Te u zagrebu filozofski fakultet

Dodiri Hrvatske i Ugarske u ozračju srednjoeuropske umjetnosti kasnog srednjeg vijeka

u: Hrvatska / Madžarska / Europa: stoljetne likovne umjetničke veze, ur.Jadranka Damjanov, Zagreb, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, 2000., 49-60
U članku se analiziraju spomenici iz razdoblja vladavine Sigismunda Luksemburškog, Vladislava I., Vladislava II. i Ljudevita II., te Matije Korvina, koji svojom arhitektonskom plastikom govore o vezanosti uz pojedina žarištima todobne srednjoeuropske umjetnosti. Arhitektonska plastika župne crkve sv. Jurja u Belcu ima svoje paralele u arhitektonskoj plastici današnje župne crkve u Siklosu. Kako su konzole u Siklosu prililčno točno datirane, tako se i datacija belečkih pomiče s početka XIV. u sam kraj stoljeća uz uspoređivanje s arhitektonskom plastikom u Regensburgu. Rukopis stila kasne gotike čitljiv u kontinetalnoj Hrvatskoj prvenstveno na svodovima: svodovi paralelnih rebara – mrežasti svodovi, šire se iz Praga, glavnog umjetničkog središta srednje Europe, i prihvaćaju se u Ugarskoj i Hrvatskoj u doba kralja Sigismunda. Grofovi Celjski, koji koriste iste radionice te šire stil kasne gotike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Jedan od prvih takovih svodova je onaj u Lepoglavi, koji utječe na daljnju recepciju kasnogotičkih svodova.