|
Djelatnost Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (C19) uključuje proizvodnju proizvoda koksnih peći (C19.1) i proizvodnju rafiniranih naftnih proizvoda (C19.2).
Globalni trendovi razvoja -
Svjetska proizvodnja koksa iznosila je 594 milijuna tona u 2010., a glavnina se ostvaruje u Aziji (83%). Svjetski lider i dalje je Kina koja ostvaruje 65% svjetske proizvodnje i opskrbljuje gotovo sva svjetska tržišta. U razdoblju 2000. – 2010. kineska proizvodnja koksa rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 11% godišnje, no očekuje se usporavanje rasta u nadolazećem razdoblju. Kako bi osigurale dovoljne količine koksa za vlastite industrije, kineske vlasti su 2008. uvele poseban porez na izvoz koksa (u obliku izvoznih dozvola) koji je uvelike smanjio izvozne količine.
-
Zbog pogoršanja uvjeta na svjetskim tržištima koji su nastupili kao posljedica globalne gospodarske krize i rekordno visokih cijena sirovina za proizvodnju, proizvođači koksa ostvarili su niske ili negativne stope profitabilnosti. Navedeno je utjecalo na zatvaranje proizvodnih kapaciteta (izvan Kine) koji ostvaruju 15 milijuna tona godišnje proizvodnje. Zajedno s uspostavljenim ograničenjima kineskih vlasti na izvoz koksa, očekuje se da će se zbog smanjenja ponude u 2014. cijene koksa korigirati naviše.
-
Globalna proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda premješta se iz razvijenih zemalja prema zemljama u razvoju (prvenstveno azijskim zemljama). Visoke cijene nafte, sve veći troškovi povezani s ekološkim standardima kao i pad potražnje za naftnim derivatima uzrokovan usporavanjem svjetskog gospodarstva zajedno stvaraju pritisak na marže, što dovodi do restrukturiranja proizvodnih i prodajnih kapaciteta te vertikalnih i horizontalnih integracija. Tržište zapadnih zemalja, poglavito SAD-a suočava se s dodatnim padom potražnje za benzinom zbog porasta hibridnih i električnih automobila na tržištu, kao i rasta konkurentnosti biodizela. Premda na globalnom tržištu trenutno postoje viškovi proizvodnih kapaciteta te su ostvarene marže relativno niske, naftni prerađivači nastavljaju povećavati svoje proizvodne kapacitete. U kratkome se roku očekuje daljnji nastavak podizanja proizvodnih kapaciteta i smanjenje učinkovitosti imovine, posebice u zemljama u razvoju. Očekuje se daljnja fluktuacija cijena naftnih derivata koja će ponajviše ovisiti o kretanjima globalnog gospodarstva, poremećajima u ponudi nafte i naftnih derivata uzrokovanim političkim događajima, prirodnim nepogodama te intenzitetom primjene alternativnih izvora energije.
-
Zemlje u razvoju (prvenstveno azijske zemlje, na čelu s Kinom) odredi će globalnu potražnju za naftnim derivatima, te će dodatno utjecati na promjene u ovoj djelatnosti. Prema predviđanjima OPEC-a, u razdoblju 2015. – 2020. potražnja za tekućim gorivima rast će prosječno 2% u azijsko-pacifičkoj regiji, dok se u Europi i Sjevernoj Americi u istom razdoblju očekuje blagi pad potražnje. Shodno tome, izgledna je i realokacija proizvodnih kapaciteta međunarodnih naftnih kompanija, pri čemu se očekuju integracijske aktivnosti između domaćih i međunarodnih poduzeća.
-
Primjetan je trend sve značajnijih ulaganja trenutno vodećih proizvođača rafiniranih naftnih proizvoda u alternativne izvore energije (prosječna godišnja stopa rasta ulaganja iznosila je 20% u razdoblju 2001. – 2011.), prvenstveno biogoriva koja su u stanju koristiti istovjetne sustave prerade, logistike i distribucije kakvi se koriste i za postojeća fosilna goriva.
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
U djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda ukupno je bilo registrirano 1.120 poduzeća u 2010., koja su zapošljavala 129.400 ljudi, a bila su zaslužna za 23,5 milijardi eura dodane vrijednosti. Na razini EU-a proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda doprinosi ukupnoj zaposlenosti s 0,4%, a ukupnoj dodanoj vrijednosti s 1,5% dodane vrijednosti.
-
Proizvodnja koksa u EU zaslužna je za oko 2% zaposlenosti u ovoj industrijskoj djelatnosti, te 8% u dodanoj vrijednosti. Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda znatno je razvijenija, a njezin doprinos dodanoj vrijednosti i zaposlenosti ove djelatnosti puno je značajniji (98% u zaposlenosti, odnosno 92% ukupne dodane vrijednosti analizirane djelatnosti).
-
Unutar analizirane industrijske djelatnosti, proizvodnja koksa doprinosila je s 5,6% zaposlenosti, 2% dodanoj vrijednosti i s 0,6% ukupnim prihodima. Ostalo otpada na proizvodnju rafiniranih naftnih proizvoda, koja je s druge strane dostigla najviše razine produktivnosti radne snage i najviše razine prosječnih troškova radne snage unutar EU-a.
-
U 2010. čak 12 zemalja članica EU-a nije imalo ni jedno poduzeće koje se aktivno bavilo proizvodnjom koksa. Glavnina proizvodnih aktivnosti koncentrirana je u Poljskoj, koja doprinosi s preko 2/3 dodane vrijednosti i u kojoj je zaposleno gotovo 3/5 radne snage ove poddjelatnosti u EU. Produktivnost radne snage iznosila je 64.900 eura po zaposlenome u 2010., što je iznad industrijskog prosjeka (koji iznosi 52.800 eura po zaposlenome). Prosječni troškovi radne snage relativno su niski (24.600 eura po zaposlenome) u odnosu na industrijski prosjek EU-a (35.800 eura po zaposlenome).
-
Obje promatrane poddjelatnosti imaju relativno visoke razine proizvodnosti radne snage prilagođene za troškove rada. Tako je promatrana proizvodnost za ovu djelatnost iznosila 261,6% (industrijski prosjek EU-a iznosio je 148%), čime je zauzela treće mjesto među svim industrijskim sektorima u EU.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
U Hrvatskoj ni jedno poduzeće u 2012. nije bilo registrirano za djelatnost proizvodnje koksa, tako da ova industrijska poddjelatnost u Hrvatskoj ne postoji.
-
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda u Hrvatskoj visoko je koncentrirana. Prema podacima FINA-e, u Hrvatskoj je u 2012. ukupno 18 poduzeća bilo registrirano za poslove proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda, od čega su 3 u postupku stečaja ili likvidacije. Od navedenih 18 poduzeća, većina se bavi trgovinom i distribucijom rafiniranih naftnih proizvoda, dok se proizvodnjom aktivno bavi svega nekoliko poduzeća iz čega proizlazi da je domaća konkurencija relativno ograničena. Prema ukupno ostvarenim prihodima u ovoj djelatnosti, na INA-u d.d. otpada 99% tržišta, dok su sva preostala poduzeća zajedno zaslužna za preostalih 1% ostvarenih prihoda.
-
U razdoblju 2010. – 2012., u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, vidljivo je stalno opadanje broja zaposlenih (10,34%). Cijela djelatnost zapravo se temelji na jedinoj preživjeloj poddjelatnosti, C19.2. Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda. Gotovo 54% ukupnog kapitala potječe od djelatnosti domaćeg podrijetla, dok se preostalih 46% udjela inozemnog kapitala odnosi na poduzeće INA d.d. koje je u 47%-tnom stranom vlasništvu. INA d.d. stvara preko 98% ukupnih prihoda, posjeduje preko 97% ukupne aktive, zapošljava preko 96% ukupno zaposlenih te sudjeluje u 99%-tnom izvozu i 84%-tnom uvozu cjelokupne promatrane djelatnosti.
-
U razdoblju 2010. – 2012. zamjetno je smanjenje ukupne aktive za 9,13%. To je posljedica smanjenja ostalih zbrojnih kategorija aktive te dugotrajne i kratkotrajne imovine. Dugotrajna imovina činila je oko 75% ukupne aktive djelatnosti, dok je kratkotrajna imovina činila između 24% i 25% ukupne aktive u sve tri promatrane godine. U strukturi pasive dominirali su kapital i rezerve (55,88%) u 2012. te je zamjetna izuzetno visoka stopa smanjenja dugoročnih obveza (83,99%).
-
Ukupni prihodi djelatnosti varirali su u razdoblju 2010. – 2012., ali je ukupna trogodišnja promjena pozitivna i iznosi 12,91%. Ukupni rashodi povećavali su se nešto većom stopom promjene od 16,54%, te su se značajno približili razini poslovnih prihoda. Kumulativna dobit poduzeća iz ove djelatnosti je tijekom sve tri godine bila više desetaka puta veća od ostvarenog gubitka, što je pokazatelj visoke profitabilnosti.
-
U razdoblju 2010. – 2012., EBITDA je pala za ukupno 13,8%, stopa bruto operativnog viška s 15% na 13%, dobit po zaposlenome za ukupno 18%, stvorena dodana vrijednost za 3,63%. ROA, ROE i ROI bilježe pad u promatranome razdoblju, što ukazuje na smanjenje profitabilnosti djelatnosti. Pokazatelj zaduženosti neto duga/EBITDA kroz promatrano razdoblje pada, što ukazuje na povećanje neto financijske imovine djelatnosti i smanjenje zaduženosti prema ovom pokazatelju.
-
Doprinos djelatnosti trgovinskoj bilanci ukupne prerađivačke industrije u 2010. iznosi 32,43% te se u razdoblju 2010. – 2012. povećava. Primjetno se smanjuje i uvozna zavisnost kao i uvozni prodor djelatnosti proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda.
-
Ostvarena bruto dodana vrijednost je, uz privremeno povećanje u 2011. na 7,66 milijardi kuna, znatno smanjena u 2012. i to na 5,74 milijardi kuna. Radi usporedbe valja napomenuti da je u 2010. bruto dodana vrijednost iznosila 6,78 milijardi kuna.
-
Proizvodnost rada u promatranome razdoblju neprestano raste od 2010. do 2011., no pad u 2012. je u konačnici ipak doveo do negativne trogodišnje promjene rasta proizvodnosti rada od 5,68%. Proizvodnost kapitala također je povećana u 2011., ali je trogodišnja promjena ipak bila negativna, i to za 3,45%. Razlog se nalazi u padu bruto dodane vrijednosti u 2012. Jedinični trošak rada je u trogodišnjem razdoblju ostao isti – na 0,25 kuna, uz privremeni pad u 2011. Vrijednost jediničnog troška rada govori o niskom udjelu troškova rada. Povećani prihodi od prodaje, uz smanjenje broja radnika, prividno ukazuju na povećanje učinkovitosti korištenja radne snage, iako proporcionalno smanjenje bruto dodane vrijednosti i troška rada ukazuje na to da željena iskoristivost radne snage još nije postignuta. Naime, rast cijena derivata, a ne proizvodnje, većim je dijelom zaslužna za rast prihoda.
-
Izvoz po zaposlenome u stalnom je porastu, što je posljedica i povećanja apsolutnog iznosa izvoza i smanjenja broja zaposlenih. Usporedno s kretanjem uvoza i izvoza djelatnosti, došlo je do povećanja usporednih prednosti djelatnosti u promatranome razdoblju.
-
Koeficijenti tekuće likvidnosti i ubrzane likvidnosti u promatranome razdoblju su u padu, što ukazuje na nedovoljnu likvidnost djelatnosti. Razina koeficijenta trenutne likvidnosti u svim razdobljima je na vrlo niskih 0,03 što potvrđuje problem likvidnosti u promatranoj djelatnosti (poddjelatnosti) proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda.
-
Koeficijent zaduženosti ne ukazuje na visoku zaduženost djelatnosti, ali ukazuje na smanjenje zaduženosti u razdoblju 2010. – 2012. Opterećenje dugotrajne imovine s dugoročnim obvezama smanjilo se u promatranom razdoblju. Iako se primjećuje problem likvidnosti u ovoj djelatnosti, vrlo dobri pokazatelji zaduženosti otklanjanju sumnju u stabilnost djelatnosti. Nužno je pozornost usmjeriti na učinkovitije upravljanje kratkotrajnom imovinom i kratkoročnim obvezama.
-
Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti u promatranome je razdoblju pao za 10,34%, neto plaće pale su za 1,58% dok su bruto plaće u prosjeku pale za 5,23%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (48,10% u 2012.), dok se posebno izdvaja udio visokoobrazovanih osoba od 25,02% u 2012.
-
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda čini 100% cjelokupne aktive (pasive) djelatnosti, osim u 2010., iako je i tada udio druge poddjelatnosti bio zanemariv.
-
Poddjelatnost Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda u Hrvatskoj je obilježena relativno stabilnim poslovnim okruženjem. Vodeći proizvođači proteklih su godina uložili značajna sredstva u reorganizaciju poslovanja usmjerenu prema povećanju produktivnosti radne snage i imovine, čime su stekli preduvjete za rast i razvoj u budućnosti.
-
Izvozni potencijal djelatnosti postoji, no većinom je usmjeren na tržišta regije. Većina proizvodnje plasira se na domaće tržište (oko 2/3 ukupne proizvodnje), dok se preostali dio plasira na strana tržišta.
-
Sirovine za proizvodnju rafiniranih naftnih proizvoda gotovo se u cijelosti uvoze sa stranih tržišta, budući da u Hrvatskoj nije razvijena njihova proizvodnja (uz iznimku manjeg broja sirovina potrebnih za proizvodnju industrijskih ulja i maziva).
-
Tehnološka opremljenost na razini djelatnosti nastoji pratiti globalne trendove te se očekuju daljnje investicije u tehnološka rješenja u nadolazećem razdoblju. Ulaganja u istraživanje i razvoj izrazito su značajna, posebno za proizvodnju industrijskih maziva i ulja, gdje postoji potencijal za razvoj specifičnih proizvoda za tržišne niše.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 74. Kvantitativni pokazatelji (C19)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
120,40
|
125,70
|
113,29
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
88,0
|
82,7
|
106,3
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
9.843
|
8.899
|
8.825
|
Ukupni prihod (HRK)
|
24.694.965.600
|
28.371.192.123
|
27.883.514.680
|
EBITDA (HRK)
|
4.176.803.712
|
5.540.124.453
|
3.600.428.472
|
Operativna marža profita (%)
|
11,74
|
11,81
|
6,56
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
2.508.886
|
3.188.133
|
3.159.605
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
6.795.108.097
|
7.664.423.411
|
5.746.155.514
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
183.177
|
221.075
|
150.206
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
1.898
|
2.922
|
1.037
|
Odnos izvoza i uvoza
|
4,91
|
15,81
|
32,22
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
6.872.077.151
|
9.857.836.363
|
8.981.996.682
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
34,94
|
37,09%
|
33,24
|
RCA
|
2,672
|
4,848
|
6,293
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
17,10
|
16,51%
|
12,56
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,338
|
0,119
|
0,060
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
690.349
|
861.268
|
651.122
|
Proizvodnost kapitala
|
0,34
|
0,41
|
0,33
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,25
|
0,20
|
0,25
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,49
|
0,43
|
0,33
|
Tablica 75. Kvalitativni pokazatelji (C19)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Prikladna dostupnost radne snage, kapitala i potrebnih resursa.
|
Obilježja potražnje
|
Proizvodnja energenata za tržište široke potrošnje i industrije.
|
Tehnološka opremljenost
|
Dobra tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Umjereni izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Zakonodavstvo značajno utječe na djelatnost.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Izrazito visoka koncentracija. Jedno poduzeće ostvaruje 99% ukupnih prihoda djelatnosti, a zapošljava 97% radne snage djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Visok izvozni potencijal, većinom usmjeren na tržišta regije.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Umjeren potencijal rasta. Potencijal za stvaranje novih radnih mjesta na razini industrije trenutno ne postoji.
|
Ovisnost o uvozu
|
Relativno mala ovisnost o uvozu.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
