Te u zagrebu filozofski fakultet


Znanstveni rad nakon posljednjeg izbora



Download 1,85 Mb.
bet90/246
Sana11.01.2017
Hajmi1,85 Mb.
#77
1   ...   86   87   88   89   90   91   92   93   ...   246
Znanstveni rad nakon posljednjeg izbora:
U razdoblju nakon posljednjega izbora kandidatkinja je objavila 3 knjige (dva rječnika i jedan znanstveni zbornik) te 11 znanstvenih jedan popularno znanstveni i osam stručnih radova. Sudjelovala je na 8 znanstvenih i 4 stručna skupa (od toga 10 inozemnih).

Od 2002. do 2006. vodila je znanstveni projekt Višejezično prometno i zrakoplovno nazivlje (od analize prema normi), a sada sje voditelj znanstvenoga projekta Hrvatsko nazivlje za europske pojmove.


U sklopu projekta Višejezično prometno i zrakoplovno nazivlje (od analize prema normi) sastavila je opsežan korpus engleskoga zrakoplovnoga jezika na osnovi kojega se upravo završava izrada rječnika Frequency and Collocations Dictionary of Aviation English

koji će uskoro biti objavljen. Na osnovi toga korpusa sa skupinom suradnika izrađuje i Englesko-hrvatski rječnik aerodromskoga nazivlja kojem je i glavni urednik uz prof. dr. Stanka Pavlina. Korpus služi kao osnova za izradu diplomskih i drugih stručnih i znanstvenih radova i stalno se dopunjuje.


S prof. dr. Annom Esposito sa Sveučilišta u Napulju u rujnu 2006. godine organizirala je pod pokroviteljstvom NATO-a ljetnu školu u Salernu (Vietri sul Mare) pod nazivom “The Fundamentals of Verbal and Nonverbal Communication and the Biometrical Issue”, koja je okupila najveće svjetske stručnjake iz toga područja, i uredila zbornik skupa.
I nakon izbora u zvanje redovitoga profesora M. Bratanić nastavlja znanstvenoistraživčki i stručni rad u područjima teorijske i praktične leksikografije, terminologije, jezika struke i antropološke lingvistike.
Dva rječnika kojima je suautorica odnosno glavna urednica i redaktorica:

Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski glosar Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, (u suautorstvu s B. Tafra, Zagreb, 2002.) i Četverojezični rječnik prava Europske unije (Zagreb, 2003.) nastavak su rada na tvorbi i usustavljivanju hrvatske terminologije za specifične pojmove Europske unije, osobito one vezane uz prevođenje pravnih akata europskih institucija.
Znanstveni zbornik The Fundamentals of Verbal and Nonverbal Communication and the Biometrical Issue (u suuredništvu, 2007, IOS Press BV, Amsterdam /u tisku/) rezultat je ljetne škole koju je kandidatkinja suorganizirala, a okupio je najuglednije svjetske autoritete za područje neverbalne komunikacije i biometrijska istraživanja, danas vrlo propulzivne discipline. Ujedno je i autorica jednoga priloga u zborniku.

Zamjetan je intenzivniji pomak kandidatkinja interesa prema teorijskim i praktičnim terminološkim i terminografskim pitanjima. Problemima vezanim uz hrvatsko zrakoplovno nazivlje bave se članci objavljeni nakon posljednjega izbora: Croatian Terms For Aircraft (ICTS, 2001, Proceedings, Ljubljana, 2001); An Analysis of Croatian Terminology For Aerodrome Surfaces, ICTS, 2001 i Problems Involved in Translating Terms for Basic Aerodrome Surfaces from English into Croatian and Slovene (u suatorstvu sa S. Pavlinom i M., Kukovec, ICTS Proceedings, Nova Gorica, 2003). Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu daje univerzalnu klasifikaciju zrakoplova, odnosno jednoznačno definira aerodromske površine. Jednoznačni prijevodi nazivlja stoga su u od izuzetne važnosti. Jedan od radova analizira hrvatsko nazivlje za zrakoplove s  jezikoslovnoga i standardološkoga aspekta, obrazlaže korijene i prirodu netransparentnosti i nesustavnosti što se susreću u postojećem terminološkom sustavu te daje konkretne prijedloge za sustavno uspostavljanje toga nazivlja. Druga se dva rada bave nazivljem za aerodromske površine i istražuju supostojeće inačice za ovo osjetljivo područje. Objašnjavaju se vjerojatni sociolingvistički i izvanjezični uzroci tolikoga mnoštva istoznačnica ili prividnih istoznačnica. Daju se konkretne smjernice za jednoznačno uspostavljanje nazivlja kako bi se došlo do prihvatljive leksikalizacije mnoštva pojmova čija je preciznost vrlo bitna za djelotvornu profesionalnu komunikaciju.


U izlaganju Aviation English in a Lexicographic Perspective (International Aviation English Association Seminar, Warsaw, 2002) razrađuje se potreba za specifičnim oblikom rječnika zrakoplovnih kratica.
Terminološkim se problemima iz nešto drukčije perspektive bave i radovi On the Lack of Norm in Croatian Subject Field Terminologies and How to Deal with It, (Teaching English for Life, Osijek, 2004) gdje se raspravlja o kroničnim nedostacima i nesređenosti hrvatskih strukovnih terminologija. Analizira se uloga terminoloških rječnika u normiranju nazivlja i predlažu mogući pristupi koji bi vodili djelotvornijoj organzaciji terminološke i terminografske aktivnosti – između ostaloga i putem uspostavljanja terminologije kao znanstvene discipline.

Nazivljem EU-a kandidatkinja se nastavila teorijski baviti i u Challenges and Pitfalls of the Harmonization of EU Legal Terminology (Terminology at a Time of Globalisation, Ljubljana, 2003), a istim se problemom iz nešto drukčije perspektive vraća u prilogu Je li hrvatski spreman za EU ? (Jezik i identiteti/Language and Identities, HDPL, 2006, Split /u tisku/) u kojem se zalaže za utemeljeniju percepciju moguće ugroženosti hrvatskoga jezika u Europskoj uniji i s hipotetičnih pitanja skreće pozornost na praktične potrebe i mogućnosti hrvatskoga nazivoslovlja.


Leksikografskom se problematikom kandidatkinja eksplicitno zaokuplja u sljedećim dvama radovima: Odgajanje kulture upotrebe rječnika u školi: uloga nastavnika stranih jezika (Strani jezici, 30/4, 2001) u kojem se zalaže za artikuliranije poticanje „leksikografskoga obrazovanja“ u školama kroz nastavu strani jezika i u tom cilju predlaže konkretne strategije.
S druge strane u Croatian Lexicography Between Politics and Linguistics (s Brankom Tafra, Amsterdam, 2001) na više se razina s mnoštvom potkrepa argumentira teza da je hrvatska leksikografija oduvijek imala svoj samostalan tijek, te da se unatoč standardnojezičnim konvergentnim procesima nikada nije stopila sa srpskom leksikografijom u jednu. Dokazuje se da hrvatska leksikografija u svom povijesnom razvoju ima nekoliko čvrstih konstanti te da su rječnici najočitiji pokazatelj samobitnosti hrvatskoga jezika i mnogo prije nastanka hrvatske države.
U Mjesto žene u rječniku (Jezik u društvenoj interakciji, HDPL, Zagreb-Rijeka, 2005.)

M. Bratanić raspravlja o stereotipima uvjetovanima spolnom pripadnošću te njihovim odrazom u rječničkim definicijama na primjerima iz suvremene jednojezične hrvatske leksikografije. Utemeljeno upozorava na potrebu ‘deideologizacije’ jezika rječničkih definicija, osobito u sferi spolno obilježena leksika.


Jeziku struke kroz metode kropusne lingvistike M. Bratanić se vraća u članku Korpusna lingvistika u nastavi jezika struke (u suautorstvu, Strani jezici, 2006./3) obrazlažući da su te metode primjenjive, korisne i sve lakše dostupne u poučavanju stranoga jezika struke, ali i općega jezika. U radu se ilustriraju mogućnosti upotrebe konkordancija u nastavi tehničkoga engleskog jezika kojima se studenti potiču na aktivniji i kreativniji pristup usvajanju stranoga jezika, osobito njegove leksičke komponente.
Naposljetku, antropoškoj se persepktivi u lingvistici autorica vraća u Nonverbal Communication as a Factor in Linguistic and Cultural Miscommunication, (Fundamentals of Verbal and Nonverbal Communication and the Biometrical, Amsterdam , 2007) gdje

elaborira tezu da je nesporazume izazvane neverbalnim ponašanjem koje - premda mnogo univerzalnije od verbalnoga, također nosi obilježja kulturnospecifičnih obrazaca - mnogo teže detektirati. Implikacije te činjenice razmatraju se u rasponu od leksikografije do nastave stranih jezika i jezika struke.




Download 1,85 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   86   87   88   89   90   91   92   93   ...   246




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish