razlikovanje slike i teksta kao poveznice.
Obrazovna postignuća: pokrenuti neki (po izboru učitelja) obrazovni program i snalaziti se u njemu.

6. Uporaba jednostavnog programa za crtanje
Ključni pojmovi: simbol olovke, područje crtanja, spremanje crteža.
Obrazovna postignuća: pomicanjem simbola olovke po području crtanja s pomoću miša nacrtati neki jednostavni lik.

7. Osnovni alati programa za crtanje
Ključni pojmovi: kist, brisalo, kantica.
Obrazovna postignuća: koristiti osnovne alate u jednostavnom programu za crtanje.

8. Podešavanje alata programa za crtanje
Ključni pojmovi: boja crte i ispune, debljine crta, otvaranje datoteke spremljenog crteža.
Obrazovna postignuća: podesiti osnovne alate po potrebi crteža.

9. Crtanje geometrijskih likova
Ključni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, trokut.
Obrazovna postignuća: nacrtati nekoliko osnovnih likova različitih veličina i položaja.

10. Osnove pisanja teksta
Ključni pojmovi: tipkovnica, tipke.
Obrazovna postignuća: pravilno upotrijebiti tipke za slova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanje i tipke za kretanje po tekstu.

11. Uporaba jednostavnog programa za pisanje
Ključni pojmovi: prozor programa za pisanje, glavni izbornik, područje pisanja.
Obrazovna postignuća: pravilno pokrenuti program i napisati neku kratku riječ.

12. Osnovni koraci kornjače
Ključni pojmovi: grafički pokazivač kornjače, kretanja kornjače, brisanje slike.
Obrazovna postignuća: crtati ravne linije zadane duljine od 1 do 20, brisati sliku.

13. Olovka kornjače
Ključni pojmovi: boje olovke, dizanje olovke, spuštanje olovke.
Obrazovna postignuća: pomicati kornjaču s dignutim ili spuštenim perom.

14. Okret kornjače koso lijevo i desno
Ključni pojmovi: postavljanje kornjače za crtanje kosih crta.
Obrazovna postignuća: crtati kose linije.

15. Kretanje kroz labirint
Ključni pojmovi: snalaženje u kornjačinom svijetu.
Obrazovna postignuća: pronaći najjednostavnije rješenje postavljenog zadatka.

2. RAZRED

TEME

1. Mape i datoteke
Ključni pojmovi: mapa, datoteka, imena mapa i datoteka.
Obrazovna postignuća: razlikovati datoteke od mapa.

2. Rad s mapama i datotekama
Ključni pojmovi: stvaranje mape, premještanje mapa i datoteka, kopiranje mapa i datoteka.
Obrazovna postignuća: načiniti novu mapu, premjestiti mapu i datoteku, kopirati mapu i datoteku; povlačenjem miša upravljati pomicanjem značke na zaslonu monitora te premještati datoteke iz jedne mape u drugu.

3. Promjena izgleda radne površine
Ključni pojmovi: prozor opisa svojstava radne površine, izbor vrste svojstva, promjena slikovne podloge.
Obrazovna postignuća: promijeniti slikovnu podlogu radne površine; uključiti zaštitu zaslona; svojim riječima opisati važnost zaštite zaslona.

4. Multimedijski CD/DVD
Ključni pojmovi: audio CD/DVD, video CD/DVD.
Obrazovna postignuća: preslušavati audiozapise i pregledavati videozapise računalom.

5. Rad s dijelovima crteža
Ključni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska, zakretanje izreska.
Obrazovna postignuća: kopirati izreske crteža.

6. Kombiniranje crteža iz dviju datoteka
Ključni pojmovi: otvaranje dvaju crteža, premještanje izreska iz crteža u crtež.
Obrazovna postignuća: rabiti međuspremnik za prenošenje dijelova crteža.

7. Pogled na sliku
Ključni pojmovi: povećavanje (zoom), mapa piksela.
Obrazovna postignuća: brisati osnovni element crteža (piksel).

8. Pisanje i spremanje jednostavnog teksta
Ključni pojmovi: pravila pisanja na računalu, otvaranje datoteke, pohranjivanje datoteke.
Obrazovna postignuća: napisati velika slova na početku rečenice i pravilno pisati znakove interpunkcije; pisati tekst podijeljen na odlomke.

9. Uređivanje stranice teksta
Ključni pojmovi: orijentacija i veličina papira, porubnice, ispis teksta na papiru.
Obrazovna postignuća: urediti i ispisati tekst.

10. Bojanje likova
Ključni pojmovi: naredba za bojenje likova, bojenje kvadrata i pravokutnika.
Obrazovna postignuća: bojiti prethodno nacrtani lik.

11. Naredbe za okretanje lijevo i desno
Ključni pojmovi: naredba za okret ulijevo, naredba za okret udesno, crtanje trokuta.
Obrazovna postignuća: crtati trokut jednakih duljina stranica.

12. Crtanje šesterokuta
Ključni pojmovi: crtanje šesterokuta zadane duljine stranice, bojenje šesterokuta.
Obrazovna postignuća: crtati šesterokut zadane duljine stranica.

13. Izrada crteža s pomoću naučenih naredbi
Ključni pojmovi: nema novih pojmova (utvrđivanje ranije stečenog znanja).
Obrazovna postignuća: crtati kvadrate, pravokutnike, te trokute i šesterokute jednakih duljina stranica.

14. Osnovne usluge interneta
Ključni pojmovi: Internet, www, elektronička pošta.
Obrazovna postignuća: razumijevanje Interneta kao skupa usluga.

15. WWW preglednik
Ključni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje Web stranica.
Obrazovna postignuća: uporaba Web preglednika za jednostavan pregled stranica.

3. RAZRED

TEME

1. Vrste spremnika (memorije)
Ključni pojmovi: vanjski spremnici, unutarnji spremnici, radni i trajni spremnici.
Obrazovna postignuća: objasniti razliku između trajnog i radnog spremnika, nabrojati unutrašnje i vanjske spremnike.

2. Povezivanje računala
Ključni pojmovi: lokalna mreža, veza s internetom, modem.
Obrazovna postignuća: svojim riječima opisati potrebu povezivanja računala i opisati načine kako se to ostvaruje.

3. Snimanje audio zapisa
Ključni pojmovi: mikrofon, program za snimanje zvuka, pohranjivanje zvučne snimke.
Obrazovna postignuća: prepoznati zvučnu datoteku, snimati zvuk i pohraniti snimku u zvučnu datoteku.

4. Svojstva crteža
Ključni pojmovi: promjena veličine crteža, pretvaranje višebojnog crteža u jednobojni crtež, dubina boje.
Obrazovna postignuća: mijenjati veličine crteža i dubinu boja crteža i ocjenjivati njegovu kakvoću.

5. Promjena izgleda crteža
Ključni pojmovi: vodena boja, pastelni crtež, zamućenje.
Obrazovna postignuća: mijenjati izgled crteža uporabom različitih efekata.

6. Označivanje i kopiranje teksta
Ključni pojmovi: označavanje, kopiranje, premještanje.
Obrazovna postignuća: promijeniti vrstu pisma, stil ili veličinu slova na postojećem tekstu.

7. Traženje i zamjena riječi
Ključni pojmovi: pronalaženje riječi, zamjena riječi.
Obrazovna postignuća: tražiti i zamjenjivati riječi; koristiti program za pružanje pomoći i u njegovu indeksu pronalaziti ključne riječi.

8. Pisanje prvog programa
Ključni pojmovi: pojam programa kao niza naredbi; otvaranje i zatvaranje uređivača; spremanje programa i otvaranje spremljenoga programa.
Obrazovna postignuća: upotrebljivati uređivač teksta pri pisanju programa.

9. Procedure u programu
Ključni pojmovi: procedura, raščlanjivanje zadatka na procedure.
Obrazovna postignuća: rastaviti problem na manje dijelove; pokazati manje dijelove od kojih se sastoji postavljeni zadatak.

10. Programi za rješavanje računskih zadataka
Ključni pojmovi: ispis podataka, osnovne računske operacije.
Obrazovna postignuća: pisati i koristiti programe za obavljanje četiriju računskih operacija te za računanje opsega kvadrata, pravokutnika i trokuta.

11. Moja prva pretraga
Ključni pojmovi: zadana riječ ili izraz (pojam) pretrage, izbor rezultata pretrage.
Obrazovna postignuća: tražiti zadani pojam na internetu.

12. Uporaba Web pošte
Ključni pojmovi: adrese pošiljatelja i primatelja; struktura poruke.
Obrazovna postignuća: pisati jednostavne poruke.

13. Prihvatljivo ponašanje pri slanju pošte
Ključni pojmovi: pravila ponašanja.
Obrazovna postignuća: komunicirati na internetu na prihvatljiv način.

4. RAZRED

TEME

1. Snimanje fotozapisa
Ključni pojmovi: digitalni fotoaparat, okidanje, zaslon tražila.
Obrazovna postignuća: snimati digitalnim fotoaparatom.

2. Obrada digitalnih fotografija
Ključni pojmovi: pohranjivanje fotozapisa, višestruko preimenovanje, višestruka promjena veličine.
Obrazovna postignuća: premještati fotografije s digitalnog fotoaparata na disk.

3. Snimanje videozapisa
Ključni pojmovi: digitalna kamera, snimanje videa, pregled snimke.
Obrazovna postignuća: snimati digitalne videozapise.

4. Postupci skeniranja
Ključni pojmovi: skeniranje, kontrast i osvjetljenje, uravnoteženost boja i zasićenje.
Obrazovna postignuća: skenirati crteže s papira.

5. Osnovne naredbe programskog jezika
Ključni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za dizanje i spuštanje pera te brisanje linije.
Obrazovna postignuća: upotrebljivati nove naredbe u programskom jeziku u rješavanju jednostavnijih zadataka; programom crtati kvadrat, trokut, pravokutnik i šesterokut.

6. Ponavljanje niza naredbi
Ključni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje jednakostraničnoga trokuta uporabom petlje, crtanje šesterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignuća: crtati kvadrat, trokut i šesterokut pomoću petlje.

7. Uporaba petlje za crtanje niza likova
Ključni pojmovi: crtanje jednakostraničnoga trokuta uporabom petlje, crtanje šesterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignuća: nacrtati niz kvadrata ako je zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.

8. Ulazne vrijednosti procedura
Ključni pojmovi: programi s jednom ulaznom vrijednošću, programi s dvije ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignuća: pisati programe koji crtaju kvadrate, trokute ili šesterokute promjenljivih duljina stranica.

9. Postupak pripreme programa
Ključni pojmovi: postupak raščlanjivanja složenijeg zadatka.
Obrazovna postignuća: raščlaniti problem na manje dijelove i rješavati ih korak po korak.

10. Programski alat za elektroničku poštu
Ključni pojmovi: mape u elektroničkoj pošti, upravljanje porukama, opasnost od virusa.
Obrazovna postignuća: upotrebljivati alat za elektroničku poštu.

11. Rad s porukama
Ključni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeđivanje poruke, privitci.
Obrazovna postignuća: pravilno upravljati porukama elektroničke pošte.

TJELESNA I ZRAVSTVENA KULTURA

UVOD

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje zbog svoga značenja za skladan razvoj antropoloških obilježja učenika jedinstveno je po mogućnostima i posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu biotičku uvjetovanost kao tjelesno vježbanje, koje u školstvu osmišljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene kulture. To pretpostavlja da nastava treba biti primjerena razvojnim značajkama djece i mladeži, koje ovaj program u cijelosti uzima u obzir raspodjelom programskih sadržaja po razvojnim razdobljima. Time osigurava usmjerenost nastave tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u pojedinom razvojnom razdoblju bitne za učenike.
Program tjelesne i zdravstvene kulture sadržava temeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja kojega određuju obrazovna, antropološka i odgojna sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje bitnih teorijskih i motoričkih znanja zbog čega u programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi prevladavaju modificirana biotička i osnovna kineziološka motorička znanja, dok su u predmetnoj nastavi kao nadgradnja uvrštena napredna kineziološka motorička znanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja iz kineziologije, koja u sprezi s motoričkim znanjima izravno potiču razvoj osobnosti učenika.
Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji na utjecaj različitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju višestruke promjene morfoloških obilježja i poboljšanja funkcionalno-motoričkih sposobnosti. Upravo se zato antropološka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosi na sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfoloških, motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika.
Opći morfološki učinci podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojega se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnoga masnog tkiva, te prevencija pretilosti. Fiziološki učinci usmjereni su na poticanje funkcija krvožilnoga i dišnoga sustava te djelovanje na kakvoću koštano-mišićnoga sustava. Pozitivno djelovanje na imunološki sustav jednako je potrebno za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i kroničnih bolesti.
Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture očituje se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti, čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. Pritom stručno provedeni procesi tjelesnoga vježbanja razvijaju motoričke sposobnosti znatno iznad razine dostižne samo spontanim biotičkim rastom i razvojem.
Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj stvaranje takvoga sustava vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će potaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. Takve navike izvor su uključivanja djece i mladeži u športske klubove i bavljenja športskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi.
Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno značajan i neizostavan dio općega obrazovanja i kulture življenja.

CILJ

Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobiti učenike za primjenu teorijskih i motoričkih znanja koja omogućuju samostalno tjelesno vježbanje radi veće kvalitete življenja. Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura učinkovito mijenja osobine i razvija sposobnosti, čime izravno osigurava promicanje zdravlja kao nezamjenljivoga čimbenika svih ljudskih aktivnosti.

 OPĆE ZADAĆE

Zadaće tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi trajno su usmjerene na:
– usvajanje teorijskih i motoričkih znanja za svakodnevne motoričke aktivnosti, djelotvorno korištenje slobodnog vremena i snalaženje u urgentnim situacijama;
– zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vježbanja;
– uključivanje u športske klubove i razvijanje interesa za osobni napredak u različitim športskim aktivnostima;
– usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog vježbanja;
– upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih antropoloških obilježja;
– usvajanje znanja o očuvanju i promicanju zdravlja;
– praćenje sastava tijela i prevencija pretilosti;
– razvijanje i njegovanje higijenskih navika;
– promicanje općih ljudskih vrijednosti;
– omogućivanje osobne afirmacije učenika;
– osposobljavanje za timski (skupni) rad:
– aktivan boravak u prirodi.
Biološke promjene u rastu i razvoju učenika i učenica, zahtijevaju u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi tvorbu posebnih zadaća po trogodišnjim razvojnim razdobljima.

NAPOMENE

Program tjelesne i zdravstvene kulture izrađen je u skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjene strukture ličnosti, a čovjeka prikazuje kao integralnu antropološku cjelinu. Programska širina uvjetovana je načelom povezanosti zadataka odgoja i obrazovanja, zbog čega su motorička znanja sredstvo za postizavanje određenih zadaća, a ne same sebi cilj odgojno-obrazovnog rada. Ispunjavanje navedenog uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem većeg broja kriterija. Prvi se odnosi na objektivnu provedivost nastavne teme u materijalnim uvjetima osnovnih škola Republike Hrvatske, a drugi na primjerenost teme dobi i spolu učenika. Slijede kriteriji sigurnost učenika, korisnost nastavne teme za svakodnevno življenje, športsku rekreaciju, urgentne situacije ili temeljnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, značaj teme za razvoj antropoloških obilježja učenika i usklađenost s interesima i potrebama učenika. Time je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguće provesti u većem broju škola ili koje zbog složenosti veliki broj učenika ne može svladati određenim uspjehom.
Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi osmišljen je po razvojnim razdobljima. Svako razvojno razdoblje navodi posebne antropološke, obrazovne i odgojne zadaće, pri čemu se unutar obrazovnih opisuju temeljna teorijska i motorička znanja. Slijedi popis nastavnih cjelina i tema po razredima unutar kojega su masnijim tiskom istaknute nastavne teme koje se smatraju temeljnim motoričkim znanjima. Time je određena osnova koju svaki učenik (osim učenika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture mora obvezno usvojiti na visokoj razini. Zbog olakšanog pretraživanja programa nastavne cjeline po razredima označene su rimskim, a nastavne teme arapskim rednim brojevima.
Poslije programa svakoga razreda navode se ključni pojmovi i obrazovna postignuća. Međupredmetne povezanosti i detaljnije razrade svih nastavnih tema tjelesne i zdravstvene kulture kako za učenike redovitog programa tako i za učenike s s posebnim potrebama navedene su u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. To omogućuje cjelovitije razumijevanje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture i usmjerava povezivanje s drugim predmetima.
U programu nastavna tema navodi se samo jedanput i ne ponavlja se u istom obliku, što znači da se ista može odabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao tema, primjerice u 3. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako ta tema nije prikazana u programu tih razreda. U programu se u pravilu navode nazivi tema, ne i nazivi dijelova metodičkog postupka, kojega tako definirana tema u provedbi ne isključuje. Ovakav pristup istodobno omogućuje okomitu međupovezanost programskih sadržaja krivuljom progresivnog opterećenja i kreativnost učitelju prigodom izradbe izvedbenog programa, jer ne ograničava zahtjeve s obzirom na različit sastav učenika prema sposobnostima i količini stečenih motoričkih znanja.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke i popratne psihosociološke različitosti između učenika i učenica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture sa stajališta znanstvenih i stručnih spoznaja, mora biti organizirana posebno za učenike, a posebno za učenice.

TREĆE RAZVOJNO RAZDOBLJE^*

1., 2. i 3. RAZRED

Treće razvojno razdoblje obilježava sličnost učenika i učenica u morfološkim, motoričkim i funkcionalnim značajkama.

POSEBNE ZADAĆE

1. Obrazovne:
a) Temeljna teorijska znanja:
Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvena kultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja se odnose na potrebu nošenja odgovarajuće odjeće i obuće, o tjelovježbenom prostoru te higijenskim aktivnostima nakon tjelesnog vježbanja.
Slijede znanja o značenju bavljenja tjelesnim aktivnostima, korisnosti i štetnosti utjecaja sunčevih zraka, djelovanju čistoga zraka na čovjeka te važnosti pravilne i raznovrsne prehrane na rast i razvoj.
Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja o ispravnosti osnovnih položaja (stav, sijed, čučanj, klek, upor, vis itd.) i kretnih struktura (hodanje, trčanje, naskakanje, saskakanje, preskakanje itd.) kako bi se spriječila ozljeđivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja o pravilnom držanju tijela, o održavanju i ispravljanju svoda stopala, te značenju praćenja tjelesne visine i težine.
b) Temeljna motorička znanja:
Temeljna motorička znanja u ovom razdoblju kao što su brzo trčanje do 20 m iz visokog starta, penjanje i silaženje po švedskim ljestvama, različiti položaji visova, upora i hvatova, te različiti naskoci i saskoci s povišenja do 60 cm imaju cilj pripremiti učenike za usvajanje složenijih motoričkih znanja. Usvajanje temeljnih motoričkih znanja: različite položaje visova i upora, stoj na lopaticama, kolut naprijed i natrag te premet strance omogućuju učenicima da razviju ravnotežu, koordinaciju tijela u prostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakako poticati razvoj ritma, sadržaji kao što su hodanje i trčanje uz glazbenu pratnju, »dječji« poskoci, te dječji ples po izboru upravo će to omogućiti.
Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja: elementarne i štafetne igre, bacanje lopte u zid i hvatanje, dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), vođenje lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R), vođenje lopte unutrašnjom stranom stopala (N), vođenje lopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te suručno dodavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkaškom stavu (O), koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarene djece i njihovo uključivanje u športske klubove.

2. Antropološke:
U trećem razvojnom razdoblju nužno je uporabom različitih kinezioloških sadržaja djelovati na povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnoga masnog tkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnom utjecaju na živčano-mišićnu koordinaciju i brzinu aktivacije motoričkih jedinica tijekom jednostavnih motoričkih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima.
Motoričke sposobnosti koordinacija, gibljivost, statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti, što omogućuje veće promjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratiti pozornost na razvijanje srčano-žilnog i dišnoga sustava radi sprječavanja negativnih utjecaja sjedilačkoga načina življenja. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu te ih u dogovoru s roditeljima uputiti u primjerene športske klubove.

3. Odgojne:
Početkom školovanja odgojne su zadaće prije svega usmjerene na poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjem higijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenje tjelovježbom sastavni je dio osobne odgovornosti za vlastito zdravlje. Prihvaćanje i uvažavanje različitosti između učenika kao i razumijevanje djece s posebnim potrebama temeljne su pretpostavke razvoja snošljivosti. Razvijanje odlučnosti, samopouzdanja, poticanje ustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doživljavanje osjećaja zadovoljstva, čime se razvija pozitivna slika o sebi.
S odgojnoga stajališta i homogeniziranja razreda uputno je poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Sa stajališta provođenja igara moguće je utjecati na poštovanje protivnika, pridržavanje pravila igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanje pobjede protivniku. Kod učenika je nužno razvijati suradničko ponašanje radi osposobljavanja za timski rad.
_____
^* Prvo razvojno razdoblje se odnosi na djecu do treće godine života, a drugo razvojno razdoblje na djecu od četvrte do šeste godine.

RAZREDNA NASTAVA