Prirodni sustavi

Kao što se iz tablice vidi, nakon Drugog svjetskog rata broj stanovnika smanjivao se do 1971. godine, kada počinje porast. Tome su ponajprije uzrok poslijeratne migracije stanovništva - to jest iseljavanje. Stanovništvo Istarske županije povećalo se u razdoblju 1948-1991. za samo 11,5%, u usporedbi s Hrvatskom gdje je u istom razdoblju porast bio 26,6%.

Pokazatelji vitalne statistike pokazuju tendenciju smanjenja prirodnog prirasta. Prosječna stopa prirodnog prirasta u Istarskoj županiji u razdoblju 1981.-1985. iznosila je 3,7 na 1.000 stanovnika, u 1991. godini 1,3, a već 1992. godine bila je negativna (-1,7). U središnjem dijelu Istarske županije negativna se stopa javlja već nakon 1986. godine, a u 1992. godini iznosila je čak -3,6 ‰. Hrvatska u cjelini pokazuje sličnu tendenciju smanjenja prirodnog prirasta stanovništva: u 1991. godini stopa nataliteta bila je 10,8 ‰, a stopa mortaliteta 11,1 ‰. Uzroke smanjenog prirodnog prirasta treba potražiti u smanjenoj stopi nataliteta. Stopa mortaliteta uglavnom je stalna i odnosi se na prirodnu smrtnost stanovništva (koja iznosi oko 10 ‰).
Usprkos negativnoj stopi prirodnog prirasta, broj stanovnika Istarske županije raste: u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.-1991.) porastao je za 16.014 stanovnika (ili 8,5%), po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 0,82%. Broj stanovnika Republike Hrvatske porastao je u istom razdoblju za 4% po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 0,39%.

Povećanje broja stanovnika Istarske županije nastavlja se i nakon 1991. godine. Prema podacima Ureda za statistiku Rijeka u Istarskoj županiji je 1993. godine bilo 206.722 stanovnika, a za 1995. godinu procjena iznosi oko 209.700 stanovnika. Prema nekim procjenama, broj stanovnika Istarske županije 2001. godine biti će oko 214.000.

Podaci o prirodnom kretanju stanovništva (natalitet i mortalitet) ne mogu sami objasniti rast broja stanovništva u Istarskoj županiji, ali se to može objasniti trećim čimbenikom - migracijama. Demografska bilanca za razdoblje 1971.-1991. pokazuje da je na rast stanovništva Istarske županije više djelovao pozitivan migracijski saldo nego prirodni prirast (koji je i apsolutno i relativno manji od migracijskog salda u posljednjem međupopisnom razdoblju). Imigracija se u Istru nastavlja i nakon 1991. godine, što pokazuju i podaci o povećanju broja stanovnika za 1993. i 1995. godinu. Redovitim migracijskim kretanjima valja pridodati i prognanike i izbjeglice, od kojih će se sigurno znatan broj stalno nastaniti u Istri.
Za demografsku sliku Istre značajan je i podatak o razmještaju stanovništva. Provizorna podjela na priobalni (Bujštine, Poreč, Pula i Rovinj) i središnji dio (Buzeštine, Pazin i Labin) - mada prostorno-planerski ne u potpunosti odgovarajuća - pokazuje da su i razmještaj i rast stanovništva nepovoljni za središnji dio Istre. U priobalnom dijelu dolazi do koncentracije i bržeg rasta stanovništva, dok je za središnji dio znakovita depopulacija (do 1981. godine) i stagnacija broja stanovnika. Na prostoru koji obuhvaća 43,9% površine Istarske županije živjelo je 1991. godine tek 25,7% stanovništva.
Tablica 11 Stanovništvo priobalnog i središnjeg dijela Istarske županije prema popisima iz 1971., 1981. i 1991. godine

Djelovi	1971.		1981.		1991.
Istarske županije	broj	%	broj	%	broj	%
Priobalni dio	121 989	69.9	136 078	72.3	151 918	74.3
Središnji dio	53 210	30.4	52 254	27.7	52 428	25.7
Ukupno	175 179	100	188 332	100	204 346	100

Priobalni dio Istarske županije, a posebice gradovi u tom području, snažno je gravitacijsko središte za imigraciju kako stanovnika iz Istarske županije, tako i onih izvan nje. Od istarskih gradova, primjerice, jedino se u Pazinu broj stanovnika koji od rođenja žive u tom gradu približava polovici ukupnoga broja stanovnika (49.64%), dok je u svim drugim gradovima niži dok, recimo, u gradu Umagu ta kategorija stanovnika čini svega 27,26%.

Sastav stanovništva
Sastav stanovništva odnosi se na dobne, spolne, ekonomske, obrazovne i druge značajke stanovništva.
Tablica 12 Dobna struktura stanovništva Istarske županije prema velikim dobnim skupinama 1991. godine

Dobne skupine	Muško stanovništvo		Žensko stanovništvo		Ukupno stanovništvo
	Broj	%	Broj	%	Broj	%
0 - 19	27 125	13.3	25 658	12.6	52 783	25.8
20 - 59	56 806	27.8	56 804	27.8	113 610	55.6
60 +	14 704	7.2	20 847	10.2	35 551	17.4
Ostalo					2 402	1.2
Ukupno	98 635	48.3	103 309	50.6	204 346	100.0
Koef. starosti	0.54		0.81		0.67

Podaci o dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva Istarske županije pokazuju nekoliko nepovoljnih tendencija. Koeficijent starosti se od popisa 1971. godine povećao s 51,2 na 67,4. To znači da stanovništvo sve više demografski stari. Na 100 stanovnika mlađih od 20 godina dolazi 67,4 starijih od 60 godina. To je posljedica smanjenog nataliteta, ali ima i još jednu važnu nepovoljnu konzekvencu - smanjivanje fertilnog kontingenta, to jest udjela žena u dobi od 15 do 49 godina starosti, što opet dovodi do daljnjeg smanjenja nataliteta. Udio fertilnog kontingenta smanjio se od popisa 1971. do 1991. godine s 51,9 na 47,9 posto.

Smanjenje udjela mladog stanovništva znači smanjenje i radnog kontingenta, tako da proces demografskog starenja ima nepovoljne posljedice i na demografski i na gospodarski razvoj. Valja, međutim, napomenuti da se te nepovoljne tendencije mogu izmijeniti migracijskim kretanjima, koja mogu doprinijeti pomlađivanju stanovništva. O njima, na žalost, nema pouzdanih podataka. Za Istru je značajna još jedna vrlo nepovoljna tendencija - razlika između priobalnog i središnjeg dijela. U priobalnom je dijelu koeficijent starenja iznosio 62,9, a u središnjem čak 80,5. Stanovništvo središnjeg dijela Istre, dakle, sve je malobrojnije i sve starije. Struktura stanovništva prema ekonomskoj aktivnosti odnosi se ponajprije na podjelu na aktivno stanovništvo (radnu snagu), osobe s osobnim prihodima i uzdržavano stanovništvo.
Tablica 13 Stanovništvo Istarske županije prema ekonomskoj aktivnosti po popisima 1971., 1981. i 1991. godine

Ekonomski	Broj stanovnika			%tak stanovnika
kontingenti	1971.	1981.	1991.	1971.	1981.	1991.
Aktivno stanovništvo	71 013	84 651	93 221	40,5	44,9	45,6
Osobe s osobnim prihodima	19 461	27 224	38 338	11,1	14,5	18,8
Uzdržavano stanovništvo	84 725	76 457	72 787	48,4	40,6	35,6
Ukupno	175 199	188 332	204 346	100,0	100,0	100,0
Koeficijent ekonomske ovisnosti	1,193	0,903	0,781

Udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu (stopa aktivnosti) porastao je između dva posljednja popisa s 44,9 na 45,6 %. Taj se porast odnosi na aktivno stanovništvo u zemlji. Na radu u inozemstvu bilo je 1981. godine 2,1% a 1991. godine 3,1% aktivnog stanovništva. Prema nekim pretpostavkama taj je broj danas (1998.) daleko veći.

U promatranom razdoblju povećana je potražnja za ženskom radnom snagom, što pokazuju povećane stope aktivnosti ženskog stanovništva od 35,2 % u 1981. godini na 39,0 % u 1991. godini. U istom razdoblju smanjena je stopa aktivnosti muškog stanovništva s 55,2 na 52,6 %.

U tablici 13 je vidljivo i smanjenje koeficijenta ekonomske ovisnosti (to jest odnosa između aktivnog i uzdržavanog stanovništva), kao i smanjenje udjela izdržavanog stanovništva s 48,4 na 35,6 %. Mada je ta tendencija povoljna s gospodarskog stajališta, ona je istodobno nepovoljna s demografskog, jer znači smanjenje udjela mladih (djece i učenika), a povećanje udjela starijih osoba u dobnoj strukturi.

Tablica 14 Stanovništvo Istarske županije staro 15 i više godina po popisima 1981. i 1991. godine prema školskoj spremi

Stupanj školske spreme	1981.		1991.
	Broj	%	Broj	%
Bez školske spreme i nepoznato	11 609	7,8	7 879	4,7
Nezavršena osnovna škola	54 714	36,4	36 644	22,4
Osnovno obrazovanje	27 826	18,5	39 417	23,9
Srednje obrazovanje	45 753	30,5	64 096	38,9
Više obrazovanje	5 776	3,8	8 870	5,4
Visoko obrazovanje	4479	3,0	7 704	4,7
UKUPNO	150 157	100,0	164 610	100,0

Promjene u obrazovnim značajkama stanovništva Istarske županije - a to znači pismenost i školska sprema - mogu se ocijeniti povoljnima. Udio nepismenih u stanovništvu starijem od 10 godina smanjen je s 5 na 2 %. U Istri je veća zastupljenost stanovništva s višim stupnjevima naobrazbe nego u Republici Hrvatskoj. Od odraslog stanovništva, čak 38,9 % ima srednju naobrazbu, a 10,1 % višu ili visoku. To je nedvojbeno povoljno kako sa stajališta kvalitete radne snage, tako i s općenitog kulturnog i civilizacijskog stajališta.

U razdoblju 1971. - 1991. udio fertilnog kontingenta u ženskom stanovništvu Istre smanjio se s 51,9 na 47,9 %. U apsolutnim brojkama taj kontingent, naravno, raste, ali se još brže povećava broj starijih žena izvan fertilne dobi. U istom razdoblju indeks starenja povećao se s 51,2 na 67,4. Budući da žene duže žive, one u starijoj populaciji čine većinu (u nekim naseljima je “višak” žena u starijoj populaciji i do 30 %!). Zadnjih 12 godina fertilni je kontingent rastao po prosječnoj stopi od 0.47 % godišnje. Područja Poreštine, Bujštine, Rovinjštine i Buzeštine su u pogledu porasta fertilnog kontingenta iznad prosjeka Istarske županije, Labin i Pazin su ispod prosjeka, dok je Pula - zbog veličine i velikoga pondera - blizu prosjeka.


Tablica 15 Fertilni kontingent u općinama/gradovima i njegov udjel u ukupnom stanovništvu

OPĆINA	Fertilni kontingent 1991	Broj stanovnika 1991	% fertilnog kontingenta u uk. stan.
BUJE (ex)	6286	24472	25.69
BUZET (ex)	1700	7823	21.73
LABIN (ex)	5957	25983	23.00
PAZIN (ex)	3968	18027	22.01
POREČ (ex)	5931	22988	25.80
PULA (ex)	21386	84968	25.17
ROVINJ (ex)	4946	20085	24.63
UKUPNO	50174	204346	24.55

Područja s manje od 20 % fertilnog kontingenta u ukupnom stanovništvu su kritična s demografskog stajališta. Prema intuitivnom kriteriju to su: Lanišće, Lupoglav, Cerovlje, Gračišće, Grožnjan i Karojba.

1.1.2.3.2. NASELJA

Mreža naselja
Naseobinska struktura, odnosno mreža naselja Istre nastajala je u svojoj osnovnoj strukturi stotinama godina, a u danas vidljivoj građevinskoj varijanti desetljećima. Danas u Istri još postoji ukupno oko 640 (živih) naselja. Ne tako mali broj broj zaseoka i manjih sela, cca 200, posljednjih je nekoliko desetljeća potpuno napušten. Mreža naselja sastoji se od 20 naselja s preko 1000 stanovnika i svega 5 naselja s preko 5000 stanovnika, s najvećim naseljem Pulom koja ima oko 65 000 stanovnika. U naseljima uz obalu živi 51.5 % stanovnika Istre. Ako se tome pribroji cca 20% stanovništva koje živi u priobalju ispada da oko 70% od cca 200 000 stanovnika poluotoka živi na moru i uz more. Preostalih 30% ili nekih 60 000 živi u unutrašnjoj Istri. Ova je mreža naselja po sebi jedan od temeljnih resursa Istarske županije, potencijala prostorno-društvenog razvoja istarskog poluotoka na razmeđu milenija. Temeljna je namjera ovog priloga prospektivna tipologija (grupa) naselja koja je orijentirana na to da pruži oslonac izradi planerske projekcije razvoja Istarske županije.

Opća slika demografskih procesa ukazuje da je ukupan saldo kretanja stanovnika pozitivan: vidljiv je stalni postepeni porast broja stanovnika Istre: 1971 god.: 175 199 stanovnika, 1981 god.: 188 332, 1991 god.: 204 346 stanovnika. Istra gledano u cijelini postepeno demografski raste i to ne na temelju prirodnog već mehaničkog priraštaja, odnosno odnosa između registriranog odliva i priliva stanovištva.

Ukratko i ovdje predstavljamo postojeće stanje mreže središnjih naselja Istre. Pet standardnih funkcija koje čine obilježavaju središnjost nekog naselja su: osnovna škola, ambulanta, uprava, pošta i trgovina (živežnim namirnicama).
Više od navedenih pet funkcija uz gradove – sjedišta bivših općina Pula, Buje, Buzet,. Labin, Pazin, Rovinj i Poreč imala su naselja Bale, Barban, Fažana, Kanfanar, Lupoglav, Medulin, Motovun, Sv. Nedelja, Novigrad, Podpićan, Raša, Svetivinčenat, Tar, Tinjan, Umag, Višnjan, Vodnjan, Vrsar i Žminj. Od ovih naselja samo Fažana nije općinski centar. Pet funkcija imalo je naselje Livade u općini Oprtalj.

Naselja s četiri ili tri funkcije čine, uz navedena naselja s pet ili više od pet funkcija, onu mrežu lokalnih središta koja opslužuju mrežu ruralnih naselja u svojoj okolici i na taj način u ovom aspektu doprinose kvaliteti življenja u unutrašnjoj Istri. Kod naselja s četiri funkcije, funkcija koja nedostaje s navedene liste je ambulanta. Naselja s četiri funkcije su: Brtonigla, Cerovlje, Gračišće, Grožnjan, Karojba, Kaštelir, Krnica, Kršan, Lanišće, Lovreč, Oprtalj, Rabac, Vižinada i Pićan. Od navedenih naselja tek Krnica i Rabac nisu općinska središta.

Naselja s tri funkcije mahom nemaju niti ambulatnu niti sjedište općinske uprave. Listu čine Galižana, Koromačno, Momjan, Savudrija i Sv. Petar u šumi s time da ovo potonje naselje je općinsko središte. Svaka od pet funkcija ima uporište na socijalnim i gospodarskim silnicama koji su izravan indikator demografske, gospodarske i ine vitalnosti nekog područja. Zajedno s općim demografskim podacima te podacima o demografsko-gospodarskoj valorizaciji naselja u pripremnoj fazi izrade planerske projekcije ova grupa podataka pruža osnovu za stjecanje kompletne slike o postojećem stanju mreže naselja Istre.
U analizi postojećeg stanja mreže naselja upozorili smo da broj stanovnika u gradovima i na (pri)obalnom području Istre raste a u unutrašnjosti uglavnom pada. Na temelju praćenja podataka iz perioda 1971. – 1991. smatramo razložnim razlikovati slijedeća područja:

• 
  Priobalna zapadna Istra s izrazitim rastom: gradovi Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj i Pula te općine Vrsar i Medulin.
  
• 
  Priobalna Istra s umjerenim i malim rastom: općine Kaštelir-Labinci, Bale, Fažana, Vodnjan i Ližnjan.
  
• 
  Ostala područja Istre s porastom broja stanovnika:
  

Gradovi: Pazin i još tri naselja; Buzet i još13 naselja; Labin i još 4 naselja.

Općine: Brtonigla (2 naselja), Grožnjan (1 naselje), Vižinada (6 naselja), Oprtalj (1 naselje), Lanišće (2 naselja), Lupoglav (1 naselje), Višnjan (6 naselja), Karojba (1 naselje), Sv. Lovreč (6 naselja), Pićan (1 naselje), Kršan (5 naselja), Kanfanar (3 naselja), Žminj (3 naselja), Sv. Nedelja (2 naselja), Svetivinčenat (4 naselja), Barban (3 naselja), Raša (3 naselja) i Marčana (4 naselja).
Ostala područja s manjim ili većim padom broja stanovnika:
Gradovi: Buzet (55 naselja); Buje (19 ); Labin (12 naselja), Pazin (14 naselja);
Općine: Višnjan (40 naselja), Karojba (3 naselja), Cerovlje (15 naselja), Tinjan (8 naselja), Sv Petar u šumi, Sv. Lovreč (25 naselja), Gračišće (7 naselja), Pićan (9 naselja), Kršan (18 naselja), Kanfanar (18 naselja), Žminj (30 naselja), Sv.Nedelja (18 naselja), Svetvinčenat (14 naselja), Barban (28 naselja), Raša (19 naselja), Marčana (18 naselja), Brtonigla (3 naselja), Grožnjan (9 naselja), Vižinada (21 naselje), Oprtalj (15 naselja), Motovun (4 naselja), Lanišće (12 naselja), Lupoglav (8 naselja).
Prema autoru Nejmašić Ivici: “Depopulacija u Hrvatskoj; Korijeni, stanje, izgledi” (Globus Nakladni Zavod, Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, 1991.) predviđa se da će na području Istarske županije, u idućih 10 – 15 godina odumrijeti slijedeća naselja:
Grad Buzet: Bartolići, Benčići, Blatna Vas, Brnobići, Cunj, Erkovići, Forčići, Kajine, Klarići, Kotli, Kras, Krkuš, Marinci, Počekaji, Podkuk, Podrebar, Pračana, Račice, Rim, Sovinjak, Strana i Sušići;

Grad Buje: Brdo, Brič, Lozari i Oskoruš;

Grad Poreč: Antonci, Starići, Štifanići, Šeraje;
Općina Barban: Balići II, Borinići, Glavani, Melnica, Rajki i Rojnići;

Općina Cerovlje: Korelići, Oslići, Belaj;

Općina Grožnjan: Martinčići i Vrnjak;

Općina Kanfanar: Žuntići;

Općina Kršan: Šušnjevica, Zankovci, Kostrčani, Zatka Čepić, Lazarići, Kožljak, Eržišće;

Općina Labin: Ripenda Vrbanci, Ripenda Kras, Ripenda Kosi;

Općina Lanišće: Brest, Brgudac, Dane, Klenovšćak, Krapinjak, Prapoče, Račja Vas, Rašpor, Slum, Trstenik i
Vodice;

Općina Lupoglav: Semić, Lesišćina, Dolenja Vas, Brest pod Učkom, Boljun;

Općina Marčana: Belavići, Kavran, Mutvoran, Pavičini, Peruški, Pinežići, Prodol, Veliki Vareški;

Općina Oprtalj: Benčani, Ipši, Krajići, Pirelići, Čepić, Šorgi i Sveta Lucija;

Općina Pićan: Krbune i Grobnik;

Općina Raša: Sveti Bartul, Topid, Polje, Trgetari, Stanišovi, Sveta Marina, Skitača;

Općina Sveta Nedelja: Ružići, Markoči, Marići, Mali Turini;

Općina Sveti Lovreč: Stranići kod Svetog Lovreča;

Općina Svetvinčenat: Foli, Krančići, Peresiji, Pusti, Raponji, Salambati;

Općina Tinjan: Muntrilj;

Općina Višnjan: Žužići, Zoričići, Vrhjani, Žikovići;

Općina Vižinada: Vrbani, Mekiši kod Vižinade;

Općina Žminj: Vidulini i Žagrići.
Potrebno je naglasiti da se projkecije odumiranja naselja temelje na pokazateljima poglavito prirodnog prirasta, te na temelju koeficijenta starosti stanovništva, koji je vrlo nepovoljan za sva navedena naselja.

Potrebno je , međutim, uzeti u obzir i činjenicu da je u periodu 1991.-2001.g. evidentiran neznatni ukupni prirast stanovništva, kao rezultat mehaničkog prirasta, te će također biti nužno uzeti u obzir i tendencije korištenja prostora u navedenim naseljima za potrebe povremenog stanovanja, koje se pod određenim uvjetima može preobraziti u oblik stalnog obitavanja.