Te u zagrebu filozofski fakultet

Filozofska kritika totalitarizma, u: Obnovljeni život 1/2 (1996), 71-83. Kritizirajući proroke totalitarizama 20. st. (kako lijeve tako i desne provenijencije, - prije svega misao Rousseaua, Hegela i Sorela), autor primjećuje da su uzroci svakog totalitarizma nezdrava načela političkog i društvenog poretka: uzdizanje idola nacije, rase i stranke umjesto nepovredivog dostojanstva ljudske osobe. U provedbi svoje kritike autor uspoređuje postavke K R. Poppera i R. Guardinija.
Socijalne strukture i moralne norme. Pledoaje za otvoreni moral, u: Obnovljeni život 5 (1996), 597-604. Upućujući na bolesne simptome zatvorenog socijalnog sustava (osamljivanje, bijeg od socijalnih veza...) autor uvodi u moral komunikacijskog zajedništva otvorenih sustava. Zatvoreni (nekritički) moral ugurava čovjeka u socijalni sustav u kojem se njeguju »sekundarne kreposti«. U njima čovjek sebe i druge odosobljuje, funkcionalizira da bi se po mogućnosti stavio eficijentno u službu socijalnih sustava (poduzeća, partije, države). Djelovanje se degradira na ponašanje. U komu-nikacijskom se zajedništvu uz »sekundarne kreposti« oformljuju i »kritičke kreposti« ukoliko potiču »primame kreposti« (sposobnost za konflikt, sposobnost za komunikaciju, sposobnost za kreativnu neposlušnost, sposobnost i spremnost da se oblikuje vlastiti život). Kritički se (ili otvoreni) moral uklapa u socijalne sustave bez obzira jesu li to institucije ili komunikacijska zajedništva.