C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
Djelatnost proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (C23) uključuje proizvodnju stakla i proizvoda od stakla (C23.1), proizvodnju vatrostalnih proizvoda (C23.2), proizvodnju proizvoda od gline za građevinarstvo (C23.3), proizvodnju ostalih proizvoda od porculana i keramike (C23.4), proizvodnju cementa, vapna i gipsa (C23.5), proizvodnju proizvoda od betona, cementa i gipsa (C23.6), rezanje, oblikovanje i obradu kamena (C23.7) i proizvodnju brusnih proizvoda i nemetalnih mineralnih proizvoda (C23.9).
Globalni trendovi razvoja -
Sektor proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda prerađuje nemetalne minerale u gotove ili intermedijarne proizvode. Proces prerade često uključuje visoke temperature u kojima se mijenjaju sastav, čistoća i kemijska svojstva krajnjeg proizvoda. Najčešće korišten energent u proizvodnji je ugljen ili petrol koks, a rjeđe prirodni plin i druga industrijska goriva. Proizvodi ove industrijske djelatnosti najčešće se koriste kao sirovine ili poluproizvodi za građevinsku industriju, uz iznimku proizvodnje šupljeg stakla, koje se najčešće plasira kao ambalaža u prehrambenu i druge djelatnosti.
-
Djelatnost proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda ciklički je vezana uz građevinarstvo i opće stanje u gospodarstvu. Kao posljedica globalne gospodarske krize, potražnja za proizvodima uvelike je smanjena, prvenstveno zbog smanjenja velikih infrastrukturnih projekata i krize na tržištu nekretnina.
-
Među nemetalnim mineralnim proizvodima najznačajnije mjesto ima proizvodnja cementa koji je kao sirovina nezamjenjiv prilikom izgradnje infrastrukture i nekretnina. Vrijednost svjetske proizvodnje cementa iznosila je 250 milijardi USD u 2011. Lidersku poziciju u proizvodnji cementa u posljednjih 20 godina neprestano drži Kina koja je zaslužna za 54% ukupne svjetske proizvodnje. Nakon Kine, na drugom je mjestu Indija sa 7% svjetske proizvodnje. Tržišni udio bilo koje druge zemlje u svijetu ne prelazi 2% ukupne proizvodnje. Najveći svjetski proizvođači ujedno su i najveći potrošači. Zbog svoje masivnosti i relativno niske cijene proizvodnje, transportni trošak previše opterećuje prodajne marže, zbog čega transport pri prodaji cementa rijetko prelazi udaljenost veću od 300 km kopnenim putem, što je i glavni razlog zašto se od ukupne svjetske proizvodnje cementa svega 3% plasira na strana tržišta.
-
U razdoblju 2002. – 2011. svjetska potražnja za cementom neprekidno je rasla i to po prosječnoj stopi od 6,91% godišnje. Do 2016. očekuje se usporavanje rasta i porast potražnje po prosječnoj stopi od 3,9% godišnje. Potražnja za građevinskim materijalima najsnažnije je izražena u zemljama u razvoju zbog procesa urbanizacije i industrijalizacije zemalja (zemlje u razvoju zaslužne su za 90% svjetske potražnje cementa), dok su razvijene zapadne zemlje prošle kroz navedene procese pa potražnja ovisi prvenstveno o građevinskoj industriji i modernizaciji infrastrukture (dugoročne prognoze predviđaju negativne stope rasta ove industrije u budućnosti).
-
Konkurentska prednost u proizvodnji cementa postiže se ekonomijom obujma budući da je diferencijacija na osnovi specifičnosti proizvoda teško ostvariva, a odgovarajuća zamjena za cement ne postoji. Lokalni proizvođači, odnosno oni koji su blizu proizvodnih sirovina i blizu centara potražnje imaju prednosti pred međunarodnom konkurencijom. To je ujedno i razlog velikog broja preuzimanja lokalnih od strane međunarodnih tvrtki, što je znatno opteretilo bilance međunarodnih tvrtki, dok su sinergijski učinci izostali.
-
Volatilnost cijena energenata i potrebnih sirovina stvorila je dodatan pritisak na ostvarene poslovne rezultate.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
U Europskoj uniji u 2010. godini u industriji proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda bilo je uključeno 102.300 poduzeća koja su ukupno zapošljavala 1,3 milijuna ljudi, što predstavlja 4,5% svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Sektor je zaslužan za 54,3 milijarde eura dodane vrijednosti, odnosno 4% cjelokupne prerađivačke industrije.
-
Troškovi i produktivnost radnika kao i produktivnost usklađena za trošak rada nešto su ispod prosjeka EU-a, za svaki od promatranih pokazatelja.
-
Od osam poddjelatnosti koje čine ovu djelatnost, proizvodnja proizvoda od betona, cementa i gipsa najviše je doprinosila zaposlenosti (31% ukupno zaposlenih), nakon čega slijede proizvodnja stakla i proizvoda od stakla s 24% i poddjelatnost rezanja, oblikovanja i obrade kamena s 14% doprinosa zaposlenosti. Na razini promatrane industrijske djelatnosti za dodanu su vrijednost najviše zaslužne poddjelatnosti proizvodnje proizvoda od betona, cementa i gipsa (29%), proizvodnje stakla i proizvoda od stakla (24%) te proizvodnje cementa, vapna i gipsa (13%).
-
Obilježja europskih proizvođača iz ove industrijske djelatnosti su duga tradicija, primjena suvremenih proizvodnih tehnologija i poslovnih praksi te poštivanje visokih standarda u zaštiti okoliša. Glavne proizvodne lokacije smještene su u blizini ključnih proizvodnih sirovina kako bi se izbjegli relativno visoki transportni troškovi i održala visoka razina konkurentnosti.
-
Svjetski trendovi u ovoj djelatnosti nisu zaobišli ni EU. Zbog globalne gospodarske krize došlo je do pada potražnje za građevinskim materijalima, što je u kombinaciji s volatilnošću cijena energije stvorilo velik pritisak na ostvarene poslovne rezultate. Djelatnost je na vrlo visokom tehnološkom stupnju razvoja pa daljnja ulaganja u tehnološku opremljenost ne bi značajnije podigla proizvodnu učinkovitost, zbog čega se u kratkom roku ne očekuju investicije u novu proizvodnu tehnologiju.
-
Val preuzimanja lokalnih proizvodnih poduzeća u zemljama u razvoju tijekom razdoblja pozitivnih gospodarskih prilika zahvatio je i poduzeća u EU, koja posjeduju velike proizvodne kapacitete i izvan EU-a, pogotovo u SAD-u (60% proizvodnih kapaciteta).
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
U okviru promatrane industrijske djelatnosti, poduzeća koja proizvode sirovine za proizvode od betona, cementa i gipsa kao i proizvođači proizvoda od navedenih sirovina sadržavali su preko 50% aktive ukupne djelatnosti. Nijedna od ostalih poddjelatnosti nije prelazila udio od 10% ukupne aktive promatrane djelatnosti.
-
Ukupna djelatnost u razdoblju 2010. – 2012. bilježi pad broja poduzeća sa 663 poduzeća u 2011. na 649 poduzeća u 2012. I broj zaposlenih bilježi negativno kretanje, pa je pad u ukupnom razdoblju iznosio 5,5%. Po kriteriju vlasništva kapitala, veći dio je inozemnog porijekla, odnosno 49,83%.
-
Primjetan je pad ukupne aktive (pasive) u razdoblju 2010. – 2012., i to za 11%. Pri tome se može zamijetiti da u ukupnoj aktivi i dugotrajna i kratkotrajna imovina bilježe pad (redom 12% i 9%). U strukturi aktive dugotrajna imovina sudjeluje sa znatno većim udjelom od kratkotrajne imovine u sve tri godine, i to ponajprije zbog visoke vrijednosti materijalne imovine, točnije zemljišta, građevinskih objekata te postrojenja i opreme. U kratkotrajnoj imovini vidljivo je smanjenje zajmova danih povezanim poduzetnicima za 36%, te istovremeno udvostručenje zajmova danih poduzetnicima u kojima postoje uzajamni interesi. U strukturi pasive vidljivo je smanjenje svih stavki u promatranome razdoblju.
-
U ukupnoj strukturi prihoda dominiraju poslovni prihodi za koje se može reći da u promatranome razdoblju bilježe blagi pad (1,21%). Financijski prihodi kroz promatrano razdoblje variraju, s tim da u 2012. dolaze na razinu iz 2010. Financijski rashodi se smanjuju, naročito zbog smanjenja nerealiziranih gubitaka od financijske imovine. Sve kategorije variraju kroz razdoblje, no djelatnost u cjelini ostvaruje veće gubitke od dobiti kroz cijelo razdoblje 2010. – 2012.
-
Zarade prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) povećale su se u razdoblju 2010. – 2012. za 13,05%, dok operativna marža profita pokazuje sličnu putanju. Međutim, u 2010. profit je bio negativan (-1.12%) zbog činjenice da su poslovni rashodi vrijednosno bili veći od poslovnih prihoda. Pokazatelj zaduženosti neto duga/EBITDA značajno se smanjuje, te je u posljednje dvije godine promatranoga razdoblja negativan. To je posljedica povećanih financijskih obveza u odnosu na financijsku imovinu, što upućuje na loše upravljanje likvidnošću. Prinos na imovinu (ROA), prinos na kapital (ROE) i prinos na investicije (ROI) u sve tri godine iskazuju negativne vrijednosti.
-
Doprinos trgovinskoj bilanci prerađivačke industrije u 2010. iznosi 3,09%, u 2011. raste na 3,59%, da bi u 2012. pao na 3,34%. Udio izvoza djelatnosti u ukupnom izvozu prerađivačke industrije te u ukupnom BDP-u Hrvatske raste, kao što raste i iznos izvoza po zaposlenome. Udio izvoza u ukupnim prihodima djelatnosti tijekom godina raste pa u 2012. čini preko 30%. Na razini djelatnosti u promatranome je razdoblju došlo do povećanja ukupnih usporednih prednosti. Bruto dodana vrijednost djelatnosti ukupno se nije promijenila u promatranome razdoblju i na razini je nešto višoj od 2 milijarde kuna u 2012. Udio bruto dodane vrijednosti djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije u 2012. iznosi 4,48%. Proizvodnost rada u promatranome razdoblju raste, ukupno 5,81% u razdoblju 2010. – 2012. Istovremeno se jedinični trošak rada smanjuje na 0,50 kuna. Ukupno gledajući, učinkovitost korištenja radne snage znatno je povećana. Proizvodnost kapitala se u razdoblju 2010. – 2012. blago smanjila, što je izazvano povećanjem dugotrajne materijalne imovine većim od povećanja ostvarene bruto dodane vrijednosti.
-
Udio ulaganja u istraživanje i razvoj u ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvoj cjelokupne prerađivačke industrije iznosi 2,34%, a u apsolutnom se iznosu radi o 9,45 milijuna kuna. Odnos ulaganja u istraživanje i razvoj i bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije čini zanemarivih 0,02%.
-
Primjetan je pad vrijednosti koeficijenata tekuće i ubrzane likvidnosti, dok se trenutna likvidnost djelatnosti povećala u razdoblju 2010. – 2012.
-
Koeficijent zaduženosti ukazuje na umjerenu zaduženost djelatnosti, ali se primjećuje blago povećanje zaduženosti u promatranome razdoblju. Primjetan je blagi rast omjera dugoročnih obveza i dugotrajne imovine, što znači da se opterećenje dugotrajne imovine dugoročnim obvezama povećalo u razdoblju 2010. – 2012.
-
Broj zaposlenih po godinama se kretao redom 10.734, 10.530 i 10.146, što je ukupan pad od 5,48% (588 osoba) u razdoblju 2010. – 2012. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (45,61% u 2012.), slijede KV radnici s udjelom od 18,32% i NKV radnici s udjelom od 11,94%.
-
Poduzeća koja proizvode sirovine za proizvode od betona, cementa i gipsa i poduzeća koja sama proizvode od tih sirovina čine više od 50% aktive ukupne djelatnosti C23. Ostale poddjelatnosti čine 10% ili manje udjela u ukupnoj aktivi djelatnosti. Posebnost svih poddjelatnosti je znatno veća vrijednost dugotrajne od kratkotrajne imovine. Naime, poduzeća iz ovih poddjelatnosti zahtijevaju mnogo proizvodnog kapitala u vidu strojeva, opreme, proizvodnih hala i zemljišta za proizvodna postrojenja. Radi se o kapitalno intenzivnim proizvodnim procesima.
-
Dvije izrazito gubitaške poddjelatnosti, C23.2 Proizvodnja vatrostalnih proizvoda i C23.3 Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo, jedine su ostvarile negativne vrijednosti zarada prije kamata, amortizacije i poreza, što govori o golemim poslovnim i financijskim problemima pripadajućih poduzeća. Najprofitabilnija poddjelatnost C23.1 Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla činila je visok udio u ostvarenim EBITDA djelatnosti u svim trima promatranim godinama 2010. – 2012. (33,16% u 2012.), uz izražen trend rasta EBITDA.
-
Djelatnost proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda obuhvaća preradu nemetalnih mineralnih sirovina s ciljem proizvodnje sirovina i poluproizvoda namijenjenih prvenstveno građevinarskoj industriji (proizvodnja cementa, vapna, gipsa, kamena, mineralne vune, te proizvoda od stakla, keramike, porculana, kao i prethodno navedenih materijala). Potražnja za proizvodima ove djelatnosti stoga je izrazito ciklički ovisna o kretanjima u građevinskoj industriji i investicijskim aktivnostima države, a koje su posredno vezane uz opće stanje u gospodarstvu.
-
Proizvodi od stakla i keramike imaju velik izvozni potencijal, kao i mineralna vuna i kamen. Izvozni potencijal cementa kao i drugih građevinskih materijala manji je zbog prirode samog proizvoda, tj. odnosa između troška transporta i pripadajuće cijene samoga proizvoda. Istraživanja u svijetu pokazuju da transport pri prodaji cementa rijetko prelazi udaljenosti od otprilike 300 km kopnenim putem, jer sve više od navedenoga znatno opterećuje prodajnu maržu. Na međunarodnu razmjenu cementa u svijetu otpada svega 3% ukupne proizvodnje, a za navedeno su većinom zaslužne zemlje koje imaju razvijenu proizvodnju u blizini pomorskih transportnih putova kao i dovoljno proizvodnih kapaciteta.
-
Kriza građevinske industrije i pad infrastrukturnih projekata utjecali su na smanjenje potražnje za proizvodima ove industrijske djelatnosti. Rast cijena energenata i nemogućnost plasiranja većine proizvoda na udaljena strana tržišta dodatno opterećuju poslovanje i ograničavaju mogućnosti rasta.
Zaključni prikaz pokazatelja Tablica 82. Kvantitativni pokazatelji (C23)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
98,60
|
97,60
|
93,0
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
79,8
|
97,4
|
101,4
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
10.734
|
10.530
|
10.146
|
Ukupni prihod (HRK)
|
7.666.453.443
|
7.915.982.338
|
7.529.428.896
|
EBITDA (HRK)
|
589.148.388
|
730.764.934
|
666.064.328
|
Operativna marža profita (%)
|
-1,12
|
1,43
|
0,51
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
714.221
|
751.755
|
742.108
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
2.048.803.650
|
2.107.789.537
|
2.049.148.317
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
18.463
|
22.148
|
25.329
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
51.807
|
56.425
|
47.552
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,423
|
1,566
|
1,521
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
655.357.691
|
878.843.413
|
855.315.024
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
28,76
|
30,73
|
33,18
|
RCA
|
0,592
|
0,787
|
0,759
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
5,16
|
4,54
|
4,48
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,825
|
0,780
|
0,793
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
190.870
|
200.170
|
201.966
|
Proizvodnost kapitala
|
0,27
|
0,27
|
0,27
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,54
|
0,50
|
0,50
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,50
|
0,54
|
0,52
|
Tablica 83. Kvalitativni pokazatelji (C23)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Dostupnost radne snage, resursa i kapitala je dobra. Hrvatska je bogata ležištima kvarcnog materijala (od kojih se mnoga još ne eksploatiraju) koji je neophodna sirovina za industriju proizvodnje stakla.
|
Obilježja potražnje
|
Uglavnom proizvodnja intermedijarnih proizvoda za industrijske kupce.
|
Tehnološka opremljenost
|
Dobra tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Nema značajnijih zakonodavnih ograničenja.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
53 poduzeća ostvaruju 80% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 80% radne snage djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Značajno se razlikuje u ovisnosti o poddjelatnosti. Po izvoznom potencijalu ističe se poddjelatnost C23.1 Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta snažno vezan uz građevinsku industriju, infrastrukturne projekte i kretanja u općem gospodarstvu. Ne očekuju se značajnija zapošljavanja u kratkom roku. Poddjelatnost C23.1 Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla ima najveći potencijal rasta i zapošljavanja. Velike gubitke ostvaruju poddjelatnosti C23.3 Proizvodnja proizvoda od gline za građevinarstvo, C23.9 Proizvodnja brusnih proizvoda i nemetalnih mineralnih proizvoda, d.n., C23.4 Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike te C23.5 Proizvodnja cementa, vapna i gipsa.
|
Ovisnost o uvozu
|
Značajno se razlikuje u ovisnosti o poddjelatnosti. Na razini ukupne industrije značajna ovisnost o uvozu.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |