|
C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (C16) obuhvaća poddjelatnosti piljenja i blanjanja drva (C16.1) i proizvodnju proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala (C16.2).
Globalni trendovi razvoja -
Izrazito velika potražnja za drvom i drvnim proizvodima stalna je, uz manje iznimke kriznih godina. Predviđa se da će, s rastom i razvojem svjetskog gospodarstva, i dalje rasti po stopi od oko 3% godišnje.
-
Globalizacija je imala značajan utjecaj na ovo područje, posebno u vidu globalne trgovine svim drvnim proizvodima. Još jedan vrlo značajan trend je snažan porast proizvodnje i potrošnje drvenih peleta. Proizvodnja istih se na globalnoj razini u razdoblju 2000. – 2010. gotovo upeterostručila. Od ukupne količine m3 drveta u svijetu, više od polovice koristi se kao drvo za energetske potrebe. Kako bi se zadovoljile potrebe koje je postavio koncept održive gradnje, proizvodi za primjenu u građevinskom sektoru također su postali važan segment u djelatnosti prerade drva i proizvoda od drva.
-
Sjeverna Amerika je u razdoblju 2000. – 2008. bila kontinent s najvećom proizvodnjom i potrošnjom industrijske oblovine, a slijedi je Europa s obzirom na oba parametra. Amerika je također najveći proizvođač i potrošač piljene građe, dok je Azija 2002. i 2003. preuzela vodstvo u proizvodnji i potrošnji panela koje je zadržala i do danas. Kina je zemlja koja je postala najveći uvoznik industrijske oblovine i najveći izvoznik proizvoda sekundarne obrade.
-
U nefinancijskom gospodarstvu EU27, djelatnost prerade drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala obuhvaća 0,8 % svih poduzeća, 0,8% svih zaposlenika i 0,5% ukupno ostvarene dodane vrijednosti. Produktivnost rada ove djelatnosti nešto je niža od produktivnosti u drugim djelatnostima.
-
Unutar prerađivačke industrije EU27 sektor proizvodnje drva i proizvoda od drva u 2010. zapošljavao je 3,5% zaposlenika i ostvario 2,0% dodane vrijednosti prerađivačke industrije.
-
Od ukupne dodane vrijednosti promatrane djelatnosti u 2010., 76,9% realiziralo se unutar poddjelatnosti proizvodnje proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala, a preostalih 23,1% unutar poddjelatnosti piljenja i blanjanja drva. Obje poddjelatnosti zabilježile su relativno nisku produktivnost rada i prosječne troškove zaposlenika u EU27 u 2010., posebno piljenje i blanjanje drva.
-
Najveće udjele u dodanoj vrijednosti analizirane djelatnosti u okviru EU27 2010. godine imale su Njemačka i Italija.
-
U EU27 vidljiv je snažan utjecaj malih i srednjih poduzeća u ovoj djelatnost. Naime, mala i srednja poduzeća (≤250 zaposlenika) su u 2010. godini imala udio od 84,6% u ukupnoj strukturi sektora (drugi najveći udio u strukturi prerađivačke industrije EU27), te 77,3% u ukupno dodanoj vrijednosti.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Djelatnost je prema obračunu sati rada zapošljavala ukupno 11.305, 11.247 i 11.930 zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. Ukupna aktiva djelatnosti se u razdoblju 2010. – 2012. povećala. Omjer dugotrajne i kratkotrajne imovine je u svim godinama bio oko 55:45. Specifičnost djelatnosti je da fiksna imovina u sve tri promatrane godine čini preko 94% dugotrajne imovine (potreba za proizvodnim kapitalom). Ističe se veći iznos kratkoročnog od dugoročnog duga te relativno niži udio kapitala i rezervi, s udjelom od 25%. Kratkoročne obveze odnose se najviše na obveze prema dobavljačima, a dugoročne obveze većinom čine obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama (zbog financiranja dugotrajne imovine).
-
Poslovni prihodi i rashodi čine više od 94% ukupnih prohoda i rashoda u razdoblju 2010. -2012. Ukupni prihodi su u razdoblju 2010. – 2012. povećani za visokih 20,03% na 4,63 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi povećani za 15,23% na 4,70 milijardi kuna.
-
Iz računa dobiti i gubitka očito je da je profitabilnost u razdoblju 2010. – 2012. bila negativna, iako su negativne stope smanjene do kraja 2012. Naglo povećanje obujma poslovanja nije bilo popraćeno racionalizacijom troškova i povećanjem profitnih marži. Međutim, poprilično bolju sliku pokazuje EBITDA. Takav profit osjetno je povećan – sa 183,03 milijuna kuna iz 2010. na čak 325,56 milijuna kuna u 2011., da bi 2012. završio na 266,61 milijun kuna. Djelatnost je izuzetno povećala iznos stvorene dodane vrijednosti – s 22,78 milijuna kuna na 124.42 milijuna kuna (2011. je iznosila čak 176,88 milijuna kuna).
-
Pokazatelji međunarodne razmjene govore o izvozno orijentiranoj djelatnosti s udjelom izvoza u ukupnom prihodu od 47,63% (2012.). Izvoz i uvoz povećavao se u razdoblju 2010. – 2012. te je djelatnost uspjela povećati i iznos neto izvoza s 1,3 milijarde kuna (2010.) na 1,75 milijarde kuna (2012.). Usporedne prednosti (RCA) vrlo su visoke te su povećavane iz godine u godinu. Općenito gledajući, snaga ove djelatnosti je u prodaji proizvoda i usluga u inozemstvu.
-
Bruto dodana vrijednost djelatnosti raste u razdoblju 2010. – 2012. za 12,3% te se njezin udio povećao u udjelima bruto dodane vrijednosti gospodarstva (na 0,36% u 2011., dok za 2012. nema podataka), iako njezin udio pada u udjelu bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije (BDV industrije raste brže). Djelatnost iskazuje visoku interindustrijsku razmjenu.
-
Proizvodnost rada i kapitala djelatnosti u promatranom razdoblju raste zbog više nego proporcionalnog povećanja ostvarene bruto dodane vrijednosti u odnosu na povećanje broja zaposlenih i fiksnog kapitala. Jedinični trošak rada je u trogodišnjem razdoblju smanjen s 0,70 na 0,61 kunu jer je ostvarena bruto dodana vrijednost povećana proporcionalno više od povećanja troška rada. Opremljenost rada kapitalom je smanjena (više radnika po jedinici dugotrajne materijalne imovine).
-
Ulaganja u istraživanje i razvoj djelatnosti zanemariva su. U 2010. iznosila su tek 130.000 kuna. Za 2011. i 2012. godinu, u vrijeme izrade ove analize, nije bilo podataka.
-
Likvidnost ove djelatnosti je vrlo niska i ostala je gotovo nepromijenjena u razdoblju 2010. – 2012. Kad se oduzmu zalihe, ova djelatnost imala je krajem svake godine tek 55% potrebne likvidne imovine za pokriće kratkoročnih obveza. Udio gotovine u imovini je također iznosio vrlo niskih 2,46%. Analizom ukupne zaduženosti i njezinom usporedbom s likvidnosti uviđaju se temeljni problemi koji muče ovu djelatnost, a to su nedovoljna likvidnost i pretjerana zaduženost.
-
Broj zaposlenih po godinama u razdoblju 2010. – 2012. kretao se redom 11.305, 11.247 i 11.930, što predstavlja rast od 5,53% u promatranom razdoblju. U prerađivačkoj industriji navedeno predstavlja udio od 5,32% ukupnog broja zaposlenih, a u ukupnom gospodarstvu 0,83%. U razdoblju 2010. – 2012. dolazi do rasta neto plaća od 1,98%, dok su u prosjeku bruto plaće pale zanemarivih 0,01%. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (47,55% u 2012.), a slijede NKV radnici s udjelom od 21,13% u 2012.
-
U ovoj djelatnosti veći udio, po svim kategorijama bilance, čini poddjelatnost Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala (C16.2). Omjer navedene djelatnosti i poddjelatnosti Piljenje i blanjanje drva (C16.1) iznosi oko 60:40 po stavkama aktive u sve tri promatrane godine. Isti omjer zabilježen je kod ostvarenih ukupnih prihoda poddjelatnosti. Međutim, profitabilnost se uvelike razlikuje. Kumulativna ostvarena dobit obje poddjelatnosti je u 2012. bila gotovo podjednaka, ali je kumulativni gubitak poddjelatnosti C16.2 u 2012. bio gotovo četiri puta veći od gubitka poddjelatnosti C16.1. Unatoč manjoj profitabilnosti iz redovitog poslovanja, poddjelatnost C16.2 ostvaruje veći udio bruto dodane vrijednosti u djelatnosti. Vanjskotrgovinska bilanca pokazuje izuzetno visok izvozni karakter obje poddjelatnosti. Broj zaposlenih u poddjelatnostima odgovara omjeru njihovih veličina po aktivi i prihodima. Neto i bruto plaće slične su u obje poddjelatnosti.
-
Drvna industrija u Hrvatskoj ima dugogodišnju tradiciju, visok potencijal domaće sirovine, potencijal lokacije, a obilježava je i disperzija gospodarskih subjekata te relativno niska ulaganja u poslovne procese i programe.
-
Glavno obilježje promatrane industrijske djelatnosti je visoka ovisnost o raspoloživosti i dostupnosti sirovine. U Hrvatskoj se 48% ukupnog teritorija nalazi pod šumama. Od ukupnog teritorija koji se nalazi pod šumom, 75% je u vlasništvu države i njime upravljaju Hrvatske šume d.o.o., dok je preostali manjinski dio u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Ulazak u industriju relativno je jednostavan, no nužno je imati pouzdanog dobavljača i stalan izvor sirovine. Oko 95% sirovine za potrebe djelatnosti dolazi iz Hrvatske, a glavni su dobavljač Hrvatske šume d.o.o. Također, radi se o radno intenzivnoj i izvozno orijentiranoj industrijskoj djelatnosti s udjelom izvoza u ukupnom prihodu od 47,63% (za 2012. godinu).
-
Glavni problemi djelatnosti su: nepostojanje dugoročnih ugovora za opskrbu sirovinom; nedostupnost kapitala; malo domaće tržište (stoga je nužna orijentacija na inozemno u kojem vlada znatno jača konkurencija); razvijeno neformalno gospodarstvo (siva ekonomija); slaba povezanost obrazovnih institucija i gospodarstva; niska razina obrade proizvoda; odnosno nizak stupanj dovršenosti proizvoda; velike razlike među regijama; nužnost uvođenja standardizacije proizvoda.
-
Izvozni potencijal ove djelatnosti je visok, ali ponajprije zahvaljujući relativno velikoj raspoloživosti sirovine. Međutim, osnovni i prvi cilj djelatnosti trebao bi biti što viši stupanj dovršenosti proizvoda i novostvorene vrijednosti, a tek onda povećanje izvoza.
Zaključni prikaz pokazatelja Tablica 68. Kvantitativni pokazatelji (C16)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
100,40
|
101,40
|
101,68
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
86,2
|
101,1
|
85,1
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
11.305
|
11.247
|
11.930
|
Ukupni prihod (HRK)
|
3.918.761.663
|
4.251.655.482
|
4.631.094.146
|
EBITDA (HRK)
|
183.031.107
|
325.559.432
|
266.606.408
|
Operativna marža profita (%)
|
-0,76
|
3,35
|
1,12
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
346.640
|
378.026
|
388.189
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
948.312.502
|
1.066.515.393
|
1.064.899.693
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
10.180
|
11.956
|
16.605
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
26.819
|
13.163
|
24.435
|
Odnos izvoza i uvoza
|
4,29
|
5,01
|
4,91
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
1.304.410.002
|
1.533.157.168
|
1.756.738.034
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
43,39
|
45,04
|
47,63
|
RCA
|
2,45
|
2,83
|
2,88
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
2.39
|
2.30
|
2.33
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,378
|
0,333
|
0,338
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
83.884
|
94.827
|
89.262
|
Proizvodnost kapitala
|
0,32
|
0,41
|
0,36
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,70
|
0,61
|
0,65
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,74
|
0,74
|
0,75
|
Tablica 69. Kvalitativni pokazatelji (C16)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Radna snaga i ostali prirodni resursi kvalitetni i dostupni. Kapital manje dostupan.
|
Obilježja potražnje
|
Radi se većinom o intermedijarnim proizvodima koji se koriste u drugim djelatnostima. Potražnja za proizvodima relativno je visoka, ali radi se većinom o inozemnoj potražnji.
|
Tehnološka opremljenost
|
Nedovoljna tehnološka opremljenost.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Mali izdaci za istraživanje i razvoj.
|
Zakonodavno okruženje
|
Dobavljač sirovine je državno poduzeće koje ima monopol na tržištu. Propisi u području nabave sirovine znatno utječu na djelatnost.
|
Koncentracija u djelatnosti
|
100 poduzeća ostvaruje 76% prihoda djelatnosti. 100 poduzeća zapošljava 65% zaposlenih u djelatnosti.
|
Izvozni potencijal
|
Izvozni potencijal visok, posebno u poddjelatnosti C16.2 Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Potencijal rasta je prilično visok, posebno u poddjelatnosti C16.2 Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala. Nužnija su ulaganja u tehnološku opremljenost. Relativno je visok potencijal zapošljavanja djelatnika u području istraživanja i razvoja.
|
Ovisnost o uvozu
|
Mala ovisnost o uvozu. Sirovina većinom domaćeg porijekla.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
