Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

8. RAZRED

TEME

1. Versajski poredak
Ključni pojmovi: migracije, španjolska gripa, »14 točaka«, »velika četvorica«, mirovni ugovori, Versajski poredak, Liga naroda.
Obrazovna postignuća: procijeniti ishode Prvoga svjetskoga rata: političke, socijalne i demografske posljedice te njihov utjecaj na živote ljudi; utvrditi promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na povijesnim kartama prije i nakon Prvoga svjetskoga rata; analizirati izvore (mirovni ugovori s poraženim državama i posebno Wilsonovih »14 točaka«) uočiti i odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose me velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im godinama; uočiti i obrazložiti uzročno-posljedičnu vezu između versajskog poretka i novoga svjetskoga sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda.

2. Demokratski procesi između dvaju ratova
Ključni pojmovi: »Lude dvadesete«, izolacionizam, sufražetkinje, burza, inflacija, Velika gospodarska kriza.
Obrazovna postignuća: navesti primjere europske demokracije (Velika Britanija, Francuska, Vajmarsko Njemačka ili Čehoslovačka) i obraditi jedan model; procijeniti politiku SAD-a prema Europi; uočiti i obrazložiti napredak i krize u gospodarstvu u međuratnom razdoblju; uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velike gospodarstvene krize; opisati društvene promjene izmeću dvaju ratova: opće pravo glasa za muškarce, promjene u položaju žena i zahtjeve za pravom glasa, poboljšanje položaja radnika, razvoj školstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova, nove oblike masovne zabave, utjecaj američke kulture, moda u 1920-ima i 1930-ima.

3. Totalitarni režimi između dva rata
Ključni pojmovi: boljševizam, komunizam, fašizam, militarizam, rasizam, nacizam, antisemitizam, totalitarizam.
Obrazovna postignuća: uočiti i obrazložiti navedene ključne pojmove; usporediti glavne značajke pojedinih totalitarnih režima (naglasiti stradanje ljudi u svim trima totalitarnim režimima); pokazati na karti države s totalitarnim režimima (Rusija/SSSR, Italija, Njemačka i Japan); opisati uspon fašista, nacista i komunista do vlasti te na temelju izvora obrazložiti kako totalitarni režimi utječu na život građana (stradanja po političkoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi); usporediti i vrjednovati kulturu, umjetnost i sport u službi totalitarnih režima sa životom u demokraciji; opisati položaj Crkve u totalitarnim režimima.

4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
Ključni pojmovi: višenacionalna država, Vidovdanski ustav, unitarizam, šestosiječanjska diktatura, komunistički pokret, ustaški pokret, hrvatsko pitanje, Banovina Hrvatska.
Obrazovna postignuća: obrazložiti tijek stvaranja Države SHS i Kraljevstva SHS u kontekstu međunarodnih zbivanja; obrazložiti različite zamisli o ustroju nove države: jugoslavenski unitarizam, nova država kao proširena Srbija, federalizam/konfederalizam, samostalna hrvatska država, sovjetski model i drugo; pokazati granice Države SHS i Kraljevstva SHS na povijesnoj karti i obrazložiti međunarodni položaj nove države, Jadransko pitanje i njegove posljedice; opisati stanje u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji: nacionalni i vjerski sastav, nejednak gospodarski razvoj, život na selu i u gradu (prenapučenost, agrarna reforma, razvoj gradova, položaj radnika, iseljavanje, represivno djelovanje režima, utjecaj velike gospodarske krize), kulturni i znanstveni razvoj; na primjerima iz zavičajne povijesti protumačiti nacionalnu povijest (npr. seljački pokreti 1920. godine, položaj seljaštva, Jadransko pitanje, izbori 1920. godine, razvoj gradova ili iseljavanje, itd); opisati politički ustroj prema Vidovdanskom ustavu; usporediti obilježja razdoblja parlamentarizma i razdoblja diktature i strahovlade; osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti važnost očuvanja nacionalnog identiteta; obrazložiti nastanak komunističkoga i ustaškoga pokreta; obrazložiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka Banovine Hrvatske, sporazum Cvetković–Maček, navesti pristaše i protivnike sporazuma.

5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj
Ključni pojmovi: atomska energija, penicilin, Nobelova nagrada, apstraktna umjetnost.
Obrazovna postignuća: opisati najvažnije društvene i kulturne promjene u međuratnom razdoblju; navesti najznačajnija znanstvena dostignuća: znanstvene teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj društvenih znanosti; imenovati odabrane umjetnike (ili nekoliko umjetničkih djela i stilova), znanstvenike, izumitelje; navesti višestruku ulogu filma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidžbe; prepoznati najznačajnija dostignuća tehnološkoga razvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnja prometnica, radio, televizija, radar; obraditi šport u međuraću te posebno utjecaj politike (Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost žena; imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i njihov rad.

6. Drugi svjetski rat
Ključni pojmovi: politika popuštanja, Trojni pakt, Blitzkrieg, holokaust, genocid, koncentracijski i sabirni logori, antifašistička koalicija, totalni rat, žrtve i masovna pogubljenja na području Hrvatske.
Obrazovna postignuća: opisati zbivanja u drugoj polovici 1930-ih godina; uočiti i obrazložiti uzroke/povod i opisati tijek Drugoga svjetskog rata, a posebno na tlu Jugoslavije; procijeniti savezničke konferencije i političke dogovore te utjecaj totalnog rata na civilno stanovništvo: posebice stradanja ljudi iz ideoloških, političkih, vjerskih, rasnih i nacionalnih razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja, okupatorska nasilja, nestašice hrane) na primjerima iz zavičajne povijesti; obrazložiti i navesti primjere Holokausta; vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora u Europi; opisati kako je i u kojim uvjetima nastala Nezavisna Država Hrvatska, procijeniti ustaški režim i osuditi politiku terora nad građanima (posebno Srbima, Židovima i Romima), rasne zakone i koncentracijske logore – Jasenovac; opisati nastanak Federalne Države Hrvatske u sklopu DFJ, procijeniti ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke; opisati sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu) i obrazložiti značaj antifašističke borbe za Hrvatsku, kao i priključenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj; obrazložiti i osuditi masovna pogubljenja civilnoga stanovništva na kraju i nakon Drugoga svjetskoga rata (Bleiburg i »Križni put« Hrvata i zbjegove), te posebno stradanja njemačke i talijanske manjine; na primjeru opisati kulturna dostignuća tijekom rata.

7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom komunističkih sustava
Ključni pojmovi: ratni zločini, hladni rat, Marshallov plan i Trumanova doktrina, blokovska politika, NATO, Varšavski pakt, Berlinski zid, potrošačko društvo, detant (popuštanje napetosti), perestrojka, glasnost.
Obrazovna postignuća: navesti ishode i uočiti posljedice Drugoga svjetskoga rata; opisati odnos između dviju supersila; na primjeru opisati hladnoratovske sukobe i krize; uočiti i obrazložiti uzroke, povod i postupno širenje hladnoga rata u drugoj polovici 1940-ih; pokazati na karti veća krizna žarišta u svijetu u doba hladnog rata; opisati nastanak i ulogu UN-a nakon rata i u današnjem svijetu (usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrjednovati Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostalih dokumenata te tako isticati važnost demokratskih vrjednota kao temelj poštivanja ljudskih prava, klasne (staleške), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti; usporediti razlike između Istoka i Zapada: promjene u obitelji, položaj žena i mladih; vrjednovati promidžbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak, televizija); usporediti svakodnevni život s obiju strana »željezne zavjese«; opisati kako je došlo do sloma komunizma u istočnoj Europi.

8. Procesi dekolonizacije svijeta
Ključni pojmovi: zemlje »Trećeg svijeta«, dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam, aparthejd.
Obrazovna postignuća: procijeniti značaj dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africi i Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedan primjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alžira; objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje neovisnosti kolonija; opisati glavne probleme u razvoju bivših kolonije (npr. veliki porast stanovništva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi, zdravstvene i obrazovne prilike i slično); uz pomoć izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive kolonijalnih metropola i bivših kolonija.

9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
Ključni pojmovi: obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje, jednopartijski sustav, Hrvatsko proljeće.
Obrazovna postignuća: opisati obilježja komunističkog režima u Jugoslaviji; opisati prilike u Jugoslaviji nakon rata: žrtve poraća, totalitarizam, jednostranačje (jednopartijski sustav), određivanje granica i međunarodni položaj prije i poslije 1948. godine; obrazložiti posljedice sukoba sa Staljinom (Goli Otok); razlikovati proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralističkog ustroja; opisati promjene u gospodarstvu i društvu u Hrvatskoj nakon 1945. te njihov utjecaj na svakodnevni život; uočiti i obrazložiti uzroka političke i gospodarstvene krize komunističkih režima u 1960-ima i početkom 1970-ih te razloga neuspjeha gospodarstvenih reformi i demokratizacije društva; obrazložiti odnos države prema religiji i vjerskim zajednicama; obrazložiti ulogu hrvatske gospodarske i političke emigracije te ulogu UDB-e; navesti primjere nacionalnog unitarizma; obrazložiti uzroke i posljedice Hrvatskoga proljeća; na primjerima iz zavičajne povijesti opisati osnovne značajke razvoja turizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr..

10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske države
Ključni pojmovi: Memorandum SANU i Velikosrpska politika, višestranački izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat, međunarodno priznanje, mirna re/integracija.
Obrazovna postignuća: opisati političku i gospodarstvenu krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita, uzroke slabljenja središnje vlasti i različite zamisli o preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj politici SR Srbije; obrazložiti obnovu velikosrpske ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i »hrvatsku šutnju«; opisati višestranačje i prve poslijeratne višestranačke izbore u Hrvatskoj (uloga predsjednika Franje Tuđmana); obrazložiti prilike u Hrvatskoj uoči i nakon izbora (stvaranje srpskih autonomnih oblasti i srpski ciljevi); opisati nastanak srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje; opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i građana Hrvatske koji nisu podržavali agresiju; opisati međunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasno odrediti kako je došlo do rata, tko je agresor, a tko žrtva; navesti primjere teškoća hrvatske obrane i ulogu hrvatskog iseljeništva; opisati tijek rata u Bosni i Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomoć povijesne karte opisati tijek oslobađanja okupiranih područja u Hrvatskoj: akciju Maslenicu, akciju hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja; obrazložiti mirnu integraciju Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru Hrvatske i rata u Bosni i Hercegovini: ljudske žrtve i materijalna razaranja, ratni zločini, etničko čišćenje (Ovčara i Srebrenica) i raseljavanje stanovništva; nabrojiti i obrazložiti primjere Domovinskog rata na području zavičaja; opisati prilike u suvremenom hrvatskom društvu: obnova Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nužnost demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika itd.

11. Hrvatska i svijet na početku trećeg tisućljeća
Ključni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika (genom), kloniranje, računala, kibernetika, proširenje Europske unije.
Obrazovna postignuća: na odabranim primjerima obrazložiti znanstveni i tehnološki razvoj te promjene u društvu suvremenog svijeta; navesti primjere pozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene u gospodarstvu i društvu na primjerima globalizacije, demografske eksplozije u 20. stoljeću, socijalnih razlika, promjena u obitelji, položaja žena i mlade generacije; obrazložiti pojavu postindustrijskoga društva: masovne kulture, masovnih medija i njihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivih kulturnih i umjetničkih pokreta i pravaca u drugoj polovici 20. stoljeća; na primjerima obrazložiti probleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti, kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za očuvanjem čovjekova okoliša i pronalaženjem alternativnih izvora energije; obrazložiti značaj poštivanja ljudskih prava u današnjem svijetu (posebno prava djece) kao i položaj nacionalnih i drugih manjina; opisati političke odnose u suvremenom svijetu.

IZBORNE TEME

1. Hrvatski kulturni identitet
2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata
3. Ivan Pavao II.
4. Terorizam
5. Hrvatsko iseljeništvo u 20. stoljeću

 

GEOGRAFIJA

UVOD

Nastavni se program geografije temelji na suvremenim spoznajama geografske znanosti koje su nužno pedagoško didaktički preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5. razredu osnovne škole, ali učenici neka geografska predznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda i društvo (1. – 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8. razredu. Nastava je geografije u suodnosu s prirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalim nastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slike pojavnosti svijeta. Uvažavajući znanstvenu, odnosno stručnu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti učenika i nastavnoga procesa, program je zamišljen po načelu od manje složenoga ka složenijemu, tj. dubina i širina spoznaja povećava se s uzrastom učenika. Opseg znanja određen je brojem tema i pojmova koji se trebaju obraditi u jednom razredu, a dubina je određena upućenošću učenika (stupnjem usvojenosti znanja i sposobnosti).

CILJ

Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, značenju i povezanosti prirodnih elemenata i društvenih pojava i procesa u svjetlu suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje geografskih načina mišljenja i razvijanje socijalnoafektivnih sposobnosti učenika. Geografija ima ulogu prenijeti određena znanja iz geografije, ali se temelji i na znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika, geologija, meteorologija…).

ZADAĆE

Učenike treba:

– upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni i životinjski svijet) i njihovu međuodnosu s društvenim pojavama (stanovništvo, način života, djelatnosti, kultura),
– upoznati s osnovnim prirodno-geografskim značajkama i društvenim procesima zavičajne regije i značenjem tranzitnoga položaja Republike Hrvatske s obzirom na europsko i globalno povezivanje (gospodarske, vojne i političke skupnosti),
– upoznati s prirodno-geografskim, društveno-kulturnim i gospodarskim značajkama kontinenata na primjeru odabranih država,
– upoznati s ekološkim problemima u svijetu i sa značenjem i mogućnostima očuvanja okoliša za zdravlje i kvalitetu života sada i u budućnosti,
– uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati umijeće uporabe geografske karte i atlasa kao izvora znanja,
– uvesti u metode znanstvenoga istraživanja (neposredno promatranje, brojanje, crtanje, skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i razvijati zanimanje za istraživanje prostora; razvijati sposobnost znanstvenoga razmišljanja i priopćivanja rezultata istraživanja (pisanja izvješća o istraživanju).

NAPOMENA

Nastavni program geografije u 5. razredu sadržava početno gradivo iz osnova opće geografije, tj. standard obvezan za sve učitelje i učenike. On predstavlja »abecedu«, temelje za učenje geografije u višim razredima i za razumijevanje geografskih i društveno-gospodarskih pojava i procesa u vremenu i prostoru od zavičaja, domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konačno na globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom programu 5. razreda analitički je i polazi od tema o Planetu Zemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme o sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i ekstenziteta (dubine i širine) gradiva, za učitelje/učiteljice su: ključni pojmovi, novo stručno nazivlje te Obrazovna postignuća. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Poželjna je potpuna uključenost učenika, a posebice njihovog praktičnog samorada. Osmišljenoj didaktičkoj igri u nastavi geografije treba dati odgovarajući prostor jer ona pridonosi većoj doživljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom psihofizičkom uzrastu učenika. Preporučuje se izvanučionička nastava jer se mnogi sadržaji mogu obraditi (demonstrirati) u školskom dvorištu, naselju i bližoj okolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razredu važni su odgojni i socijalizirajući ciljevi za svaku temu, a oni proizlaze iz sadržaja koji se obrađuju i iz oblika i metoda rada. Za rasterećenje učenika, te za racionalizaciju nastavnoga procesa, vrlo je važno koristiti učenička predznanja. Rasterećenju svakako pridonosi i suodnos s drugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je riječ o horizontalnom suodnosu).
Nastavni program 6. razreda razrađen je na pluralističkom globalnom načelu (različitost pojava i procesa te suodnosu i uzročno-posljedičnoj povezanosti) po temama o stanovništvu i gospodarstvu, a potom slijede teme vezane uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu zahtijeva obaviještenost i otvorenost prema svijetu što pridonosi razumijevanju složenosti i rješavanju zajedničkih problema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavati romantičarsko-turističke slike, a naglašavati objektivnu geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko mišljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda. Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano poticati učenike na samostalan rad kako bi učenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snošljivost prema drugome. Posebnu pažnju treba posvetiti radu s računalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: verbalnoj, kvantitativnoj i grafičkoj. Ekološki odgoj i očuvanje okoliša trajni je odgojni zadatak u nastavi geografije. Sadržaji nastavnoga programa u 6. razredu pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjećanja prema gladnim, unesrećenim ratom i prirodnim katastrofama. Kritičko mišljenje i samopouzdanje u iznošenju učeničkih stavova potiču razgovori, rasprave ili parlaonice (razgovaraonice).
U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa učenici upoznaju s geografskim obilježjima europskoga kontinenta i Rusije koristeći predznanja koja su stekli u 5. i 6. razredu. Program obrađuje teme vezane uz opća obilježja Europe, nakon čega slijedi pregled po državama, a u završnom su dijelu teme vezane uz suvremena obilježja Europe. U prvom dijelu, u kojem su razrađene teme o općim obilježjima Europe, gradivo se niže geografskom logikom, analizom: opće značajke Europe, prirodno-geografska obilježja, društveno-gospodarska obilježja razvoja i značenje kontinenta u cjelini. Države i bitna prirodno-geografska obilježja država (primjerno, ovisno o njihovu značenju u prostoru) obrađuju se po državama: Zapadne, Sjeverne, Južne, Jugoistočne i Istočne Europe.
Osmi dio programa daje sintetički zbiljske problemske teme, a naglasak je na integracijskim procesima, prometno-geografskom povezivanju, općem neskladu razvoja i podjeli na tzv: »jezgru« i »periferiju« s posebnim naglaskom na ekološke probleme.
U takvu konceptu nastavnoga programa učitelj/učiteljica može naći prostora i vremena za osuvremenjivanje i osmišljavanje nastavnih sadržaja i nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvršavanje obveza te razvijanje intelektualne znatiželje učenika postiže se istraživačkim radom i pripremom referata, posjetima manifestacijama na europskoj razini – Zagrebački velesajam, izložbe ili ambasade. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. Stvaralaštvo je najviši stupanj osposobljenosti te ga treba poticati kako bi učenici iskazali svoju osobnost: izradba plakata, pojmovna mreža, geografska priča, izradba turističkoga prospekta, slikokarte i sl.
U tom uzrastu, kada učenici preispituju svoje vrijednosti i vrijednosti drugih, jako je važno promicanje ljubavi i ponosa prema zavičaju i domovini. Kartografska pismenost obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na toj je razini, uz opće geografske karte, potrebno koristiti i tematske karte kako bi učenici što bolje uočili neku pojavu i proces u prostoru.
Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja učenika iz nižih razreda: priroda i društvo (znanja o zavičaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz opće geografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijek ističu sličnosti i razlike i poveznice s geografskom obilježjima Republike Hrvatske. Nastavni program iz geografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je dio o topografskim kartama, a drugi dio Republika Hrvatska. Dio o topografskim kartama obrađuje se u 8. razredu jer se smatra da su učenici već svladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav u pravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio Republika Hrvatska obrađuje se analitičko-sintetičkim pristupom. Tu se obrađuju prirodno-geografska obilježja, zatim demografska obilježja, raznolike veze Hrvatske (društvene, gospodarske, političke) i svijeta te geografska raznolikost Hrvatske i regionalizacija. U trećem se dijelu obrađuju prirodno-geografske osobitosti i društveno-geografska obilježja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske.
Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi može se mijenjati ovisno o regiji u kojoj se škola nalazi. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. Složenu prostornu stvarnost nemoguće je spoznati bez odgovarajuće kartografske pismenosti. Nastava geografije treba omogućiti sjecanje kartografskih znanja, umijeća i navika korištenja karte kao izvora informacija. Kartografski su znakovi sredstvo izražavanja, kojima se bolje nego bilo kojim drugim znakovima, pruža informacija o: položaju, geografskim obilježjima i brojčanim vrijednostima sadržaja (pojava i procesa) u prostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo u nastavi geografije.
Izvanučionička nastava geografije vrlo je važna u stjecanju znanja, umijeća i navika, a ima i velike odgojne vrijednosti. Učitelj/učiteljica treba planirati takvu nastavu za određene programske sadržaje koji se mogu obraditi u naselju, bližoj i daljoj okolici. Terenska i izvanučionička nastava treba biti logistički i stručno dobro pripremljena, u suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada. Promicanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalna je zadaća nastave geografije, a ogleda se u vrijednostima kao što su: znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama, želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine, ekološka svijest i zaštita biljnoga i životinjskoga svijeta, osjećaj za lijepo i duhovnu stranu života, ponos zavičajem i domovinom.
Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja.