Te u zagrebu filozofski fakultet

Das künstlerische Erbe der Grafen von Cilli in Kroatien

u: “Celjski grofje, stara tema - nova spoznanja” Celje, 1999, 363-373.
Umjetnički fenomeni u prvoj polovici XV. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske ovom članku promatrani su kroz djelatnost grofova Celjskih. Celjski su dio feudalne aristokracije iz prve polovine XV. stoljeća, a tumačenje uloge tog sloja hrvatskog društva jedna je od ključnih odrednica u proučavanju našeg kasnog srednjovjekovlja. Stoga se u tekstu rješava pitanje koliko su grofovi Celjski djelovali na gradnju i likovno oblikovanje burgova i crkava na širem prosroru? Prvenstveno se uočava da je njihova građevinska djelatnost svedena na prostor sjeverozapadne Hrvatske, odnosno Zagorje koje Herman II dobiva na dar od kralja Sigismunda 1399. godine i koje će u njihovom vlasništvu ostati sve do 1456. godine, do smrti grofa Ulrika u Beogradu. Budući da dobivaju već postojeće burgove – Varaždin, Krapinu, Veliki Tabor, Lobor, Čakovec, itd. – nije sasvim jednostavno odrediti građevinski sloj koji je nastao za njihove dominacije. Prema pisanim izvorima može se utvrditi građevinska djelatnost obitelji Celjskih na mjestima koja su to potvrdila arheološkim nalazima pa se oni međusobno povezuju do određenog stupnja rasvijetlavanja naslovom zadane problematike.

Za ocjenu uloge grofova Celjskih u likovnoj baštini sjeverne Hrvatske ključnim spomenikom se očitava crkva Sv. Marije u Lepoglavi, na kojoj se javlja prvi kasnogotički zvjezdasti svod, kao i neke pojedinsti srednjoeuropske kasne gotike. Otada postaje uobičajen, pa ga autorica nalazi i na drugim crkvama doniranim od rečene obitelji. Zreliji projekt je u crkvi sv. Mihovila u Mihovljanu, a potom slijedi kapela Sv. Ane u Gornjoj Plemenšćini. Kasnogotičko nadsvođenje nalazi svoj odraz i na crkvama u Zajezdi, Petrovskom, Radoboju i, na kraju stoljeća, Sv. Mariji Taborskoj. Stoga se predočava važnost Lepoglave za izučavanje kasnogotičke misli ma manjoj arhitekturi regije. Zvjezdasti svod imao je svoj odsjaj i na svodu svetišta franjevačke crkve Sv. Marije u Remetincu, građevini u kojoj je artikulacija prostora i oblikovanje svoda doseglo svoj vrhunac u arhitekturi kasne gotike sjeverozapadne Hrvatske. Ona je time stekla čvršće mjesto u suvremenim tokovima srednjoeuropske umjetnosti, te potvrđuje grofove Celjske kao širitelje kasnogotičkog srednjoeuropskog iskustva.