Te u zagrebu filozofski fakultet

Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima koji su pripali Provinciji sv. Ćirila i Metoda u: Mir i dobro, Umjetničko i kulturno nasljeđe Franjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda. O proslavi 100-te obljetnice utemeljenja [Katalog izložbe], ur. Marija Mirković – Franjo Emanuel Hoško, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 1999., 159-171
U tekstu se obrađuje srednjovjekovna umjetnost franjevačkih samostana na prostoru Provincije. Kako je novonastala provincija naslijedila neke samostane i u priobalju, tako su oni i tipološki prikazani u smislu spoznavanja uloge jednobrodna crkva s kvadratičnim svetištem.U kontinentalnom dijelu zemlje osnovni oblik samostanske crkve je također jednobrodna crkva, ali s poligonalnim zaključkom. Doneseno je više varijanti i ocrtana njihova rasprostranjenost sa samostanima.

Naglašena je vrijedna oprema franjevačkih crkava: nadgrobni spomenici (Ilok, Trsat, Senj) i drvene franjevačke Madone (Marija Gorica, Marija Osječka i Gospa Slunjska.). Najznačajniji doprinos ovog rada je prijedlog rekonstrukcije sarkofaga Anža – Hansa (Ivana) Frankopana, bana Dalmacije i Hrvatske (umro 1436. godine), izveden iz ulomaka koji su bili uzidani na pročelju druge franjevačke crkve u Senju: anđeli grbonoše s komponiranim grbom obitelji Frankopan, kojeg je obitelj počela upotrebljavati oko 1430.-te godine, te ugaone figure koje prikazuju Gabrijela i Mariju iz prizora Navještenja, iza njih sv. Jurja i sv. Katarinu, a možemo ih vidjeti na starim fotografijama. Time je rekonstruirana prednja strana sarkofaga, koja svojim stilom govori da je uzor ovog majstora u Veneciji blizak Ghibertiju. Figure senjskog sarkofaga, osobito anđeli grbonoše, pokazuju veliku sličnost sa splitskim reljefima anđela grbonoša na luneti Male Papalićeve palače, što upućuje na zaključak da su oba majstora imala isti uzor.