Te u zagrebu filozofski fakultet

Umjetnost renesanse,

u:Katalog izložbe "Sveti trag, devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094-1994", Zagreb, 1994, Izdavači: Zagrebačka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, MGC-Muzej Mimara, 1994, str. 173-189.
Kao uvod u Katalog spomenika opsežni tekst teži sintezi razloženoj na prikazu povijesnih prilika. U zadnjoj četvrtini XV. stoljeća, dok je opća izgradnja bila utjecana kasnogotičkom umjetnošću srednje Europe, urbani centri a posebice Zagreb imao je dodire s umjetnošću renesanse. To je vrijeme vladavine Matije Korvina, koji je mogao platiti umjetnost novog doba u obliku rane talijanske renesanse kao tipično dvorske umjetnosti koju su prihvatili i visoki crkveni krugovi. Tim "prvim valom" obuhvaćene su i Hrvatske zemlje - područje Zagrebačke biskupije – ako je dokazano detaljnom kataloškom obradom lako prenosivih predmeta svakodnevne upotrebe, modnih detalja, namještaja palača i dvoraca, knjiga i liturgijskih predmeta kao najvažnijih za dodir s novom umjetnošću. Za razliku od sakralne gradnje koja je sve do trećeg desetljeća XVI stoljeća bila kasnogotička, ostala se izgradnja već krajem XV. stoljeća usredotočila na podizanje utvrđenih gradova ili utvrda oko već postojećih gradova. Viši kler i bogati svjetovni magnati bili su naručitelji najranijih renesansnih djela, gradivši dvorce pokazivali su svoj interes za umjetnost novog doba. S obzirom da navedeni stratum naše povijesti arhitekture nije bio dovoljno istražen izrađene su karte sakralne izgradnje prema tipovima i izvorima zapravo davši čvrstu osnovu za istraživanje i studiranje crkvene arhitekture XVI. stoljeća.

Likovna kultura "drugog vala" renesanse nakon Korvinove smrti znatno je proširenija, njezini su naručitelji visoki kler i svjetovni magnati. Bila je predstavljena od umjetnika različitih škola: lombardijske, rimske škole s tragovima ranog manirizma, zajedno s utjecajem firentinske renesanse, pa se sve to odrazilo u široko usmjerenom a analički pedantnome tekstu.