|
C27 Proizvodnja električne opreme
Djelatnost Proizvodnje električne opreme (C27) obuhvaća sljedeće poddjelatnosti: Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije (C27.1), Proizvodnja baterija i akumulatora (C27.2), Proizvodnja žice i elektroinstalacijskog materijala (C27.3), Proizvodnja električne opreme za rasvjetu (C27.4), Proizvodnja aparata za kućanstvo (C27.5) i Proizvodnja ostale električne opreme (C27.9).
Promatrana djelatnost uključuje proizvodnju proizvoda koji generiraju, distribuiraju i koriste se električnom energijom. Također uključuje proizvodnju električne rasvjete, signalne opreme i električnih uređaja za kućanstvo.
Globalni trendovi razvoja -
Djelatnost Proizvodnja električne opreme čvrsto je povezana i ovisi o kretanjima u proizvodnji i potrošnji električne energije.
-
Svjetsko tržište električne opreme dijeli se i prati prema dvama segmentima: svjetsko tržište električnih sastavnica i opreme, koje uključuje elektro kablove, žice, prekidače i slično, te svjetsko tržište primarne električne opreme koje uključuje robusne elektro sustave za proizvodnju energije.
-
Segment energetskih kablova predstavljao je vodeći segment tržišta u 2011., dok najveće tvrtke promatrane djelatnosti proizvode energetske i distributivne transformatore, generatore, elektromotore, prekidače, releje i drugo.
-
Zahtjevi za opremom za učinkovito korištenje energije rast će sukladno energetskim zahtjevima, što će se dodatno poticati rastom cijena električne energije i zastarijevanjem infrastrukture. Tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj i koje su usmjerene prema tehnološkim inovacijama moći će ponuditi najdjelotvornija rješenja i opremu za korištenje električne energije i na taj način ostvariti premoć nad konkurencijom.
-
U EU27 2010. godine produktivnost rada u ovoj djelatnosti oborila je rekord i iznosila 58.200 eura po zaposleniku, a troškovi radne snage iznosili su 41.500 eura, što je za 5.000 eura iznad prosjeka prerađivačke industrije. Operativna profitabilnost mjerena bruto operativnim viškom bila je na razini prosjeka prerađivačke industrije (9%).
-
Najveći udio u prihodima djelatnosti C27 imala je poddjelatnost Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije.
-
Prema kriteriju dodane vrijednosti i zapošljavanja, djelatnost proizvodnje električne opreme u EU27 sastavljena je od jednog velikog, jednog malog i četiri segmenta koji se nalaze između navedena dva ekstrema. Najveći segment promatrane grane je proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije, koji je 2010. godine u ukupnoj dodanoj vrijednosti analizirane djelatnosti imao udio od 50,2% te je zapošljavao 44,3% radne snage. Proizvodnja baterija i akumulatora predstavlja, u prethodno navedenim okvirima, najmanji segment odjeljka C27 u EU27.
-
Od zemalja članica EU-a, daleko najveću razinu dodane vrijednosti u sektoru proizvodnje električne opreme 2010. godine imala je Njemačka, dok je u Sloveniji navedeni sektor imao relativno najveću važnost. Njemačka je osobito specijalizirana u segmentu proizvodnje opreme za proizvodnju i distribuciju električne energije i proizvodnji žice i elektroinstalacijskog materijala, dok je pozicija Slovenije kao najspecijaliziranije zemlje EU-a u ovoj djelatnosti uvelike potpomognuta vrlo visokom specijalizacijom u segmentu proizvodnje aparata za kućanstvo te visokom specijalizacijom u segmentu proizvodnje baterija i akumulatora u kojem je na drugom mjestu, odmah iza Bugarske).
-
Trend povećanja potrošnje električne energije, prelazak na djelotvornija tehnološka rješenja za proizvodnju električne energije, zastarijevanje infrastrukture te sve veće korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije, trendovi su koji obilježavaju kako svjetsko, tako i europsko tržište. Sve navedeno predstavlja i čimbenike rasta i razvoja djelatnosti proizvodnje električne opreme koja, sudeći prema uzlaznom trendu navedenih čimbenika, ima velik potencijal za budući rast.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodnja električne opreme u Hrvatskoj je 2011. u odnosu na 2010. pala za 10,5%, a 2012. u odnosu na 2010. za 23,7%. Uspoređujući 2012. s 2011. godinom, u 2012. je ostvaren pad proizvodnje od 14,7%. U prvih pet mjeseci 2013. ostvaren je pad od 2,3% u odnosu na prvih pet mjeseci 2012. Proizvođačke cijene 2012. u odnosu na 2010. ostale su na istoj razini, a u svibnju 2013. pale su za 1,1% u odnosu na 2010.
-
U djelatnosti C27 u razdoblju 2010. – 2012. prema satima rada radila su 9,652, 8.902 odnosno 8.973 zaposlenika. U 2011. aktivno je poslovalo 301 poduzeće, a već sljedeće godine taj je broj smanjen na 280 poduzeća. Djelatnost C27 Proizvodnja električne opreme obuhvaća 6 djelatnosti. U 2012. poddjelatnost C27.1 Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije zapošljavala je preko 50% ukupne radne snage ove djelatnosti.
-
Prema analizi vlasništva, 36,36% udjela u djelatnosti činio je inozemni, a 61,84% domaći kapital. Metoda izračuna temelji se na ponderiranoj vrijednosti kapitala (ponder je uključivao prihod) na 100 najvećih poduzeća u 2012. (veličina prema ukupnom prihodu). 20 poduzeća stvara 80% ukupnih prihoda djelatnosti, što je pokazatelj visoke koncentracije. Visoka koncentracija zabilježena je po aktivi, izvozu, uvozu i broju zaposlenih.
-
U promatranome razdoblju ukupna vrijednost aktive (pasive) djelatnosti varira. Ukupno je ostvarila pad od 4,97%. Isti trend pokazuje i dugotrajna i kratkotrajna imovina. U strukturi aktive, najveći udio ima kratkotrajna imovina, od čega najveći dio otpada na potraživanja od kupaca (30,32%), dok u dugotrajnoj imovini najveći udio ima dugotrajna materijalna imovina, čak 70%. U strukturi pasive najveći udio zauzimaju kapital i rezerve (49,57% u 2012.), od čega skoro trećinu čini zadržana dobit. Dugoročne obveze u 2012. čine mali udio od 9,06%. Poddjelatnost C27.1 Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije ima najveći udio u ukupnoj aktivi djelatnosti (61,41%), kao i u kratkoročnim obvezama (59,23%), dok je u dugoročnim obvezama na samome vrhu poddjelatnost C27.3 Proizvodnja žice i elektroinstalacijskog materijala (35,11%).
-
U ukupnoj strukturi prihoda i rashoda očekivano prevladavaju poslovni prihodi i rashodi. Ukupni prihodi smanjeni su u razdoblju 2010. – 2012. za 2,0%, dok su ukupni rashodi smanjeni za 2,31%. Obujam poslovanja djelatnosti je dakle smanjen. Ova djelatnost posluje s dobiti koja je u ukupnom razdoblju 2010. – 2012. povećana s 327.356.183 kune na 376.973.706 kuna, dakle za 15,16%. Najvećim udjelom u ukupnim prihodima i rashodima s 51,89%, odnosno 49,74%, sudjeluje poddjelatnost C27.1 Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije. Također, poduzeća iz te poddjelatnosti najviše doprinose dobiti razdoblja djelatnosti s udjelom od 71,85%.
-
Ova je djelatnost profitabilna, dok je trend promjene profitabilnosti pozitivan. Ističe se povećanje EBITDA s 506,23 milijuna kuna (2010.) na 658,65 milijuna kuna (2012.) i povećanje stvorene dodane vrijednosti s 530,84 milijuna kuna (2010.) na 579,95 milijuna kuna (2012.). Dobit po zaposlenome je povećana, a gubitak po zaposlenome je smanjen. Prema pokazateljima profitabilnosti ističe se poddjelatnost C27.1 Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije.
-
Vanjskotrgovinska bilanca djelatnosti je u razdoblju 2010. – 2012. varirala oko 2 milijarde kuna. Međutim, iako im je razlika ostala približno ista, izvoz i uvoz smanjivali su se iz godine u godinu, što ukazuje na trend smanjivanja vanjskotrgovinske razmjene ove poddjelatnosti.
-
Bruto dodana vrijednost ove djelatnosti u promatranome je razdoblju blago smanjena s 2,13 milijardi kuna (2010.) na 2,16 milijardi kuna (2012.), a smanjen je i njezin udio u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva na 0,73% u 2011. (za 2012. u vrijeme provođenja ove analize nije bilo podataka za BDV gospodarstva), te u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije na 4,62% (2012.). Najveći doprinos bruto dodanoj vrijednosti djelatnosti ima poddjelatnost C27.1 s udjelom od 63% u 2012., dok je najmanju bruto dodanu vrijednost ostvarila poddjelatnost C27.2 u iznosu od 2,7 milijuna kuna. Poddjelatnost C27.5 ostvarila je pad bruto dodane vrijednosti za promatrano razdoblje u visini od 56%, a izniman relativni rast primjetan je u C27.4 (rast od 70%) i C27.3 (rast od 69%). Pokazatelj specijalizacije u promatranome razdoblju ukazuje na umjereno visoku intraindustrijsku razmjenu. Udio državnih potpora i subvencija u ukupnim prihodima iznosio je niskih 0,05% u 2012.
-
Proizvodnost rada i kapitala povećana je u promatranome razdoblju i to na 235.816 tisuća kuna (6,68%), odnosno na 0,92 kune (4,42%), što čini jednu od viših vrijednosti proizvodnosti kapitala u prerađivačkoj industriji. Opremljenost rada kapitalom također je blago povećana, a jedinični troškovi rada u proizvodnji su smanjeni. Zaključuje se kako je učinkovitost upotrebe rada i kapitala u svrhu proizvodnje povećana.
-
Likvidnost ove djelatnosti vrlo je dobra. Na svaku kunu kratkoročnoga duga otpadalo je 1,38 kuna likvidne imovine (umanjene za zalihe). U promatranome razdoblju primijećen je blagi pad likvidnosti, ali nije zabrinjavajući. Ukupna zaduženost djelatnosti umjerena je, dok otplata postojećih dugova nije upitna.
-
Broj zaposlenih je u razdoblju 2010. – 2012. smanjen za 7,03% (679 osoba). U prerađivačkoj industriji udio zaposlenih je stoga u blagome padu i na razini je od 4% u 2012. U ukupnome gospodarstvu udio zaposlenih je 0,62%. Pad broja zaposlenih ponajviše se odnosi na poddjelatnosti C27.9 (gdje je posao izgubilo 390 osoba, odnosno 16,42%) i C27.5 (gdje su posao izgubile 252 osobe, odnosno 21,15%), dok je u poddjelatnostima C27.1 i C27.3 došlo do rasta zaposlenih od 5%, odnosno 7%. Na razini djelatnosti u razdoblju 2010. – 2012. dolazi do rasta neto plaća od 7,19%, dok su u prosjeku bruto plaće porasle za 3,42%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (47,61% u 2012.), a potom slijede visokoobrazovane osobe s udjelom od 14,05%.
-
Proizvodnju električne opreme u Hrvatskoj obilježava visok potencijal rasta zbog sve veće potrošnje energije u svijetu. Stoga je rast moguće ostvariti jedino usmjerenošću na inozemna tržišta budući da je domaće tržište za proizvode ove djelatnosti premalo, a i potrošnja električne energije u Hrvatskoj u posljednje tri godine se smanjila. Međutim, velik problem u međunarodnoj razmjeni predstavljaju međunarodni javni natječaji kojima strane zemlje neformalno uvelike štite svoje proizvođače. Hrvatske tvrtke zbog maloserijske proizvodnje teško mogu konkurirati cijenom, a cijena predstavlja glavni kriterij javnih natječaja. Izlazak na inozemno tržište ostvaruje se uglavnom putem izvoza.
-
Zbog posebnosti proizvodnoga procesa i proizvoda te velike tehnološke intenzivnosti, proizvodnja je uglavnom smještena u Hrvatskoj. U inozemstvu se uglavnom otvaraju uredi za praćenje tržišta i komunikaciju s kupcima. Najvažniju aktivnost za poboljšanje proizvodnje predstavljaju investicije u strojeve, opremu i informacijsku tehnologiju, a zastarjelost strojeva i opreme pokazala se kao glavni ograničavajući čimbenik proizvodnje.
-
Većina sirovina za proizvodnju u Hrvatskoj se uvozi, a među njima se ističu bakar, željezo i aluminij. Radi se o burzovnim robama (standardizirane kvalitete i cijene) pa njihova dostupnost i dobava ne predstavlja ograničavajući čimbenik proizvodnje.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 90. Kvantitativni pokazatelji (C27)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
103,20
|
102,20
|
97,85
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
92,3
|
89,5
|
85,3
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
9.652
|
8.902
|
8.973
|
Ukupni prihod (HRK)
|
7.989.568.980
|
7.899.693.834
|
7.823.058.384
|
EBITDA (HRK)
|
506.230.913
|
618.673.084
|
658.654.089
|
Operativna marža profita (%)
|
4,10
|
5,69
|
6,29
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
827.763
|
887.407
|
871.844
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
2.133.678.259
|
2.163.298.375
|
2.116.070.805
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
52.306
|
58.354
|
57.263
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
18.390
|
13.685
|
15.251
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,737
|
1,873
|
1,886
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
1.983.600.146
|
2.051.704.432
|
1.952.351.001
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
58,54
|
55,74
|
53,14
|
RCA
|
0,93
|
1,10
|
1,15
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
5,37
|
4,66
|
4,62
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,731
|
0,696
|
0,693
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
221.061
|
243.013
|
235.826
|
Proizvodnost kapitala
|
0,88
|
0,97
|
0,92
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,56
|
0,53
|
0,54
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,41
|
0,37
|
0,41
|
Tablica 91. Kvalitativni pokazatelji (C27)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Nešto manje od 2/3 domaćeg kapitala, dostupna kvalitetna radna snaga svih stupnjeva obrazovanja, ostali resursi ne predstavljaju ograničavajući čimbenik proizvodnje jer se uglavnom radi o lako dostupnim burzovnim robama.
|
Obilježja potražnje
|
Intermedijarna i investicijska dobra. Potražnja postoji uz stalan razvoj i poboljšanje kvalitete.
|
Tehnološka opremljenost
|
Donekle prati svjetske trendove, ali nužno je dodatno ulaganje u opremu. Zastarjelost strojeva i opreme.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Visoki izdaci za opremu koja bi omogućila razvoj proizvoda vrhunske kvalitete i konkurentnosti.
|
Zakonodavno okruženje
|
Ne postoje značajna zakonska ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
20 od 280 poduzeća stvara 80% ukupnih prihoda djelatnosti, što je pokazatelj visoke koncentracije. Visoka koncentracija zabilježena je po aktivi, izvozu, uvozu i broju zaposlenih. Po kriteriju ukupnih prihoda, prvih 5 tvrtki 2012. godine ostvarilo je 49% ukupnog prihoda analizirane industrijske djelatnosti (Končar energetski transformatori, Siemens, Eurocable group i druge).
|
Izvozni potencijal
|
Vrlo visok izvozni potencijal.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Visok potencijal rasta i zapošljavanja, naročito u poddjelatnostima C27.1 Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije, C27.3 Proizvodnja žice i elektroinstalacijskog materijala, C27.9 Proizvodnja ostale električne opreme. Samo poddjelatnosti 27.2 (Proizvodnja baterija i akumulatora) i 27.5 (Proizvodnja aparata za kućanstvo) nemaju potencijala ni za rast niti za zapošljavanje. Najveći gubitaš djelatnosti je poddjelatnost 27.5, dok je poddjelatnost 27.2 ostvarila najveći deficit na trgovinskoj bilanci zbog višestruko većeg uvoza od izvoza.
|
Ovisnost o uvozu
|
Velik udio vlastite proizvodnje i uz primjenu sirovina koje ne predstavljaju ograničavajući čimbenik proizvodnje.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
