Znanstveni se članci mogu tematski svrstati u tri cjeline, one vezane uz:
leksikografsku i lingvističku problematiku,
terminološku problematiku i
nastavu stranoga jezika struke
U svojim se najranijim radovima s početka osamdesetih Doprinos A. Lochmera englesko-hrvatskoj leksikografiji (Senjski zbornik VIII, Senj, 1980.), Osvrt na englesko-hrvatsku leksikografiju - povijesno-bibliografski pregled (Strani jezici, god XII, br. 1-2, Zagreb, 1983) i Osvrt na englesko-hrvatsku leksikografiju - analiza prezentacije leksikografske građe (Strani jezici, god XII, br. 3, Zagreb,1983) autorica bavi poviješću englesko-hrvatske leksikografije u nas i u svijetu i sustavnom primjenom teorijskoga aparata prati njezin tad već gotovo stogodišnji kontinuitet.
Interes za terminologiju isto se tako može pratiti već od najranijih dana, primjerice u radu Prilog za dvojezičnu leksikografsku teoriju (Jezik, god. 27, br. 1, Zagreb, 1979/80) gdje se kandidatkinja bavi leksikografskom terminologijom i predlaže neka nova i sustavnija rješenja.
Zaokupljenost problemima dvojezične leksikografije i osobito zanimanje za kulturno obilježen leksik, koji predstavlja poseban izazov u leksikografskoj praksi, očituje se u radovima: O nedostacima postojećih dvojezičnih rječnika (Godišnjak saveza društava za primijenjenu lingvistiku Jugoslavije, Sarajevo, 1983-1984, 7-8), Dvojezični rječnik kao izvor informacija o stranoj kulturi (Filologija,14, Zagreb, 1986) i Linguistic vs. Anthropological Approach in Bilingual Lexicography (Languages in Contact, Zagreb, 1990.)
U članku Status rječnika u našem društvu i njihova uloga u uspostavljanju suvremenoga jezičnog standarda ( Jezik i komunikacija, HDPL, Zagreb 1996.) autorica iz sociolingivstičke perspektive raspravlja o statusu jednojezičnih i višejezičnih rječnika u nas na osnovi zanimanja korisnika za postojeće rječnike i u usporedbi sa situacijom u drugim zemljama i njihovim tradicijama. Utvrđuje koji nam konkretni rječnici hrvatskoga jezika nedostaju te, s aspekta suvremene leksikografske tipologije problematizira ulogu rječnika u utvrđivanju suvremenoga jezičnoga standarda u konkretnom sociolingvističkom okruženju.
One Hundred Years of English-Croatian Lexicography, (Historical perspective and current needs, SRAZ, vol XLII, 1997.) sustavan je i iscrpran povijesni pregled sveukupne englesko-hrvatske opće leksikografske liteature, objavljene u nas i u inozemstvu. Neočekivan zastoj u toj produkciji tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća i bujanje samo određenoga tipa dvojezičnih rječnika objašnjava se unutarjezičnim i izvanjezičnim čimbenicima. Autorica pravi svojevrsnu ‚inventuru‘ te obrazlaže prioritietne potrebe englesko-hrvatske i hrvatsko-engleske leksikografije.
U radu Suvremena hrvatska dvojezična leksikografija u svjetlu korisničkih potreba (Suvremena lingvistika br. 41-42, Zagreb, 1996.) autorica provodi preliminarno istraživanje koje baca novo svjetlo na one korisničke potrebe i područja unutar hrvatske leksikografije koji zaslužuju sustavniju pozornost struke. Rezultati ankete otkrivaju i neke neočekivane aspekte načina rječničke porabe i korisničkih potreba i očekivanja.
U članku Od intuicije do opservacije i nazad (Višejezična leksikografija i paralelni korpusi), Suvremena lingvistika br. 43-44, Zagreb, 1997.) autorica raspravlja o teorijskim pretpostavkama i rezultatima istraživanja provedenih u sklopu "Višejezičnoga leksikografskoga projekta" u kojem je, pod vodstvom britanskoga lingvista Johna Sinclaira, pored šest drugih europskih jezika bio uključen i hrvatski pa autorica prezentira svoje rezultate ostvarene u sklopu hrvatske sastavnice projekta. Istraživanja Sinclaira i suradnika danas se smatraju temeljem nove metodologije u višejezičnoj korpusnoj lingvistici i leksikografiji.
U tekstu Korpusna lingvistika na kraju 20. stoljeća i implikacije za suvremenu hrvatsku leksikografiju (Filologija, 30-31, Zagreb 1998.) sintetiziraju se dometi korpusne lingvistike, osobito u području leksikografije gdje su se njezine metode pokazale naročito dalekosežnima. Autorica upozorava na neodgodivu potrebu stvaranja hrvatskoga nacionalnoga korpusa i raspravlja o nekim pitanjima bitnim za njegovo valjano planiranje i djelotvorno, višenamjensko korištenje.
Svojim se terminološkim interesima kandidatkinja vraća u radu Standardizacija strukovnoga nazivlja, (Jezična norma i varijeteti, Zagreb-Rijeka 1998.) Osnovna teorijska načela i metode standardizacije strukovih terminologija suprotstavljaju se praktičnom stanju hrvatskoga zrakoplovnog nazivlja. Na tom se paradigmatskom primjeru razrađuju terminografski i standardološki problemi tipični i za druge strukovne jezične registre.
Jezikom struke, konkretno engleskim zrakoplovnim jezikom, kandidatkinja se bavila u člancima Aviation English within an ESP Context (Contradictions and Balances, Conference Proceedings, The British Council Croatia & HUPE, Zagreb, 1999.) gdje raspravlja o statusu engleskoga zrakoplovnoga jezika i ograničenjima postojećega akademskoga okvirima. Predlažu se mogući pristupi izradi nastavnoga plana i programa, razvijanju nastavnih metoda i razrješavanju drugih izazova u vrlo specifičnom kontekstu ovoga varijeteta jezika struke. Ista se tema razrađuje i u “Teaching English for Aviation at Academic Level (Scope and Balance)“, LSP Forum ’99, The Proceedings of International Conference for Specific/Academic Purposes in Universities (Prague, 1999) i preciznije formuliraju konkretne potrebe nastave zrakoplovnoga engleskoga jezika i razrade odgovarajućih kurikuluma.
‘Bok, gospođo profesor’ (O nesigurnosti u porabi pozdravnih formula u suvremenom hrvatskom jeziku (Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb - Rijeka, 1999) zanimljivo je sociolingvističko istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku zagrebačke studentske populacije kako bi se osvijetlile promjene i porabna nestabilnost koja se krajem devedesetih mogla zamijetiti u govornim oblicima "pozdravnih formula", poglavito u hrvatskim urbanim sredinama. Analizira se način na koji se nastale dvojbe razrješavaju u svakodnevnoj praksi i razotkriva stupanj implicitne ideologizacije čak i u naoko neutralnim komunikacijskim situacijama.
Do'stlaringiz bilan baham: |