Te u zagrebu filozofski fakultet

Prof.dr.sc. Branka Janićijević

Institut za antropologiju

Prof.dr.sc. Nina Smolej Narančić

Institut za antropologiju

Fakultetsko vijeće

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Ivana Lucića 3

10000 Zagreb

Predmet: Izvješće stručnog povjerenstva i prijedlog da se dr.sc. Lovorka Barać Lauc, viši znanstveni suradnik u Institutu za antropologiju, izabere u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 18. prosinca 2008. godine pokrenulo je postupak za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik pristupnice dr.sc. Lovorke Barać Lauc i imenovalo stručno povjerenstvo u sastavu: prof.dr.sc. Vjekoslav Afrić, prof.dr.sc. Branka Janićijević, prof.dr.sc. Nina Smolej Narančić, za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta pristupnice dr. sc. Lovorke Barać Lauc, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za antropologiju, u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija. Stručno povjerenstvo podnosi Naslovu sljedeće

I Z V J E Š Ć E I P R I J E D L O G
1. Podaci o životu i radu pristupnice
Lovorka Barać Lauc rođena je 1969. godine u Karlovcu. Osnovu i srednju školu završila je u Zagrebu gdje je 1992. godine diplomirala biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stupanj magistra bioloških znanosti, smjer antropologija stekla je 1997. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 2002. Lovorka Barać Lauc obranila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Doktorsku disertaciju pod naslovom "Polimorfizam kromosoma Y seoskog stanovništva otoka Hvara” te tako stekla akademski stupanj "doktor prirodnih znanosti" iz znanstvenog polja biologija.

Kao stipendist francuske vlade, tijekom mjeseca studenog i prosinca 1998. godine boravila je na stručnom usavršavanju u Laboratoriju za hematologiju Fakulteta za farmaciju, Sveučilišta Boredeaux II. Tijekom 1999., 2000. i 2001. godine znanstveno se usavršavala u Zavodu za evolucijsku biologiju, Instituta za molekularnu i staničnu biologiju, Sveučilišta u Tartu u Estoniji.

Od prosinca 1992. godine dr.sc. Lovorka Barać Lauc zaposlena je u Institutu za antropologiju. Godine 2002. izabrana je u istraživačko zvanje viši asistent, a godine 2003. izabrana je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik. Godine 2006. izabrana je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik.

2. Znanstvena djelatnost pristupnice

Od 1992. godine dr. sc. Lovorka Barać Lauc aktivno sudjeluje u realizaciji znanstvenih projekata koji su se provodili u okviru djelatnosti Instituta za antropologiju. Kao asistent sudjelovala je u znanstveno-istraživačkom radu vezanom za problematiku znanstvenog projekta "Antropološka istraživanja populacijske strukture Hrvatske" Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (3-01-133), a od 1996. godine projekta "Antropološka istraživanja populacijske strukture Hrvatske" (019601). Tijekom 1993. i 1994. godine sudjeluje u radu na projektu "Istraživanja antropoloških osobina hrvatskih vojnika i časnika" Ministarstva obrane RH i Instituta za antropologiju. Od 1995. godine također je bila suradnik na znanstvenom projektu koji se provodio u sklopu zajedničkog odbora za znanstvenu suradnju sa SAD-om (putem Smithsonian Institution, Washington, D.C., USA) pod naslovom "Biological and Cultural Microdifferentiation among Rural Populations (Middle Dalmatia – Croatia)" (1995-1998: JFP 259). Od 2002. godine sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu vezanom za problematiku projekta "Populacijska struktura Hrvatske – antropogenetički pristup" (0196005) Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Od 2007. godine sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu vezanom za problematiku projekta, “Molekularno-genetička obilježja populacije utemeljitelja – Romi kao model” (196-1962766-2763) Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Od 2006. godine sudjeluje u radu znanstveno-istraživačkog projekta „Population Structure and Genetic History of Western Balkan Roma” (br. 7349) organizacije The Wenner-Gren Foundation for Anthropological Research, Inc.

Rezultate dosadašnjih istraživanja dr.sc. Lovorka Barać Lauc objavila je u 36 znanstvenih radova publicirana u znanstvenim časopisima s međunarodnom recenzijom, a sa 31 znanstvenim priopćenjem sudjelovala je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Popis objavljenih znanstvenih radova:

Znanstveni radovi u časopisima sa međunarodnom recenzijom:

1. 
   Barać, L.. Anthropometric analysis of the population structure in Croatia (in Croat.). Med. Jad. 24: 9-19, 1994.
   
2. 
   Ostojić, S., L. Barać, N. Smolej-Narančić, K. Vitale, A. Mojsović, M. Kapović: Blood preasure in relation to age and sex in the population of the island Krk, Croatia. Coll. Antropol. 20 (Suppl.): 15-20. 1996.
   
3. 
   Grubić, Z., R. Žunec, E. Čečuk-Jeličić, V. Kerhin-Brkljačić, D. Kaštelan, L. Barać, B. Janićijević, I. Martinović, M. Peričić, L.A. Bennett, P. Rudan, A. Kaštelan: HLA Class II Gene and Haplotype Diversity in the Population of the island of Hvar, Croatia. Coll. Antropol. 22: 157-168, 1998.
   
4. 
   Barać, L., N. Smolej-Narančič, T. Macan: Assortative mate choice in the population of Brač, Croatia. HOMO 50: 183-195, 1999.
   
5. 
   Martinović, I., L. Barać, I. Furač, B. Janićijević, M. Kubat, M. Peričić, B. Vidović, P. Rudan: STR polymorphisms in the population of the island of Hvar. Hum. Biol. 71: 343-354, 1999.
   
6. 
   Martinović Klarić, I., L. Barać, D. Buković, I. Furač, G. Geber, B. Janićijević, M. Kubat, M. Peričić, B. Vidović, P. Rudan: STR Polymorphisms in the Population of the Island of Brač, Croatia. HOMO 51: 141-150, 2000.
   
7. 
   Tolk, H.V., M. Peričić, L. Barać, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, I. Rudan, J. Parik, R. Villems, P. Rudan: MtDNA Haplogroups in the Populations of Croatian Adriatic Islands. Coll. Antropol. 24: 267-279, 2000.
   
8. 
   Martinović Klarić, I., L. Barać, D. Buković, I. Furač, G. Geber, B. Janićijević, M. Kubat, M. Peričić, B. Vidović Pupić, P. Rudan: STR variation in eight village populations of the island of Korčula (Croatia). Ann. Hum. Biol. 28: 281-294, 2001.
   
9. 
   Tolk, H.V., L. Barać, M. Peričić, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, H. Campbell, I. Rudan, T. Kivisild, R. Villems, P. Rudan: The evidence of mtDNA haplogroup F in a European population and its ethnohistoric implications. Eur. J. Hum. Genet. 9: 717-723, 2001.
   
10. 
    Barać L., M. Peričić, I. Martinović Klarić, S. Rootsi, B. Janićijević, T. Kivisild, J. Parik, I. Rudan, R. Villems, P. Rudan: Y chromosomal heritage of Croatian population and its island isolates. Eur. J. Hum. Genet. 11: 535-42, 2003.
    
11. 
    Barać L., M. Peričić, I. Martinovic Klaric, B. Janićijević, J. Parik, S. Rootsi, P. Rudan: Y chromosome STRs in Croatians. Forensic Sci. Int. 138: 127-133, 2003.
    
12. 
    Cvjetan, S., H.-V. Tolk, L. Barać Lauc, I. Čolak, D. Đorđević, Lj. Efremovska, B. Janićijević, A. Kvesić, I. Martinović Klarić, E. Metspalu, M. Peričić, J. Parik, D. Popović, A. Šijački, R. Terzić, R. Villems, P. Rudan. Frequenices of mtDNA haplogroups in Souhteastern Europe – Croatians, Bosnians and Herzegovinians, Serbians, Macedonians and Macedonian Romani. Coll. Antropol. 28: 193-198, 2004.
    
13. 
    Loogyali, E.L., U. Roostalu, B.A. Malyarchuk, M.V. Derenko, T. Kivisild, E. Metspalu, K. Tambets, M. Reidla, HV. Tolk, J. Parik, E. Pennarun, S. Laos, A.Lunkina, M. Golubenko, L. Barać, M. Peričić, O.P. Balanovsky, V. Gusar, E.K. Khusnutdinova, V. Stepanov, V. Puzyrev, P. Rudan, E.V. Balanovska, E. Grechanina, C.Richard, Disuniting uniformity: A pied cladistic canvas of mtDNA haplogroup H in Eurasia. Mol. Biol. Evol. 21: 2012-2021, 2004.
    
14. 
    Peričić M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, I. Behluli, P. Rudan. Y chromosome haplotypes in Albanian population from Kosovo. Forensic Sci. Int. 146: 61-64, 2004.
    
15. 
    Rootsi S., C. Magri, T. Kivisild, G. Benuzzi, H. Help, M. Bermisheva, I. Kutuev, L. Barać, M. Peričić, O. Balanovsky, A. Pshenichnov, D. Dion, M.Grobei, L.A.Zhivotovsky, V. Battaglia, A. Achilli, N. Al-Zahery, J. Parik, R. King, C. Cinnioglu, E. Khusnutdinova, P. Rudan, E. Balanovska, W. Scheffrahn, M. Simonescu. Phylogeography of Y-chromosome haplogroup I reveals distinct domains of prehistoric gene flow in Europe. Am. J. Hum. Genet. 75: 128-137, 2004.
    
16. 
    Rudan, I., T. Škarić-Jurić, N. Smolej-Narančić, B. Janićijević, D. Rudan, I. M. Klarić, L. Barać, M. Peričić, R. Galić, M. Lethbridge-Čejku, P. Rudan. Inbreeding and susceptibility to osteoporosis in Croatian island isolates. Coll. Antropol. 28(2): 585-601, 2004.
    
17. 
    Rudan, P., B. Janićijević, V. Jovanović, J. Miličić, N. Smolej-Narančić, A. Sujoldžić, L. szirovicza, T. Škarić-Jurić, L. Barać Lauc, T. Lauc, I. Martinović Klarić, M. Peričić, D. Rudan, I. Rudan. Holistic anthropological research of Hvar islanders, Croatia – from parish registries to DNA studies in 33 years. Coll. Antropol. 28: 321-343, 2004.
    
18. 
    Tambets K., S. Rootsi, T. Kivisild, H. Help, P. Serk, E.L. Loogvali, H.V. Tolk, M. Reidla, E. Metspalu, L. Pliss, O. Balanovsky, A. Pshenichnov, E.Balanovska, M. Gubina, S. Zhadanov, L. Osipova, L. Damba, M. Voevoda, I. Kutuev, M. Bermisheva, E. Khusnutdinova, V. Gusar, E. Grechanina, J. Parik, E. Pennarun, C. Richard, A. Chaventre, J.P. Moisan, L. Barać, M. Peričić, P. Rudan, R. Terzic, I. Mikerezi, A. Krumina, V. Baumanis, S. Koziel, O. Rickards, G.F. De Stefano, N. Anagnou, K.I. Pappa, E. Michalodimitrakis, V. Ferak, S. Furedi, R. Komel, L. Beckman, R. Villems. The western and eastern roots of the Saami - The story of genetic "outliers" told by mitochondrial DNA and Y chromosomes. Am. J. Hum. Genet. 74: 661-682, 2004.
    
19. 
    Barać Lauc, L., M. Peričić, I. Martinović Klarić, A. Šijački, D. Popović, B. Janićijević, P. Rudan. Y chromosome STR polymorphisms in a Serbian population sample. Forensic Sci. Int. 150(1): 97-101, 2005.
    
20. 
    Babalini C., C. Martinez-Labarga, H-V. Tolk, T. Kivisild, R. Giampaolo, T. Tarsi, I. Contini, L. Barać, B. Janićijević, I. Martinović Klarić, M. Peričić, A. Sujoldžić, R. Villems, G. Biondi, P. Rudan, O. Rickards. The population history of the Croatian linguistic minority of Molise (southern Italy): a maternal view. Eur. J. Hum. Genet. 13: 902-912, 2005.
    
21. 
    Martinović Klarić I., L. Barać Lauc, M. Peričić, B. Janićijević, R. Terzić, I. Čolak, A. Kvesić, P. Rudan. Evaluation of Y-STR variation in Bosnian and Herzegovinian populations. Forensic Sci. Int. 154(2): 252-256, 2005.
    
22. 
    Martinović Klarić, I., M. Peričić, L. Barać Lauc, B. Janićijević, M. Kubat, D. Pavičić, I. Rudan, N. Wang, L. Jin, R. Chakraborty, R. Deka, P. Rudan. Genetic Variation at nine short tandem repeat loci in the Croatian populations. Hum. Biol. 77(4): 471-486, 2005.
    
23. 
    Peričić, M., I. Martinović Klarić, L. Barać Lauc, B. Janićijević, D. Đorđević, Lj. Efremovska, P. Rudan. Population genetics of 8 Y chromosome STR loci in Macedonians and Macedonian Romani. Forensic Sci. Int. 154(2): 257-261, 2005.
    
24. 
    Peričić, M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, B. Janićijević, P. Rudan. Review of Croatian genetic heritage as revealed by mitochondrial DNA and Y chromosomal lineages. Croat. Med. J. 46(4): 502-513, 2005.
    
25. 
    Peričić, M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, S. Rootsi, B. Janićijević, I. Rudan, R. Terzić, I. Čolak, A. Kvesić, D. Popović, A. Šijački, I. Behluli, D. Đorđević, Lj. Efremovska, Đ. D. Bajec, B. D. Stefanović, R. Villems, P. Rudan. High-resolution phylogenetic analysis of Southeastern Europe (SEE) traces major episodes of paternal gene flow among Slavic populations. Mol. Biol. Evol. 22(10): 1964-1975, 2005.
    
26. 
    Peričić M., L. Barać Lauc, I. Martinović Klarić, P. Rajić Šikanjić, B. Janićijević, P. Rudan. The role of Southeastern Europe in origins and diffusion of major paternal lineages. Documenta Paehistorica XXXIII 11-16, 2006.
    
27. 
    Škarić-Jurić T. M Zajc, N. Smolej Narančić, M. Barbalić, M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc. Calcaneous ultrasonographic assessment of bone mineral density in the Roma minority population of Croatia - Preliminary report. Coll. Antropol. 30(4):761-765, 2006.
    
28. 
    Vitart V., Z. Biloglav, C. Hayward, B. Janićijević, N. Smolej-Narančič, L. Barać, M. Peričič, I. Martinović Klarić, T. Škarić-Jurić, M. Barbalić, O. Polašek, I. Kolčić, A. Carothers, P. Rudan, N. Hastie, A. Wright, H. Campbell, I. Rudan. 3000 years of solitude: extreme differentiation in the island isolates of Dalmatia, Croatia. Eur. J. Hum. Genet. 14(4):478-487, 2006.
    
29. 
    Richard C., E. Pennarun, T. Kivisild, K. Tambets. HV. Tolk, E. Metspalu, M. Reidla, S. Chevalier, S. Giraudet, L. Barać Lauc, M. Peričić, P. Rudan. M. Claustres, H. Journel, I. Dorval, C. Muller, R.Villems, A.Chaventre, JP. Moisan. An mtDNA perspective of French genetic variation. Ann. Hum. Biol. 34(1):68-79, 2007.
    
30. 
    Campbell H. A.D. Carothers, I. Rudan, C. Hayward, Z. Biloglav, L. Barać, M. Peričič, B. Janićijević, N. Smolej-Narančič, O. Polašek, I. Kolčić, J.L. Weber, N.D. Hastie, P. Rudan, A.F.Wright. Effects of genome-wide heterozygosity on a range of biomedically relevant human quantitative traits. Hum. Mol. Genet. 16(2):233-241, 2007.
    
31. 
    Škarić-Jurić, T., I. Martinović Klarić, N. Smolej Narančić, S. Drmić, M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc, J. Miličić, M. Barabalić, M. Zajc, B. Janićijević: Trapped between Tradition and Transition - Anthropological and Epidemiological Cross-sectional Study of Bayash Roma in Croatia. Croat. Med. J. 48: 708-719, 2007.
    
32. 
    Pokupčić, K., S. Cukrov, I. Martinović Klarić, M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc, A. Balžanović, B. Janićijević Y-STR genetic diversity of Croatian (Bayash) Roma. Forensic Sci. Int. Genet. 2:e11-e13, 2008.
    
33. 
    Vitart, V., I. Rudan, C. Hayward, N.K. Gray, J. Floyd, C.N.A. Palmer, S.A. Knott, I. Kolčić, O. Polašek, J. Graessler, J.F. Wilson, A. Marinaki, P.L. Riches, B. Janićijević, N. Smolej-Narančić, B. Gorgoni, J. Morgan, S. Campbell, Z. Biloglav, L. Barać-Lauc, M. Peričić, I. Martinovic Klaric, L. Zgaga, T. Škarić-Jurić, X. Shu, S.H. Wild, W.A. Richardson, P. Hohenstein, C.H. Kimber, A. Tenesa, L.A. Donnelly, L.D. Fairbanks, M. Aringer, P.M. McKeigue, S.H. Ralston, A.D. Morris, P. Rudan, N.D. Hastie, H. Campbell, A.F. Wright: The major facilitator superfamily member SLC2A9 is a novel uric acid transporter influencing serum urate concentrations, urate excretion and gout. Nat. Genet. 40: 437-442, 2008.
    
34. 
    McQuillan, R., A-L. Leutenegger, R. Abdel-Rahman, C.S. Franklin, M. Peričić, L. Barać Lauc, N. Smolej-Narančić, B. Janićijević, O. Polašek, A. Tenesa, A.K. MacLeod, S.M. Farrington, P. Rudan, C. Hayward, V. Vitart, I. Rudan, S.H. Wild, M.G. Dunlop, A.F. Wright, H. Campbell, J.F. Wilson: Runs of Homozygosity in European Populations. Am. J. Hum. Genet. 83: 359-375, 2008.
    
35. 
    Martinović Klarić, I., M. Peričić Salihović, L. Barać Lauc, L.A. Zhivotovsky, S. Rootisi, B. Janićijević: Dissecting the molecular architecture and origin of Bayash Romani patrilineages: Genetic influences from South-Asia and the Balkans. Am. J. Physic. Anthropol., elektronski objavljeno, 2008.
    
36. 
    Zeljko, H., T. Škarić Jurić, N. Smolej-Narančić, M. Peričić Salihović, I. Martinović Klarić, M. Barbalić, L. Barać Lauc, B. Janićijević: Traditional CVD Risk Factors and Socio-Economic Deprivation in Roma Minority Population of Croatia. Coll. Antropol. 32: 315-319, 2008
    

Prvih devetnaest radova ocijenjeno je prilikom izbora u znanstvena zvanja znanstveni suradnik i viši znanstveni suradnik. U svojim novijim znanstvenim radovima u području izučavanja populacijske strukture, pristupnica i dalje posebnu pažnju posvećuje genetičkim analizama koje se temelje na izučavanju polimorfizama u nerekombinirajućem dijelu kromosoma Y i mitohondrijskoj DNA i to sa ciljem istraživanja antropogenetičke strukture populacija u Republici Hrvatskoj kao i u drugim populacijama Europe, te forenzičko-populacijska istraživanja mikrosatelitskih biljega kod kromosoma Y.

U istraživanjima kromosoma Y pristupnica se usmjerila na dva osnovna pristupa populacijsko-forenzički i antropogenetički pristup. Budući da visokopromjenjivi (STR) biljezi kromosoma Y imaju značajnu primjenu u sudskoj medicini i pravosuđu, stvaranje baza podataka koje uključuju sve veći broj populacija jedan je od trenutno najvažnijih zadataka moderne sudske medicine i forenzike. Kako bi populacijske studije o stanovništvu jugoistočne Europe, utemeljene na podacima o haplotipovima 8 STR biljega kromosoma Y, postale dostupne svjetskoj forenzičkoj i sveukupnoj znanstvenoj zajednici, objavljeni su sljedeći radovi: Evaluation of Y-STR variation in Bosnian and Herzegovinian populations (Forensic Science International, 154: 252-256, 2005) i Population genetics of 8 Y chromosome STR loci in Macedonians and Macedonian Romani (Forensic Science International 154: 257-261, 2005). Pristupnica je bila punopravan član znanstvenog tima te je sudjelovala u svim znanstveno-istraživačkim radnjama koje su rezultirale navedenim radovima, značajno je doprinijela osmišljavanju strategije opisanih istraživanja, sudjelovala je u prikupljanju uzoraka populacija jugoistočne Europe, molekularno-genetičkim i statističkim analizama podataka i tumačenju dobivenih rezultata. Također je sudjelovala u pisanju i odobrenju završnih verzija navedenih radova.

Antropogenetički pristup izučavanju kromosoma Y u radovima pristupnice temelji se na filogenetičkoj analizi visoke rezolucije kromosoma Y na 26 SNP/indel mutacija i 9 STR lokusa kod 681 muškaraca iz sedam populacija jugoistočne Europe U radu High-resolution phylogenetic analysis of Southeastern Europe (SEE) traces major episodes of paternal gene flow among Slavic populations (Molecular Biology and Evolution 22: 1964-1975, 2005) objašnjen je genetički doprinos stanovnika jugoistočne Europe u oblikovanju genske zalihe modernih Europljana. Očinske linije uočene u jugoistočnoj Europi uspoređene su s 5017 linija iz 81 euroazijske populacije. Iako su u populacijama jugoistočne Europe uočene tipične europske haplogrupe, njihova razdioba i procjena starosti, ukazala je na značajnost regije u geografskom strukturiranju europske očinske zalihe gena. Naime, osnovno obilježje slavenskog patrilenearnog nasljeđa - visoka učestalost i varijabilnost haplogrupa R1a-SRY1532/M17 i I1b*-P37 (te niska učestalost E3b1-M78) je posljedica pretpovijesnih tokova gena: postglacijalne ekspanzije haplogrupe R1a iz područja Ukrajine, difuzije I1b* (xM26) haplogrupe iz područja jugoistočne prema južnoj i istočnoj Europi te gotovog izostanka značajnijeg širenja haplogrupe E3b1 prema područjima koja danas naseljavaju populacije koje govore slavenskim jezicima. Uloga jugoistočne Europe u procesu pretpovijesne kolonizacije kontinenta s posebnim naglaskom na različite obrasce nastanaka i širenja tzv. „paleolitskih“ i „neolitskih“ haplogrupa kromosoma Y izučena je u radu The role of Southeastern Europe (SEE) in origins and diffusion of major paternal lineages (Documenta Praehistorica XXXIII: 574-591, 2006). U radu Review of Croatian genetic heritage as revealed by mitochondrial DNA and Y chromosomal lineages (Croatian Medical Journal 46: 502-513, 2005) reanalizirani su svi podaci proizišli iz dotadašnjih filogenetičkih studija visoke rezolucije mitohondrijske DNA i kromosoma Y provedeni u općoj populaciji kontinentalne Hrvatske i izoliranim seoskim zajednicama s četiri jadranska otoka. U radu je pokazano da se filogeografski obrasci uočeni kod mitohondrijske DNA i kromosoma Y uklapaju u tipično europsko majčinsko i očinsko genetičko nasljeđe s izuzetkom mitohondrijske haplogrupe F i haplogrupe P* kromosoma Y koje ukazuju na povezanost s azijskim populacijama. U radu The population history of the Croatian linguistic minority of Molise (southern Italy): a maternal view (Eur. J. Hum. Genet. 13: 902-912, 2005.) proučavana je različitost mitohondrijske DNA unutar manjinske zajednice Molise koja govori hrvatskim jezikom kako bi se utvrdila povezanost s parentalnom hrvatskom populacijom i geografski bliskom talijanskom. Utvrđeno je da nije bilo reproduktivne izolacije između dvije gografski bliske, ali kulturološki udaljene populacije. U gore navedenima znanstvenim radovima pristupnica je doprinijela osmišljavanju strategije istraživanja, pomagala u prikupljanju uzoraka, sudjelovala u dijelu genetičkih i statističkih analiza i interpretaciji rezultata te je sudjelovala u pisanju i odobrenju završnih verzija radova.

Genetička varijabilnost devet autosomnih STR biljega (D3S1358, VWA, FGA, TH01, TPOX, CSF1PO, D5S818, D13S317, D7S820) analizirana je kod kontinentalne i pet otočnih populacija Hrvatske u radu Genetic variation at nine short tandem repeat loci in the Croatian populations (Human Biology 77: 471-486, 2005). Uočena je značajna heterogenost između otočnih populacija i kontinentalne populacije premda je ukupni koeficijent genetičke diferencijacije nizak (ali statistički značajan). Ukupan stupanj heterozigotnosti, broj alela po lokusu te varijanca dužine alela ne ukazuju na smanjenu genetičku varijabilnost kod otočnih populacija u odnosu na kontinentalnu populaciju. Uočena genetička varijabilnost između otočnih pupulacija i kopnene populacije te izostanak smanjene genetičke varijabilnosti populacija otoka u odnosu na kopnenu populaciju posljedica su visoke mutacijske stope karakteristične za izučavane lokuse i utjecaja genetičkog drifta. Pristupnica je aktivno sudjelovala u statističkim analizama i tumačenju rezultata te u pisanju i odobrenju finalne verzije rada.

U radu 3000 years of solitude: extreme differentiation in the island isolates of Dalmatia, Croatia (European Journal of Human Genetics 14: 478–487, 2006) analiziran je uzorak od 100 slučajno odabranih pojedinaca iz 10 malih seoskih otočnih zajednica istočnog Jadrana kako bi se odredila njihova genetička struktura. Temeljem analize 26 različitih STR biljega, međusobno udaljenih najmanje 5 cM, procijenjeni koeficijent genetičke diferencijacije ukazao je na različitost većine seoskih zajednica. Pomoću klasterirajućeg algoritma sadržanog u statističkom paketu STRUCTURE definirano je šest klastera od kojih je četiri odgovaralo pojedinačnim selima. Pristupnica je sudjelovala na terenskom istraživanju u prikupljanju uzoraka te u pisanju i odobrenju završne verzije rada.

Kao što je već radnije spomenuto, pristupnica aktivno sudjeluje u antropološkom i genetičko-epidemiloškom istraživanju romskih populacija što je vidljivo iz tri objavljena rada. U radu Calcaneous ultrasonographic assessment of bone mineral density in the Roma minority population of Croatia - Preliminary report. (Coll. Antropol. 30(4):761-765, 2006.) istraživana je gustoća kostiju s ciljem utvrđivanja prevalencije osteoporoze kod Roma Bajaša. Istraživanje je obuhvatilo 232 ispitanika te je utvrđeno kako je prevalencija osteoporoze kod ove skupine značajno veća nego u općoj populaciji Hrvatske. Visoka procijenjena prevalencija razvijene osteoporoze upućuje na daljnja istraživanja koja bi trebala obuhvatiti ispitivanja asocijacije niske mineralne gustoće kostiju i čimbenika povezanih s posebnim životnim uvjetima i reproduktivnim karakteristikama koje su prisutne u ovoj polu-sjedilačkoj romskoj populaciji. U radu Trapped between Tradition and Transition - Anthropological and Epidemiological Cross-sectional Study of Bayash Roma in Croatia (Croat. Med. J. 48: 708-719, 2007.) prikazani su rezultati antropološko epidemioloških istraživanja 266 Roma Bajaša iz Baranje i 162 Roma Bajaša iz Međimurja koji se temelje na analizi podataka o njhovoj etno-povijesti i demografskim kretanjima, uvjetima stanovanja, obrazovnju i zdravlju. Utvrđeno je kako su Romi Bajaši na obje ispitivane lokacije socijalno i ekonomski marginalizirani te da je neophodna pomoć šire zajednice za njihovo uključivanj u suvremene tokove društvenog razvoja. Dok su predhodna dva rada istraživala zdravstveni i socio-ekonomski status Roma, u radu Y-STR genetic diversity of Croatian (Bayash) Roma (Forensic Sci. Int. Genet. 2:e11-e13, 2008.) na uzorku od 146 odrasla Roma muškog spola analizirano je 17 mikrosatelitnih lokusa na kromosomu Y, te je pokazano kako su Romi Bajaši primjer genetički homogene zajednice koja pokazuje malu gensku raznolikost kao i nisku razinu raznolikosti haplotipova. U usporedbi ove romske zajednice sa ostalim europskim romskim zajednicama utvrđen je značajan stupanj osobnosti i njihove gentičke diferenciranosti. U navedenim radovima pristupnica je imala važnu ulogu u osmišljavanju strategije antropoloških i epidemioloških istraživanja Roma u Hrvatskoj, te u pripremi i izvođenju terenskog istraživanja. Također je aktivno sudjelovala u unošenju prikupljenih podataka u digitalnu bazu podataka, te u laboratorijskim i statističkim analizama kao i u pisanju i odobrenju završnih verzija radova. Nadalje, Romi kao ciljna populacija obrađeni su i u radu pod nazivom Dissecting the molecular architecture and origin of Bayash Romani patrilineages: Genetic influences from South-Asia and the Balkans (Am. J. Physic. Anthropol., elektronski objavljeno, 2008.).U tom su radu obrađene razdiobe očinskih nasljednih linija Roma Bajaša, a zatim su uspoređene s drugim europskim romskim populacijama te većinskim susjednim populacijama. Autori su u radu pokazali da je najveći učinak na patrilinearno genetičko obilježje Roma Bajaša imalo ancestralno indijsko nasljeđe, ali i genska zaliha većinskih populacija među kojima Romi žive uobličeno djelovanjem genetičkog drifta. Romi Bajaši istraživani su i u radu pod nazivom Traditional CVD Risk Factors and Socio-Economic Deprivation in Roma Minority Population of Croatia objavljenim u Coll. Antropol. 32: 315-319, 2008. godine. U tom je radu na više od 400 Bajaša iz Baranje i Međimurja praćen utjecaj socio-ekonomskog stanja na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Uočena je nužnost ranog utvrđivanja rizičnih čimbenika kardiovaskularnih bolesti unutar malih izoliranih populacija. U oba spomenuta rada doprinos pristupnice je u osmišljavanju strategije antropoloških i epidemioloških istraživanja populacije Roma u Hrvatskoj. Osim toga, pristupnica je sudjelovala u pripremi i provođenju terenskog istraživanja, unošenju prikupljenih podataka u digitalnu bazu podataka, laboratorijskim i statističkim analizama, te pisanju i odobrenju završnih verzija radova.

U radu An mtDNA perspective of French genetic variation (Ann. Hum. Biol. 34(1):68-79, 2007.) analizirani su polimorfizmi mitohondrijske DNA na uzorku od 848 Francuza koji obitavaju na 12 različitih mjesta u zemlji. Utvrđeno je kako je raspodjela haplogrupa unutar istraživanog uzorka u skladu s raspodjelom haplogrupa u Europi, a posebice je u skladu sa raspodjelom u susjednim zemljama Europe. Jedino na uzroku francuskih Baska utvrđene su specifičnosti karakteristične za izolirane populacije, te velika učestalost haplogrupa povezanih sa širenjem neolitske kulture u Europi. Pristupnica je u ovom radu doprinjela molekularno-genetičkim laboratorijskim analizama te u odobravanju završne verzije rada.

Rad Effects of genome-wide heterozygosity on a range of biomedically relevant human quantitative traits (Hum. Mol. Genet. 16(2):233-241, 2007.) opisuje istraživanje mogućih utjecaja velikih demografskih promjena na globalno zdravlje. Ova kompleksna tematika istraživana je putem parametra relativne heterozigotnosti kod 15 svojstava vezanih uz bolesti, na četiri grupe ispitanika s dalmatinskih otoka koje se međusobno značajno razlikuju s obzirom na njihovo podrijetlo. Relativna heterozigotnost je računata iz podataka dobivenih analizom 1184 autosomna mikrosatelita i insercijskih/delecijskih polimorfizama. Utvrđeno je da outbreeding kao rezultat urbanizacije i migracije dovodi do povećane relativne heterozigotnosti što se može povoljno odraziti na niz svojstava koja utječu na ljudsko zdravlje. Pristupnica je sudjelovala u terenskom istraživanju na kojem su prikupljeni uzorci te u pisanju i odobrenju završne verzije rada.

Nadalje, slična predmetnost istraživana je i u radu pod nazivom Runs of Homozygosity in European Populations objavljenim u Am. J. Hum. Genet. 83: 359-375, 2008. godine. Ovdje je heterozigotnost proučavana na temelju podataka velike baze od 300.000 polimorfizama kod 2618 ispitanika iz dvije izolirane i dvije kozmopolitske populacije europskog podrijetla. U radu je utvrđena višestruka korist nizova heterozigotnosti u procjenjivanju razlika između izoliranih populacija, te je utvrđeno da su uobičajeni, kratki nizovi heterozigotnosti važni za istraživanja kompleksnih svojstava te da će u budućnosti imati ulogu u skraćivanju genomske regije u kojoj se proučavaju funkcionalne varijante gena. Pristupnica je sudjelovala u terenskom istraživanju i odobrenju završne verzije rada.

U radu The major facilitator superfamily member SLC2A9 is a novel uric acidtransporter influencing serum urate concentrations, urate excretion and gout. (Nat. Genet. 40: 437-442, 2008.) opisuje se gen za prijenos mokraćne kiseline SLC2A9 „genome-wide“ asocijcjskom studijom. Identificirane su varijante unutar SLC2A9 gena koje objašnjavaju 1,7 do 5,3% varijance u koncentraciji mokraćne kiseline u serumu, kao i varijante koje su povezane sa smanjenim izlučivanjem mokraćne kiseline i gihtom. Pristupnica je sudjelovala u terenskom istraživanju i odobrenju završne verzije rada.

3. Stručna i društvena djelatnost
Dr. sc. Lovorka Barać Lauc član je mnogih domaćih i međunarodnih znanstvenih udruga: Hrvatskog antropološkog društva, Hrvatskog društva za humanu genetiku Hrvatskog liječničkog zbora, European Anthropological Association i European Society of Human Genetics.

Od 1993. godine član je Organizacijskog odbora znanstvenih skupova "School of Biological Anthropology", čija je tajnica bila od 1996. do 1999. godine. Od 1994. godine član je Organizacijskog odbora međunarodnih znanstvenih tečajeva "Anthropology and Health". 1998. vršila je dužnost člana Organizacijskog odbora međunarodnog skupa "4^th International Congress of Physiological Anthropology", a 2002. godine Organizacijskog odbora međunarodnog skupa “13th Congress of the European Anthropological Association”.

Od 1992. godine član je uredničkog odbora međunarodnog znanstvenog časopisa "Collegium Antropologicum" (Hrvatska) koji je referiran u CC, SSCI, Index Medicus/ MEDLINE, International Current Awareness Service: Anthropology, International Bibliography of Social and Cultural Anthropology, Abstracts in Anthropology, Anthropological Literature, Biological Abstracts, BIOSIS Document ExpressTM, Linguistics and Language Behavior Abstracts, INIST/CNRS, Periodica Islamica, Sociological Abstracts, Science Culture SARL, UnCover i UNESCO DARE Databank.

4. Nastavna djelatnost
Dr.sc. Lovorka Barać Lauc nositeljica je kolegija Metode u molekularnoj antropologiji na Studiju antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te su-nositeljica kolegija Molekularna antropologija na doktorskom studiju biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

5. Mišljenje i prijedlog povjerenstva
Uvidom u priloženu dokumentaciju i znanstvene radove vidljivo je da dr. sc. Lovorka Barać Lauc, a na temelju članka 32. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N. br. 123/03, 105/04 i 174/04), zadovoljava sve propozicije za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika.

Naime, temeljem članka 32. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine”, broj 123/03, 105/04 i 174/04) za izbor u znanstveno zvanje: znanstveni savjetnik, minimalni uvjeti u okviru znanstvenog područja humanističkih znanosti, uključuju stupanj doktora znanosti, objavljenu znanstvenu knjigu (a3), i najmanje tri znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj razini (a1), a pet znanstvenih radova ukupno (a1+a2). Također, prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Nacionalno vijeće za znanost donijelo je Pravilnik o uvjetima u izbor u znanstvena znanja koji za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik na području humanističkih znanosti predviđa, radi poticanja interdisciplinarnosti mogućnost da se pri izboru u znanstvena zvanja pristupnicima mogu računati i radovi u publikacijama s drugih znanstvenih područja prema kriterijima nadležnih područnih vijeća i Nacionalnog vijeća za znanost. S time u skladu nadalje su navedeni uvjeti za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik u polju Biologija (Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, Nacionalno vijeće za znanost, 12. studeni 2007. godine): a) najmanje objavljenih 30 znanstvenih radova zastupljenih u Current Contentsu; b) pristupnik mora biti glavni autor (nositelj problematike ili autor koji je najviše pridonio rješavanju konkretnog problema) najmanje trećine objavljenih radova u CC (najmanje 10 radova); c) najmanje jedna trećina znanstvenih radova objavljenih u CC mora biti objavljena u radovima s natprosječnim faktorom odjeka sukladno klasifikaciji Journal Citation Reports – ISI Thompson (za polje biologije on iznosi 1.138).

Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju, pristupnica zadovoljava sve navedene uvjete. Od 36 objavljenih radova, 34 je objavljeno u časopisima zastupljenim u CC, glavni je autor na 12 znanstvenih radova, a ko-autor je na 18 radova koji imaju impact factor veći od 1.138., što je sve afirmira kao uspješnog i prepoznatljivog istraživača te smatramo da pristupnica dr.sc. Lovorka Barać Lauc u potpunosti zadovoljava sve gore navedene uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik

U skladu s prije navedenim predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da dr.sc. Lovorku Barać Lauc, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za antropologiju, izabere u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija te odluku proslijedi Matičnom odboru za humanističke znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače, 2009. godine



Prof.dr.sc. Vjekoslav Afrić