Te u osijeku ekonomski fakultet u osijeku
MEĐUNARODNI HOTELSKI BRANDOVI U HRVATSKOJ I EUROPI
Download 8,11 Mb.
|
- Bu sahifa navigatsiya:
- 1.Stanje brandiranih i nebrandiranih hotela u Hrvatskoj u 2003. i 2007. godini
- 2. Međunarodni hotelski brandovi u Europi u 2003. godini i usporedba s Hrvatskom
- ***** Deluxe classe **** First classe
6.2MEĐUNARODNI HOTELSKI BRANDOVI U HRVATSKOJ I EUROPIIstraživanjem nekih modela upravljanja globalnim hotelskim brandovima želi se istražiti veza između proizvoda s brandom hotela i rezultata poslovanja toga hotela. U skladu s jedinstvenim USALI standardima, kojima se ocjenjuje konkurentnost hotela i njihova poslovna izvrsnost, nastojat će se utvrditi neke temeljne razlike između načina upravljanja poslovanjem tih hotela i nebrandiranih hotela. Analiza će se ograničiti na bitne koristi od članstva u brandu, sadržaj usluge branda, uvjete i minimalne standarde hotela člana branda te na troškove branda. Bit će uspoređeno stanje međunarodnih hotelskih brandova u Hrvatskoj i u Europi, odnosno svijetu prema dostupnim podatcima za 2003. godinu, te stanje brandiranih hotela u Hrvatskoj i Europi (izabrani banchmark). Na temelju Popisa kategoriziranih hotela na dan 4. 8. 2003. i 26. 10. 2007. Ministarstva turizma (uključeni su svi hoteli u Hrvatskoj) istraživanjima je utvrđeno stanje međunarodnih hotelskih brandova u hrvatskome hotelijerstvu. Hotelski brand određen je prema svome službenom imenu branda i nazivu hotela iz citiranoga popisa.
Utvrđeno je početno stanje hotelskih objekata u 2003. godini:
Stanje hotela u 2007. godini:
Razlika između 2007. i 2003. godine:
Ustanovljeni postotak odstupanja u promatranome četverogodišnjem razdoblju najveći je kod brandiranih hotela i iznosi 221%. Povećanje broja brandiranih hotela u Hrvatskoj, veće od dvostrukoga, ocjenjuje se kao znatno veće, ostvareno na skromnome udjelu od svega 4,8% ukupnoga broja hotela u Hrvatskoj. Lokacija brandiranih hotela po turističkim destinacijama Hrvatske s imenima hotelskih brandova: - u 2003. godini 5 je brandiranih hotela u Istri, 1 na Kvarneru, 1 u Dubrovniku i 1 u Zagrebu, ukupno 8 hotela s brandom. To su: Sol Inn Adriatic, Sol Park i Sol Club Istra u Rovinju, 3 hotelska branda s 3 zvjezdice, Melia Eden Rovinj i Sol Elite Koralj Umag 2 su hotelska branda s 4 zvjezdice, Milenij World Hotels Opatija, The Pucić Palace Sagrada Hotels International i Sheraton Hotel Zagreb brandovi su s 5 zvjezdica. - u 2007. godini 8 je brandiranih hotela u Istri, 3 na Kvarneru, 8 u Dalmaciji i 6 u Zagrebu, ukupno 25 brandiranih hotela. Najviše hotelskih brandova dobili su hoteli u Dalmaciji. Zadar je na Boriku dobio Funimation, Split je dobio Le Merdien i Riu Borak na Braču, a Dubrovnik je dobio brandove Valamar, Ibero Star, Jadranski luksuzni hoteli (JLH) i Hilton Imperial. Zagreb je dobio nove brandove u hotelima Best Western Astorija, Arcotel, Four Point by Sheraton, The Regent Esplanade i West Inn Zagreb. Broj smještajnih jedinica (sobe i apartmani) u brandiranim hotelima iskazan je po broju zvjezdica, odnosno kategorijama hotela u 2003. godini:
Ukupan broj smještajnih jedinica s brandom: 2.247 soba ili udio od 4,8%. Tvrtke koje posluje s hotelskim brandovima u 2003. godini: Jadranturist d.d. Rovinj s 4 hotelska branda, a Istraturist d.d. Umag, Ugo hoteli d.o.o. Opatija, Uzel turizam d.o.o. Zagreb i H.B.I. d.o.o. Zagreb s po 1 hotelskim brandom, ukupno pet hotelskih tvrtki. Četiri su međunarodna hotelska branda u Hrvatskoj u 2003. godini,398 koji upravljaju s više od 6.000 soba u europskim hotelima: - Sol, 18.463 sobe i udio od 1,7% od 1.067.603 sobe u Europi, - Sheraton, s 14.079 soba, - Melia, s 12.869 soba, - World Hotels, s 6.884 sobe.
Pregled međunarodnih hotelskih brandova u Europi i brandiranih hotelskih soba prikazan je u sljedećim tablicama. U tablici 6-1. prikazan je ukupan broj i broj brandiranih hotelskih soba u Europi i Hrvatskoj u 2003. godini. Tablica 6 8. Ukupan broj i broj brandiranih hotelskih soba u Europi i Hrvatskoj u 2003. g.
Izvor: Prema Nacionalnim turističkim uredima i Europes Hotel Sector in 2003, Travel Reseach International, Bucks HP9 1LU, UK, str. 11. i 12. *Procjena prema broju postelja; ** Procjena; *** U hotelima i sličnim objektima, **** Hrvatska nije navedena u ovom istraživanju, podatci prema istraživanju autora. Na temelju istraženih podataka može se zaključiti:
Najviše hotela s brandom u Hrvatskoj u 2007. godini ima Istra, 8 hotela s brandovima Valamar, Sol Melia. Kvarner ima 3 branda: Milenij World Hotels, Life Class Adriatic i Bonavia JLH. Dubrovnik ima 6 hotela s brandovima: Valamar, Ibero, JLH, Hilton, Sagrada. Zagreb ima 6 hotela s brandovima: Best Western Premijer, Sheraton, Four Points by Sheraton, West Inn, The Regent i Arcotel. Hrvatska nema brandova u kategoriji hotela 1 ili 2 zvjezdice, što je potrebno istražiti. Međunarodni hotelski brandovi u Hrvatskoj, koji imaju više od 6.000 soba u europskim hotelima u 2003. godini, brandovi su hotela: Sol, Sheraton, Melia i World Hotels. Istraženi podatci potvrđuju da je Hrvatska prva po broju nebrandiranih hotela ili posljednja po broju brandiranih hotela u Europi! Istraženi pokazatelji potvrđuju da je udio hotelskih soba u hrvatskim hotelima manji od 1% u ukupnome broju soba u europskim hotelima. Taj je udio nedopustivo nizak, jer je riječ od udjelu u hotelu kao osnovnoj smještajnoj jedinici turista. Taj podatak ujedno potvrđuje koliko je zapravo, za konkurentnost hrvatskoga turizma, važno da Hrvatska prihvati isti standard pojma hotel što ga imaju druge europske zemlje. Sve do tada isto neće biti isto. Prihvaćanjem istoga europskog i svjetskoga standarda hotela, općega predstavnika smještajne industrije u svijetu, u Hrvatskoj bi se bitno povećao broj soba u hotelima, a time i njihova tržišna pozicija i konkurentnost. Time bi se smanjio broj soba u “privatnom smještaju”, odnosno službeno “drugim vrstama objekata za smještaj” turista. Mnogi smještajni objekti u Hrvatskoj, uz minimalna ulaganja, mogli bi postati hotelskim objektima, a njihove sobe hotelske sobe, čime bi uvelike bio riješen problem nepovoljne strukture smještajnih jedinica u Hrvatskoj. Posljedica je nepovoljne strukture smještajnih kapaciteta s malim udjelom hotela upravo niska razina iskorištenosti kapaciteta, niska prosječna cijena, niska dobit po sobi, što sve utječe na nisku konkurentnost hrvatskoga turizma općenito. U interesu je hrvatskoga turizma da odmah na početku ostvari konkurentnost što je imaju druge europske zemlje. To što Hrvatska ima propisan viši hotelski standard od ostatka Europe i svijeta, ne donosi joj nikakvu korist ni konkurentnu prednost. To ne zna nitko ni u Hrvatskoj, ali ni na turističkome tržištu. Korist od toga mogu imati samo hrvatski turistički konkurenti. Hrvatska bi morala prestati štetiti sama sebi kad je riječ o neprihvaćanju istoga standarda pojma hotel. Standard hotela osnova je na kojoj se utvrđuju standardi svih drugih vrsta smještajnih objekata, i u tome je njegova prava i skrivena važnost za utjecaj na strukturu smještajnih kapaciteta. Slobodna je procjena autora ovoga rada da Hrvatska može udvostručiti broj hotelskih soba u dvije godine od prihvaćanja istoga standarda hotela kao što ga imaju ostale europske zemlje kao tržišni konkurenti. Hotelski proizvod s brandom u središtu je ovoga istraživanja o konkurentnosti hrvatskoga turizma. Uočeni problem različitoga standarda pojma hotela u Hrvatskoj i u europskih konkurentata samo pokazuje da je problem istraživanja konkurentnosti hrvatskoga turizma bilo nužno proširiti i na isto značenje iste ključne riječi hotel prije usporedbe s konkurentima. Ta činjenica samo dodatno pogoršava stanje konkurentnosti hrvatskoga hotelijerstva i turizma općenito te je zbog toga smatramo veoma važnom, prioritetnom u rješavanju. Rezultat usporedbe stanja brandiranih hotelskih soba u Hrvatskoj i Europi potpuno je jasna činjenica da je riječ o mnogo većem broju hotelskih soba u hotelima s brandom u europskim hotelima negoli u hrvatskim hotelima. Dok je u europskome hotelu svaka peta soba brandirana, u Hrvatskoj je to tek svaka stota soba u hotelu s brandom. Tako je udio broja brandiranih soba u hotelima u Hrvatskoj u odnosu prema istim europskim hotelima i apSolutno i relativno mnogo manji i simboličan. To potvrđuju i svega 2.242 brandirane sobe u Hrvatskoj nasuprot 1.067.000 soba u europskim hotelima s međunarodnim brandom, što je 20% brandiranih hotelskih soba u europskim hotelima i svega 0,2% brandiranih soba u hrvatskim hotelima. Ti podatci dovoljno govore sami za sebe, a očito je veliko zaostajanje u brandingu hrvatskih hotela za europskima. Daljnje usporedbe stanja europskih i hrvatskih hotela upućuju na neke od aktivnosti koje se očekuju. Hotelske tvrtke u Hrvatskoj vodit će ključne bitke za brandove. Ta se tvrdnja može dokazati na temelju usporedbu Hrvatske s 10 vodećih europskih zemalja prema broju brandiranih hotelskih soba. Tablica 6 9. Hrvatska i 10 vodećih europskih zemalja prema brandiranim hotelskim sobama 2001. – 2003. i 2007. godina
* Hrvatska nije uključena u ovo istraživanje, podatci za Hrvatsku uvršteni su na temelju autorova istraživanju, a broj brandiranih soba u Hrvatskoj u 2003. godini odnosi se na 2004. godinu. U 2007. godini brandiranih je soba u hotelima u Hrvatskoj bilo 6.047, što je i dalje zanemariv udio među tržišnim konkurentima. Izvor: prema Europe’s Hotel Sector in 2003, Travel Reseach International, Bucks HP9 1LU, UK, str. 13. Usporedba pokazuje da je udio Hrvatske s 0,3% u 2001. godini i s 0,2% u 2003. godini, prema broju brandiranih soba u hotelima, potpuno zanemariv i mnogo manji od drugih europskih zemlja kao tržišnih konkurenata. Vodeći mediteranski konkurenti Hrvatskoj, Francuska, Španjolska, Italija i ostale zemlje, imaju mnogo i neusporedivo veći udio brandiranih soba od Hrvatske. Najmanji je udio kod Italije (4,6%), a najviši kod Francuske (20,4%), ali i ostalih zemalja (17,2%). Razlike u postotku između 2003. i 2001. godine pokazuju porast kod svih zemalja osim Hrvatske, koja bilježi pad od 13%. Potpuno je jasno da je takvo stanje u Hrvatskoj dalje neodrživo i da Hrvatskoj, nakon definiranja vlasnika, predstoji ključna bitka za brandove. Poslovanje s hotelskim brandovima najlakše je kada je vlasnik hotela i branda isti ili kada je hotel u leasingu ili je sklopljen ugovor o menadžmentu s brandom. Pritom je važna spoznaja kako je ključna odrednica za uspjeh branda riješeno vlasništvo nad hotelom. Odluka o brandu bitna je i strateška odluka o politici proizvoda hotela i upravljanja poslovanjem hotela. Takvu odluku moraju verificirati vlasnici hotela. Država je kao vlasnik hotela propustila to učiniti bez obzira na to je li ona kao vlasnik to znala, htjela i mogla učiniti. Vlasnici, ovisno o interesima i očekivanjima od upravljanja hotelskim poslovanjem, mogu odlučiti da njime sami upravljaju ili da upravljanje poslovanjem prepuste nekom izabranome hotelskom brandu u cijelosti ili samo djelomično. Prepuštanje cjelovitoga upravljanja poslovanjem hotela najčešće je vezano za ugovor o menadžmentu, franšizingu ili leasingu hotela. Djelomično prepuštanje upravljanja ili zajedničko upravljanje vezano je za oblik upravljanja pristupom u neko od udruženja hotela s brandom (consortia). Udruženja (consortia) su grupacije neovisnih hotela koji su se udružili zbog marketinških razloga na globalnoj razini. Hrvatski poduzetnici i udruženja hotelijera to su propustili učiniti i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini i time hrvatsko hotelijerstvo učinile dodatno nekonkurentnim. Istu je priliku propustio i hrvatski turistički sustav (Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica), koji je donošenjem novoga pravilnika odustao od provedbe već propisanoga brandiranja hrvatskih hotela s oznakom branda “Q” – Quality Hotels.399 Usporedbom naziva brandova hotela u Hrvatskoj može se zaključiti da u promatranome razdoblju do 2003. godine Hrvatska nema vlastitih hotelskih brandova. To znači da se brandiranje hrvatskih hotela zasniva samo na međunarodnim hotelskim brandovima! To pokazuje tablica Vodeći hotelski brandovi u Europi s više od 10.000 soba 2001. – 2003. godine. Riječ jeo posljednjim objavljenim istraživanjima do početka 2009. godine, a usporedba udjela dokazuje da nema važnijih promjena. Tablica 6 10. Vodeći hotelski brandovi u Europi s više od 10.000 soba 2001. – 2003. godine
Izvor: Prema400 Europe’s Hotel Sector in 2003, Travel Reseach International, Bucks HP9 1LU, UK, str. 20. Od 34 spomenuta vodeća europska hotelska branda u Hrvatskoj 2007. godine prisutna je njih samo 6, i to: Best Western, Hilton, Sol, Riu, Meridien i Sheraton. To upućuje na vrlo slabu zastupljenost i konkurentnost hrvatskih hotela. Usto se uočava da brandovi Sol i Melia imaju ostvaren trend pada umjesto rasta broja soba s brandom. Zbog toga će biti istraženo i uspoređeno stanje i trendovi tih brandova u Španjolskoj, koja je izravni konkurent hrvatskome turizmu. Prema dostupnim podacima u tablici se prikazuje stanje i promjene kod deset vodećih hotelskih brandova u Španjolskoj u istome razdoblju. Tablica 6 11. Deset vodećih hotelskih brandova u Španjolskoj 2001.-2003. godine
Izvor: Prema Europe’s Hotel Sektor in 2003, Travel Reseach International, Bucks HP9 1LU, UK, str. 37. Podatci pokazuju da brand Sol u isto vrijeme u Španjolskoj ima nešto veći broj soba i manji broj hotela – 43 hotela u odnosu prema dotadašnja 53. Melia bilježi nešto manji pad broja soba i manji pad broja hotela, što se može pripisati restrukturiranju branda unutar grupe Sol Melia. Međutim važan je podatak da Španjolska ima 781 hotel s brandom s 121.549 soba s brandom i veći godišnji rast od gotovo 6%. To potvrđuje da se Španjolska opredijelila za politiku hotelskoga proizvoda s brandom i da je već gotovo svaka četvrta soba u hotelu s brandom. Osim toga Španjolska se opredijelila da bude vlasnik svojih hotelskih brandova, koji su postali važni međunarodni hotelski brandovi, koji se, kao prepoznatljiv know-how branda, uspješno prodaju po svijetu. Usporedba panjolskoga i hrvatskoga hotelijerstva pokazuje da u isto vrijeme Hrvatska ima samo 8 hotela s brandom te 2.247 soba s brandom i manji godišnji rast. To potvrđuje da se Hrvatska, za razliku od Španjolske, još nije opredijelila za politiku hotelskoga proizvoda s brandom. Isto se tako Hrvatska još uvijek nije opredijelila da bude vlasnik svojih hotelskih brandova, jer ih nema, pa se sada ne može govoriti ni o stvaranju međunarodnih hrvatskih hotelskih brandova. Te činjenice negativno utječu na prepoznatljivost i razlikovanje radi konkurentnosti hrvatskoga i španjolskoga turizam općenito. Prema razini kategorije branda u Hrvatskoj su prisutni samo brandovi hotela s 3, 4 i 5 zvjezdica prema hrvatskoj kategorizaciji, dok brandova s 2 i 1 zvjezdicom nema. Hrvatska kategorizacija hotela obvezatna je za sve hotele u Hrvatskoj i približno je usklađena je s međunarodnom klasifikacijom hotela prema broju zvjezdica samo kada je riječ o hotelima s punom uslugom. Međunarodna klasifikacija hotelskih brandova prema franšiznim ugovorima o brandu i razini kategorije branda prikazana je u Tablici 6-5., iz koje se vidi da je hrvatske klasifikacije hotela priblično slična s međunarodnom klasifikacijom kada je riječ o hotelima s punom uslugom. Tablica 6 12. Međunarodna klasifikacija hotelskih brandova prema franšiznim ugovorima uspoređena s hrvatskom kategorizacijom prema broju zvjezdica (približno točno)
Izvor: obrada autora Na temelju usporedbe međunarodne klasifikacije hotelskih brandova i hrvatske kategorizacije ustanovljeno je sljedeće stanje brandiranih hotela u Hrvatskoj:
Primjerice brand Sheraton hotela Zagreb temelji se na ugovoru o menadžmentu, koji uključuje implementaciju svih standarda upravljanja brandom pod upravom menadžera branda Sheraton. To znači da se paket hotelskog know-how branda Sheraton prodaje isključivo kao znanje i iskustvo o upravljanju hotelskim poslovanjem zajedno s dokazanim iskustvom ključnih menadžera branda Sheraton. Pogodba o paketu tog branda sastoji se od dokazanoga znanja i iskustva u obliku pisanih standarda branda zajedno s menadžerima kao zaposlenicima tog branda koji u praksi upravljaju poslovanjem hotela. Osim prema ugovoru o menadžmentu branda brandovi se distribuiraju i prema ugovorima o franšizi (ne uključuju zaposlenike, nego samo obuku o upravljanju cjelovitim poslovanjem) i ugovorima o pristupanju brandu (uključuju obuku o djelomičnom upravljanju zajedničkim marketingom i prodajom). Primjerice brand Best Western Premijer Hotel Astorija Zagreb, 4 zvjezdice. Taj se brand BW slikovito naziva i marketinški brand, jer su zajednički standardi marketinga temelj ujedinjenja neovisnih hotelijera širom svijet u BWI. Kao primjer odličnoga i prvoga ugovora o hotelskoj franšizi branda u Hrvatskoj 1970. godine može se uzeti bivši hotel Inter Continental Zagreb. Nakon promjene franšiznoga ugovora u menadžment ugovor ubrzo je potpuno raskinuta suradnja. Međunarodni hotelski brandovi, prema klasifikaciji branda i prema kategorizaciji hotela u Hrvatskoj, ravnomjerno su zastupljeni, s iznimkom jeftinijih brandova iz budget klase. Usporedba Hrvatske s prosjekom Europe pokazuje da je udio hotela u klasi budget/jeftinija klasa hotela u Hrvatskoj nula posto, a u Europi 22,2%. U srednjoj klasi hotela s brandom europski je prosjek 60,7%, u višoj i vISOkoj 17,%.401 U Hrvatskoj je udio više i vISOke klase hotela gotovo 60%, a srednje oko 20%. Takva klasifikacija brandova rezultat je procesa brandiranja koji je počeo dolaskom brandova na ključne točke poslovnoga i odmorišnoga turizma. Različite vrste i razine kvalitete hotelskih brandova zastupljene su u veoma malom broju hotela s brandom, a nema ni hrvatskoga međunarodnog hotela s brandom. Može se zaključiti kako međunarodni hotelski brandovi postaju sve više hrvatska turistička stvarnost. Na globalnoj razini svjetske turističke ekonomije “branding je način na koji hotelske tvrtke ‘cementiraju’ ime svojih proizvoda u svijesti svojih kupaca. Brandiranje je postalo još važnije nastojanjem međunarodnih hotelskih grupa da ostvare vjernost i dobit podjelom turističkoga tržišta. Dok je oko 70% hotela u SAD-u brandirano ili pod zastavom branda, u Europi je najvažniji fenomen, kod malih neovisnih hotela, prosjek od oko dvije trećine hotela koji su nebrandirani. S obzirom na važnost brandiranja možda iznenađuje činjenica što nema globalno proširenih brandova, baš kao što nema ni potpuno globalne hotelske tvrtke. Doista, najbolji svjetski brandovi po prepoznatljivosti su primjerice Hilton, Forte, Sheraton, Marriott, Hayatt, Melia, Meridien, Four Seasons, Westin, Inter-Continental, kao rijetki koji su rangirani među vodećima u postotku prepoznatljivosti. Iako je dominacija prvih brandova, Best Western i Holiday Inn, s njima granična, velik je prostor na svijetu u kojem oni uopće nisu zastupljeni i za koji oni vjerojatno nisu ni čuli.”402 Zbog toga će u nastavku biti istraženo nekoliko modela upravljanja globalnim hotelskim brandovima u Hrvatskoj. Time se nastoji utvrditi veza između proizvoda s brandom hotela i rezultata njegova poslovanja, odnosno njegova poslovnoga uspjeha i konkurentnosti, u usporedbi s nebrandiranim hotelima. Važno je ustanoviti neke temeljne razlike u načinu upravljanja poslovanjem brandiranih i nebrandiranih hotela u Hrvatskoj u skladu s jedinstvenim USALI standardima na kojima se mora temelji konkurentnost hotela općenito i njihova poslovna izvrsnost radi međusobne usporedivosti. Analiza će se ograničiti na konkurentnu prednost ili zaostatak kao korist ili štetu od članstva u brandu, sadržaj usluge branda, uvjete i minimalne standarde hotela člana branda te na troškove branda. Download 8,11 Mb. Do'stlaringiz bilan baham:
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
dio u % soba s brandom
lasnik branda
obe s brandom u
Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha
yuklab olish