|
C11 Proizvodnja pića
Djelatnost Proizvodnja pića (C11) uključuje destiliranje, pročišćavanje i miješanje alkoholnih pića (C11.01), proizvodnju vina od grožđa (C11.02), proizvodnju jabukovače i ostalih voćnih vina (C11.03), proizvodnju ostalih nedestiliranih fermentiranih pića (C11.04), proizvodnju piva (C11.05), proizvodnju slada (C11.06) i proizvodnju osvježavajućih napitaka; proizvodnju mineralne vode i drugih flaširanih voda (C11.07).
Globalni trendovi razvoja -
Na razvijenim tržištima primjetna je promjena dobne strukture potrošača i smanjenje broja stanovnika pa globalna poduzeća koja se bave proizvodnjom pića traže nove načine povećanja prodaje, ostvarenja sinergije prodajnih i proizvodnih aktivnosti te postizanja učinkovitosti djelovanja. Potreba rasta na tržištima zemalja u razvoju sve je veća i potaknuta je rastom broja stanovnika te širenjem srednje dohodovne skupine potrošača. Osvajanje tržišta zemalja u razvoju predstavlja tako temelj budućega uspjeha.
-
Novi je trend usmjerenost na stvaranje vlastite marke proizvoda. Na tržištima, koja se tek razvijaju, upravljanje lancem nabave mora uključiti potrebe rastuće ali promjenjive potražnje, dok je na razvijenim tržištima naglasak na smanjivanju troškova i poboljšanju usluga kupcima. Revizijom svojih lanaca nabave, poduzeća dobivaju širi pregled ključnih političkih, ekonomskih i ekoloških rizika i načina na koji mogu utjecati na poslovanje.
-
U današnjem okruženju proizvođači pića zabrinuti su zbog rastućih troškova sirovina i velike količine potrošnje energije u procesu proizvodnje. Potrebno je smanjiti troškove i maksimizirati produktivnost i učinkovitost poslovanja. Okrupnjavanje nabave često je prvi korak. Zajednička ulaganja ili preuzimanja predstavljaju strategije koje omogućuju poduzećima osvajanje novih tržišta ili jačanje vlastite pozicije na tržištu.
-
Kako bi osigurali opstanak na tržištu i prilagođavanje novim globalnim trendovima, nužno je uvođenje nekoliko promjena: uvođenje tehnoloških promjena i automatizacija proizvodnje (umrežavanje, integracija sustava kontrole i automatizacija mjerenja pritiska i tijekova proizvodnje); fleksibilnost na području marketinga (označavanje, pakiranje); raznolikost, osobito u proizvodnji piva (promjenjivost sirovina, manje proizvodne jedinice).
Trendovi razvoja u Europskoj uniji -
Proizvodnja pića, uz proizvodnju hrane, predstavlja važan dio europskog gospodarstva. U posljednjim se godinama smanjuje konkurentnost ovih djelatnosti te su potrebne nove strategije održavanja konkurentske pozicije na tržištu. Mobilnost proizvodnje obilježena je razinom globalne konkurentnosti i potrebom za stalnim strateškim repozicioniranjem.
-
Proizvodnja pića u Europi je rascjepkana djelatnost kojom prevladavaju mala i srednja poduzeća. Rastući troškovi, rastuća konkurencija, nove potrebe i zahtjevi potrošača, korporativna odgovornost, potreba uvođenja novih modela poslovanja, stroži propisi samo su neki od izazova koji stoje pred europskim proizvođačima pića.
-
U okviru EU-a, razvijene zemlje takozvane „stare Europe“ iskazuju polarizaciju i promjenu strukture prerađivačke djelatnosti, uključujući i proizvodnju hrane i pića. U prošlosti značajne, relativno radno intenzivne industrijske djelatnosti premještaju se prema regijama dostupnijih resursa i jeftinije radne snage, a u takvim djelatnostima EU postaje neto uvoznik. S druge strane, djelatnosti s visokim sadržajem dodane vrijednosti zasnovane na razvojno-istraživačkoj djelatnosti, odnosno na inovacijama, razvijaju se ubrzano pod utjecajem globalizacije.
Stanje i perspektive razvoja u Republici Hrvatskoj -
Proizvodnja pića u Hrvatskoj porasla je 2011. u odnosu na 2010. za 6,5%, a 2012. 2,1% u odnosu na 2010. Uspoređujući 2012. s 2011. godinom, ostvaren je pad proizvodnje od 4%. U prva četiri mjeseca 2013. ostvaren je pad od 6,6% u odnosu na prva četiri mjeseca 2012. Proizvođačke cijene porasle su za 5,9 % 2012. u odnosu na 2010., a u travnju 2013. za 9,3 % u odnosu na 2010.
-
Ukupna djelatnost u 2012. broji 300 poduzeća, što je za 9 poduzeća više nego u 2011. Iako broj poduzeća raste, primjetan je stalan pad broja zaposlenih sa 6.505 osoba u 2010. na 6.027 osoba u 2012., što predstavlja ukupni pad od 7,35%.
-
Ponderirani udio domaćeg kapitala u ovoj djelatnosti iznosio je 55,95%, a ponderirani udio inozemnog kapitala 43,07% u 2012. (pri čemu je ponder ukupni prihod). Ističu se Zagrebačka pivovara d.o.o. i Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o. kao poduzeća na samom vrhu po najvećim prihodima, koja su u 100%-tnom stranom vlasništvu. Jamnica d.d. je najveće 100%-tno hrvatsko poduzeće po kriteriju ukupnih prihoda. U stvaranju gotovo 80% ukupnih prihoda djelatnosti sudjeluje tek 8 najvećih poduzeća ili 2,67% ukupnog broja poduzeća promatrane djelatnosti, što ukazuje na izuzetno jaku koncentraciju djelatnosti. Vrlo visoka koncentracija je vidljiva i po kriterijima izvoza, uvoza, aktive te po zaposlenima.
-
U razdoblju 2010. – 2012. došlo je do pada aktive (pasive) djelatnosti za 3,61%. Omjer dugotrajne i kratkotrajne imovine u sve tri godine iznosio je 57:43. Udio dugoročnog duga u pasivi je svega 14,5%. Ova djelatnost financira se ponajviše kratkoročnim izvorima.
-
Ukupni prihodi su u razdoblju 2010. – 2012. povećani za 3,04% na 6,03 milijarde kuna, a ukupni rashodi smanjeni su za 11,94% na 5,77 milijardi kuna, i to najviše zbog smanjenja financijskih rashoda. Zato se ukupna dobit djelatnosti u promatranom razdoblju povećala za 177% (odnosno s 151.421.553 kuna u 2010. na 420.546.782 kuna u 2012).
-
Profitabilnost je povećana u razdoblju 2010. – 2012. Pokazatelji ROA, ROE i ROI višestruko su povećani na 4,53%, 12,50% i 7,29% u 2012. Stopa bruto operativnog viška povećana je na 15%, a stvorena dodana vrijednost na 827,28 milijuna kuna. Prihod po zaposlenome je povećan, a gubitak po zaposlenome smanjen. Međutim, profitabilnost je povećana ponajviše zbog smanjenja financijskih rashoda, dok su zarade prije amortizacije, kamata i poreza ipak smanjene s 915,30 milijuna kuna na 870,92 milijuna kuna (u razdoblju 2010. – 2012.). Dakle, profitabilnost iz redovnih djelatnosti je smanjena.
-
Vanjskotrgovinska razmjena ove djelatnosti povećala se u razdoblju 2010. – 2012. za gotovo 20%. Razlika izvoza i uvoza je pozitivna, ali i dalje minimalna (1,74 milijuna kuna neto izvoza u odnosu na 785,62 milijuna kuna izvoza). Povećani su pokazatelji uvozne zavisnosti i prodora uvoza te su smanjene usporedne prednosti. Sudeći po povećanju izvoza i uvoza te povećanju njihovih udjela u prihodima i rashodima, možemo zaključiti da se ova djelatnost u tri promatrane godine više okrenula vanjskoj trgovini te da je osnažila vanjskotrgovinske odnose.
-
Analizom industrijske strukture utvrđeno je 0,73% udjela BDV-a ove djelatnosti u BDV-u gospodarstva, 4,62% udjela u BDV-u prerađivačke industrije, čime se postiže gotovo savršena intraindustrijska razmjena i minimalan utjecaj države u financiranju ove djelatnosti.
-
Proizvodnost rada i kapitala povećana je u promatranom razdoblju uz zabilježeno smanjenje jediničnog troška rada u proizvodnji. Opremljenost rada kapitalom također je povećana. Razlog ovim povećanjima nalazi se ponajviše u smanjenju broja zaposlenih za 500 osoba. Na djelu je racionalizacija poslovanja, što nije iznenađujuće ako uzmemo u obzir pad gospodarske aktivnosti i potrošnje u RH u sve tri promatrane godine.
-
Djelatnost Proizvodnja pića je nelikvidna, a nelikvidnost se povećala u razdoblju 2010. – 2012. Ukupna zaduženost nije visoka i to prvenstveno zbog relativno malog udjela dugoročnog duga. Neto financijski dug je višestruko smanjen u promatranom razdoblju. Kreditori i dobavljači ove djelatnosti usmjereni su na sposobnosti otplate tekućih obveza.
-
Broj zaposlenih je u razdoblju 2010. – 2012. smanjen za 7,35%. U prerađivačkoj industriji to predstavlja udio od 2,69% ukupnog broja zaposlenih, dok je na razini ukupnog gospodarstva taj udio 0,42%. Neto i bruto plaće u promatranom su razdoblju blago povećane unatoč smanjenju radne snage. Najveći udio zaposlenih ima srednju stručnu spremu (45,66% u 2012.), dok se posebno ističe velik udio visokoobrazovanih osoba (13,47%) u 2012.
-
Djelatnost Proizvodnja pića u Hrvatskoj je obilježena koncentracijom proizvodnje u sjeverozapadnom dijelu zemlje, no razvijena je i u drugim dijelovima. Važan je plasman proizvoda djelatnosti kroz turizam.
-
Ograničavajući čimbenici djelatnosti proizvodnje pića uključuju zastarjelu tehnologiju i potrebe ulaganja u nove tehnologije, otežan pristup kapitalu, nisku razinu suradnje u sektoru istraživanja i razvoja, nedostatak strategije upravljanja okolišem. Ograničavajući je čimbenik i nedovoljna raspoloživost sirovina za proizvodnju pa postoji potreba za uvozom.
-
Perspektive budućeg razvoja leže u ulaganjima u poljoprivrednu i znanstveno-tehnološku infrastrukturu koja omogućuje veće prihode i dodanu vrijednost povećanjem učinkovitosti proizvodnje i integracijom između poljoprivredne i proizvodnje pića.
Zaključni prikaz pokazatelja
Tablica 60. Kvantitativni pokazatelji (C11)
Pokazatelj
|
2010.
|
2011.
|
2012.
|
Verižni indeksi proizvođačkih cijena
|
97,50
|
101,50
|
104,33
|
Verižni indeksi obujma industrijske proizvodnje
|
91,2
|
106,5
|
96,0
|
Broj zaposlenih prema satima rada
|
6.505
|
6.218
|
6.027
|
Ukupni prihod (HRK)
|
6.121.021.074
|
6.302.371.756
|
6.307.280.480
|
EBITDA (HRK)
|
915.301.887
|
908.590.614
|
870.921.083
|
Operativna marža profita (%)
|
8,57
|
8,30
|
7,98
|
Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)
|
940.972
|
1.013.569
|
1.046.504
|
Bruto dodana vrijednost (HRK)
|
2.117.217.935
|
2.145.033.672
|
2.100.932.553
|
Dobitak po zaposlenome (HRK)
|
105.418
|
116.231
|
115.190
|
Gubitak po zaposlenome (HRK)
|
82.140
|
66.877
|
45.413
|
Odnos izvoza i uvoza
|
1,058
|
0,975
|
1,002
|
Trgovinska bilanca (HRK)
|
35.775.610
|
-18.865.101
|
1.739.593
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu (%)
|
10,70
|
11,83%
|
12,46
|
RCA
|
0,094
|
-0,044
|
0,004
|
Udio BDV-a djelatnosti u BDV-u prerađivačke industrije (%)
|
5,33
|
4,62
|
4,59
|
Grubell-Lloydov indeks
|
0,972
|
0,988
|
0,999
|
Proizvodnost rada (HRK)
|
325.475
|
344.972
|
348.587
|
Proizvodnost kapitala
|
0,53
|
0,55
|
0,54
|
Jedinični trošak rada (HRK)
|
0,40
|
0,38
|
0,38
|
Koeficijent zaduženosti
|
0,57
|
0,60
|
0,62
|
Tablica 61. Kvalitativni pokazatelji (C11)
Čimbenici razvoja
|
Analiza utjecaja
|
Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika
|
Ograničen pristup kapitalu. Dostupna prikladna radna snaga. Djelatnost zapošljava uglavnom radnike SSS obrazovne strukture.
|
Obilježja potražnje
|
Proizvodi namijenjeni krajnjoj potrošnji. Potrošači sve više traže proizvode od prirodnih sastojaka u segmentu bezalkoholnih pića.
|
Tehnološka opremljenost
|
Relativno slaba tehnološka opremljenost i zastarjela tehnologija.
|
Izdaci za istraživanje i razvoj
|
Ulaganja u istraživanje i razvoj, ali na nedovoljnoj razini.
|
Zakonodavno okruženje
|
Posebni propisi vezani uz djelatnost (osobito uz alkoholna pića).
|
Koncentracija u djelatnosti
|
Visoka koncentracija uvoza, izvoza, ukupnih prihoda, aktive i zaposlenosti u okviru djelatnosti. 6 poduzeća ostvaruje 75% ukupnog uvoza, 6 poduzeća ostvaruje oko 81% ukupnog izvoza, te 8 od 300 poduzeća ostvaruje oko 78% ukupnih prihoda djelatnosti. 22 poduzeća čine 79% ukupne aktive. 27 poduzeća zapošljava gotovo 80% zaposlenih.
|
Izvozni potencijal
|
Udio izvoza u ukupnom prihodu je oko 12%. Pokazatelj relativnih usporednih prednosti je vrlo nizak. Visoka koncentracija izvoza.
|
Potencijal rasta i zapošljavanja
|
Postoji potencijal rasta i razvoja te zapošljavanja.
|
Ovisnost o uvozu
|
Ovisnost o uvozu sirovina za proizvodnju.
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
