Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

8. RAZRED

NASTAVNO PODRUČJE

JEZIK
TEME

1. Nastajanje riječi
Ključni pojmovi: proširivanje značenja, posuđivanje riječi, tvorenje riječi.
Obrazovna postignuća: osvijestiti načine nastajanja novih riječi (proširivanjem značenja, promjenom oblika, promjenom vrste, posuđivanjem); moći stvarati nove riječi proširivanjem značenja i promjenom oblika.

2. Podrijetlo riječi
Ključni pojmovi: podrijetlo riječi, književne riječi, dijalektne riječi.
Obrazovna postignuća: razlikovati domaće (književne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) riječi; osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom; razumjeti štetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih) stranih riječi u hrvatskome jeziku.

3. Riječi jednaka oblika, a različita značenja
Ključni pojmovi: istozvučnice, istopisnice, istoobličnice.
Obrazovna postignuća: prepoznati najčešće istozvučne i istopisne riječi vladati primjerima; razlikovati značenja riječi jednaka oblika, a različita značenja u pisanju i govorenju.

4. Frazemi
Ključni pojmovi: frazem.
Obrazovna postignuća: prepoznati frazem; poznavati osnovna obilježja frazema, tumačiti poznate frazeme; prikladno rabiti češće frazeme, osobito zavičajne.

5. Glasovi
Ključni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvučni i bezvučni glasovi.
Obrazovna postignuća: znati kako nastaje glas; znati podjelu glasova na otvornike i zatvornike; znati podjelu glasova po zvučnosti; poznavati podjelu glasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku između načina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kao zatvornik, najčešće suglasnik, katkad samoglasnik).

6. Glasovne promjene
Ključni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i pisanju.
Obrazovna postignuća: uočiti i prepoznati glasovne promjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe, ispadanje suglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju.

7. Riječi u kojima se smjenjuju glasovi ije/je/e/i
Ključni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik riječi.
Obrazovna postignuća: glasovno i pisano razlikovati oblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima; izgovarati i pisati riječi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodne riječi s različitim refleksom u govornika različitih hrvatskih narječja; razlikovati troslov od slijeda triju slova.

8. Zamjenjivanje zavisnih rečenica glagolskim prilozima
Ključni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje zavisnih rečenica glagolskim prilozima.
Obrazovna postignuća: prepoznati i razlikovati glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli, razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici; pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisne rečenice glagolskim prilozima.

9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti u složenoj rečenici
Ključni pojmovi: istovremenost i prijevremenost.
Obrazovna postignuća: prepoznati vremenske odnose iskazane različitim glagolskim oblicima u rečenicama i razumjeti njihova značenja; znati slagati futur prvi i futur drugi u zavisno složenim rečenicama.

10. Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje složenim rečenicama
Ključni pojmovi: izricanje pogodbe, mogućnosti i želje.
Obrazovna postignuća: prepoznati i razumjeti pogodbu, mogućnost i želju izrečene kondicionalima; izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom.

11. Višestruko složena rečenica
Ključni pojmovi: višestruko složena rečenica.
Obrazovna postignuća: prepoznati obilježja višestruko složenih rečenica; raščlanjivati višestruko složene rečenice na ishodišne rečenice i odrediti njihov međusobni odnos; pravilno sastavljati višestruko složene rečenice u pisanju i govorenju.

12. Osnovna obilježja hrvatskih narječja
Ključni pojmovi: hrvatska narječja, štokavsko narječje i hrvatski književni jezik, hrvatski standardni jezik.
Obrazovna postignuća: razlikovati najvažnija obilježja svakoga hrvatskoga narječja i glavne prostore gdje se govore; razlikovati štokavsko narječje od hrvatskoga književnog jezika; razumjeti odnos naziva hrvatski književni jezik i hrvatski standardni jezik, razlikovati ih.

13. Zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku
Ključni pojmovi: zavičajni govor i hrvatski književni jezik.
Obrazovna postignuća: razlikovati zavičajni govor i narječje od književnoga jezika; razumjeti odnos i ulogu zavičajnoga govora i narječja prema hrvatskome književnome jeziku; zamjenjivati riječi, izraze i rečenice zavičajnoga govora hrvatskim književnim jezikom i obratno.

14. Pisanje višečlanih imena
Ključni pojmovi: pisanje velikoga slova u višečlanim imenima.
Obrazovna postignuća: poznavati i primjenjivati pravopisna načela o pisanju velikoga slova u višečlanim imenima.

15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljeća
Ključni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.
Obrazovna postignuća: poznavati temeljne podatke o hrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeću; razumjeti važnost povijesnih događaja u razvoju hrvatskoga jezika.

NASTAVNO PODRUČJE

JEZIČNO IZRAŽAVANJE
TEME

1. Različitost stilova
Ključni pojmovi: stil, vrste stilova.
Obrazovna postignuća: prepoznati i razlikovati književnoumjetnički, znanstveni, novinarski, administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjeti potrebu za različitim stilovima izražavanja.

2. Razgovorni stil
Ključni pojmovi: umijeće i primjena vrsta razgovora.
Obrazovna postignuća: razgovorni stil, posuđenice, žargonizmi, dijalektizmi, lokalizmi.

3. Rasprava
Ključni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija), dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).
Obrazovna postignuća: slušati i primjereno nastupiti u raspravi; osvijestiti važnost dokazivanja (argumentiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze (argumente) izražavajući misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji.

4. Problemski članak
Ključni pojmovi: problemski članak, kritika, suprotstavljanje mišljenja.
Obrazovna postignuća: razlikovati problemski članak i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili problemski članak.

5. Novinarski stil
Ključni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, sažetost, aktualnost, intervju.
Obrazovna postignuća: čitati i razumjeti primjerene tekstove pisane novinarskim stilom; zamjećivati obilježja novinarskoga stila; izdvajati najvažnije obavijesti iz novinskoga članka; pisati novinarskim stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora.

6. Administrativno-poslovni stil
Ključni pojmovi: administrativno-poslovni stil, administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava.
Obrazovna postignuća: čitati i razumjeti primjerene tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom; upoznati stilska obilježja zapisnika, zahtjeva i prijave; znati ispuniti uobičajene administrativne obrasce (brzojav, pretplatni listić, anketu, prijavnicu).

7. Životopis
Ključni pojmovi: životopis, molba, dopis.
Obrazovna postignuća: upoznati životopis kao poseban tekst pisan administrativno-poslovnim stilom; pisati vlastiti životopis kao prilog nekomu drugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr. dopisu ili molbi; upoznati obilježja dopisa i molbe.

8. Osvrt ili prikaz
Ključni pojmovi: osvrt ili prikaz.
Obrazovna postignuća: upoznati obilježja osvrta ili prikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi služeći se bilješkama ili natuknicama.

9. Pismo
Ključni pojmovi: osobno i otvoreno pismo.
Obrazovna postignuća: upoznati obilježja osobnoga i otvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo poštujuću uljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilska obilježja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na službeni dopis.

10. Red riječi u rečenici
Ključni pojmovi: red riječi u rečenici, stilski neobilježen red riječi, stilski obilježen red riječi.
Obrazovna postignuća: razlikovati obični, neobilježeni red riječi od obilježenoga; razumjeti ulogu različitoga poretka riječi u rečenici; pravilno rabiti nenaglasnice u rečenici.

11. Sličnosti i razlike među riječima
Ključni pojmovi: istozvučnice, istopisnice i istoobličnice.
Obrazovna postignuća: razlikovati istozvučnice, istopisnice i istoobličnice u govoru i pismu.

12. Slušanje i čitanje, govorenje i pisanje dijalektnih tekstova
Ključni pojmovi: standardni jezik, zavičajni govor, materinski jezik, manjinski jezik.
Obrazovna postignuća: zamjećivati razlike između standardnoga i zavičajnoga govora, materinskoga i manjinskoga jezika; slušati, čitati i razumjeti zavičajna književna djela; govoriti i pisati zavičajnim idiomom.

13. Pisanje – poštivanje pravopisne norme
Ključni pojmovi: veliko slovo, rečenični i pravopisni znakovi, pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ, ije, je, pisanje najčešćih kratica (prema popisu).
Obrazovna postignuća: osvješćivati, primjenjivati i usustaviti prethodna znanja i vještine; pisati veliko slovo u skladu s pravopisom; uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, dž, ije, je (prema popisu riječi); pisati kratice u skladu s pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora u skladu s pravopisom; služiti se pravopisom.

NASTAVNO PODRUČJE

KNJIŽEVNOST
TEME

1. Pristup temi u književnome djelu: humor, ironija, satira
Ključni pojmovi: humor, ironija, satira.
Obrazovna postignuća: uočiti odnos pripovjedača, pjesnika i dramskoga pisca prema temi.

2. Putopis
Ključni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija.
Obrazovna postignuća: uočiti obilježja putopisa; uočiti asocijativnost kao važan postupak u nastajanju putopisa.

3. Novela
Ključni pojmovi: novela, psihološko i emotivno prikazivanje lika.
Obrazovna postignuća: uočiti obilježja novela; uočavati odnose među likovima u noveli.

4. Moderna bajka
Ključni pojmovi: klasična bajka, moderna bajka.
Obrazovna postignuća: razlikovati modernu bajku od klasične.

5. Ep
Ključni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje.
Obrazovna postignuća: uočiti obilježja epa i njegove dijelove (pjevanja); uočiti značajke epskogA junaka.

6. Stilska izražajna sredstva: simbol, alegorija
Ključni pojmovi: simbol, alegorija.
Obrazovna postignuća: prepoznati simbol; prepoznati i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi (alegorijska pjesma).

7. Kompozicija lirske pjesme
Ključni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u prozi.
Obrazovna postignuća: uočiti povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi; uočiti obilježja pjesme u prozi.

8. Ritam u lirskoj pjesmi
Ključni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoračenje, stanka, prebacivanje.
Obrazovna postignuća: uočiti elipsu, inverziju, opkoračenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne elemente u lirskoj pjesmi.

9. Dramske vrste
Ključni pojmovi: monodrama, protagonist, antagonist, unutarnji monolog.
Obrazovna postignuća: uočiti obilježja monodrame; razlikovati protagonista i antagonista u dramskome tekstu; uočiti obilježja unutarnjega monologa.

10. Književnost – umjetnost riječi
Ključni pojmovi: pisac i pripovjedač, lirski subjekt.
Obrazovna postignuća: razlikovati pisca od pripovjedača ili lirskoga subjekta; uočavati kako se ista tema ostvaruje u različitim književnim rodovima i vrstama; usustaviti temeljna književna znanja.

11. Književna baština
Ključni pojmovi: Marko Marulić – otac hrvatske književnosti; stari pisci hrvatski prema načelu zavičajnosti.
Obrazovna postignuća: znati ulogu Marka Marulića u hrvatskoj književnosti; imenovati jednoga književnika starije hrvatske književnosti iz svoga zavičaja.

NASTAVNO PODRUČJE

MEDIJSKA KULTURA
TEME

1. Scenarij, knjiga snimanja
Ključni pojmovi: scenarij, scenarist, knjiga snimanja, redatelj.
Obrazovna postignuća: razlikovati scenarij i knjigu snimanja; uočiti ulogu redatelja.

2. Dokumentarni film
Ključni pojmovi: dokumentarni film: obilježja i vrste dokumentarnoga filma.
Obrazovna postignuća: razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste dokumentarnih filmova; uočiti filmska izražajna sredstva u dokumentarnome filmu.

3. Zagrebačka škola crtanoga filma
Ključni pojmovi: Zagrebačka škola crtanoga filma.
Obrazovna postignuća: uočiti obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma; navesti imena najznačajnijih autora.

4. U potrazi za knjigom
Ključni pojmovi: kataloško i računalno pretraživanje.
Obrazovna postignuća: samostalno ili uz pomoć knjižničara pronaći podatke o određenome knjižnome naslovu kataloškim i računalnim pretraživanjem.

IZBORNI SADRŽAJI

Popridjevljeni glagolski prilozi
Tvorba riječi – osnovni pojmovi i tvorbeni načini
Tvorenje novih riječi prijenosom značenja
Tvorenje novih riječi preobrazbom
Novotvorenice
Riječi iz stranih jezika
Ne mogu se sve strane riječi prevesti na hrvatski. Ili ipak mogu?
Obilježen red riječi i govorna sredstva
Priložne oznake uzroka i namjere
Uzročna i namjerna rečenica
Sličnosti i razlike između rečenica s veznicima da i kako
Netipični veznici
Bilježenje naglasaka na jednostavnim i čestim primjerima
Najvažnije gramatike, pravopisi, rječnici i časopisi; filološke škole
Štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje
Proučavanje govora materinskoga narječja i dijalekta
Književnoumjetnički stil
Znanstveni stil
Popularno-znanstveni stil
Vrste intervjua
Moj prvi intervju
Humorističko pripovijedanje
Pisanje putopisa
Pisanje scenarija i knjige snimanja
Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom)
Vukovarske ratne slike Siniše Glavaševića
Duhovne teme u životu petnaestogodišnjaka (Ivan Pavao II., B. Duda, Golub, S. Lice)
Osvrt (esej)
Nacionalni i umjetnički epovi
Stilska izražajna sredstva: dostojanstvo sinestezije
Šumore šume, zlate se žita i miruje more… dušom zemlje Hrvatske (individualno stvaralaštvo)
Stari pisci hrvatski prema načelu zavičajnosti
Alegorija u likovnoj i književnoj umjetnosti
Portret najbliskijeg književnog lika
Slika učeničkog zavičaja u djelima putopisaca, npr. Matka Peića
Povijest filma
Filmski trik
Filmska montaža

POPIS LEKTIRE:

(izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)
1. Dinko Šimunović: Alkar
2. Slavko Kolar: Breza
3. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale
4. Ernest Hemingwey: Starac i more
5. August Šenoa: Prosjak Luka ili Branka
6. Dnevnik Ane Frank
7. Ephraim Kishon: Kod kuće je najgore
8. Višnja Stahuljak: Don od Tromeđe ili Zlatna vuga
9. Marija Jurić Zagorka: Kći Lotršćaka
10. Sunčana Škrinjarić: Ulica predaka ili Čarobni prosjak
11. Đuro Sudeta: Mor
12. William Shakespeare: Romeo i Julija
13. Pero Budak: Mećava
14. Silvija Šesto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Pašteticu
15. Nada Mihelčić: Bilješke jedne gimnazijalke
16. Maja Brajko Livaković: Kad pobijedi ljubav
17. Sanja Pilić: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam popubertetio
18. Vladan Desnica: Pravda
19. Mate Balota: Tijesna zemlja
20. Eugen Kumičić: Sirota ili Začuđeni svatovi
21. Tomislav Milohanić: Deštini i znamenje
22. Miroslav Krleža: Djetinjstvo
23. Ivan Goran Kovačić: Pripovijetke
24. Karl Bruckner: Sadako hoće živjeti
25. Josip Laća: Grand hotel
26. Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne dao Bog većeg zla
27. Zlatko Krilić: Krik
28. Milena Mandić: Pokajnik
29. Antoine de Saint Exupery: Mali princ
30. Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston
31. Nancy Farmer: Kuća škorpiona
32. Nick Hornby: Sve zbog jednog dječaka
33. Michael Ende: Momo ili Beskrajna priča

POPIS FILMOVA:

U prvom su planu dokumentarni filmovi:
1. Što je film: Filmska montaža
2. Zagrebačka škola crtanoga filma (Bourek, Grgić, Vukotić, Dovniković i dr.)
3. R. Sremec: Zelena ljubav
4. I. Škrabalo: Slamarke divojke
5. Z. Tadić: Druge
6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija
8. R. Benigni: Život je lijep
 

LIKOVNA KULTURA

UVOD

Program likovne kulture u osnovnoj školi temelji se na procesu istraživačkoga učenja i stvaranja. Struktura programa uvažava i prati razvojne faze učenikova likovnoga izražavanja i stvaranja, a od učitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju likovne problematike kao i likovnog i psihofizičkog razvitka djece.
Obilježja dječjeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su spontanost, ekspresija, skladnost, ritmičnost te stapanje realnog i fantastičnog.
Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaćaju brojne elemente, od poticanja psihomotoričnoga razvitka, preko mašte, intelektualnoga razvitka do estetičke osjetljivosti i emocija.
Likovnom izobrazbom učenici stječu trajna i uporabljiva znanja i vještine u svrhu likovnog izražavanja, odnosno vizualne komunikacije.
Analitičko-misaoni procesi potiču kod učenika aktivan i stvaralački odnos prema okolini, razvijaju vizualnu percepciju te proširuju kompetencije vizualnoga mišljenja. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka i na taj način oblikuju likovni govor.
Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom opažaju, istraživanju neposredne okoline i umjetničkoga djela, stvaralačkoj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa, istraživanju i vrjednovanju.
Likovni se govor razvija preustrojem unutrašnjih veza među vizualnim znakovima i značenjima u osobnom iskustvu stvaralačkih procesa. Oblikuje se promatranjem, istraživanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima.
Programski sadržaji potiču vizualnu znatiželju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme te originalnost u njihovu rješavanju likovno-tehničkim sredstvima. Također potiču razvoj svih stupnjeva divergentnog mišljenja na području vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja.
Umjetnička djela učenike uvode u svjetove različitih kultura i prirodnog okoliša, nadahnjuju ih i otvaraju mogućnost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti za sebe. Sadržajem i oblikom program je prilagođen potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga izražavanja i stvaralaštva početkom 21. stoljeća. Na već postojeće nastavne sadržaje, a u svezi s eksplozijom vizualnih obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafički dizajn, video i kompjutorsku sliku u području plošnoga oblikovanja; umjetničku instalaciju, umjetničko oblikovanje svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i urbanizam u primijenjenom oblikovanju.
Sadržaji i metode budućih kurikuluma kako su definirani sastav­nicama Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnoga standarda – HNOS-a (nastavne teme, Ključni pojmovi, Obrazovna postignuća, korelacije, likovnoumjetnička djela) omogućuju recikliranje dosadašnjih nastav­nih sadržaja na način primjeren ritmu i tijeku poučavanja.
Specifičnosti nastavnoga predmeta likovne kulture očituju se i u tome da:
– spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj školi temelji se na praktičnom rješavanju likovnoga problema,
– nastava razvija opće sposobnosti u likovnoj umjetnosti, stvaralačke sposobnosti, odgaja estetsku osjetljivost na primjerima umjetničkih likovnih djela i izražavanju učenika, što je mjerljivo,
– HNOS sadrži elemente razlikovanja, pa je nužno uočiti kompetencije na više razina zahtjevnosti, ispod i iznad normalnog standarda,
– svaki učenik može u potpunosti izraziti sebe, steći znanje i proširiti kompetencije vizualno-likovnoga mišljenja, što zahtijeva realizaciju nastave unutar blok-sata.
Nastavni predmet likovna kultura obuhvaća sljedeća područja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje te dizajn, povezujući funkcionalno sadržaje svih navedenih područja. U skladu s tim područjima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: Točka i crta, Ploha, Boja, Površina, Masa/Volumen i prostor, a koje su zajedničke za sve razrede. Takvom se podjelom određuje je li riječ o oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika), prostornom oblikovanju (modeliranje i građenje), liniji (plošna) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za svaku nastavnu temu navedeni su Ključni pojmovi (likovni problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrađuju u nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadrži dvije ili više na­stavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku potrebno kako bi obradio navedene ključne pojmove. Nazivi nastavnih tema upućeni su učiteljima, Ključni pojmovi učenicima. Redoslijed je predložen, a ne obvezujući. Uz teme su navedena i Obrazovna postignuća za učenike, po čemu se učenik razlikuje prije i poslije učenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od postignuća za učenike i zadaća koje nastavnik mora ispuniti, a koje su navedene u napomenama. Na svakom se nastavnom satu treba pokazati odgovarajuće likovnoumjetničko djelo. Umjetničko djelo nije u funkciji ilustracije motiva, već je ono konkretna ilustracija likovnoga problema koji će učenici rješavati; treba sadržajem, a ne temom odgovarati likovnom području. Slično vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim predmetima. Iako se tematska korelacija najčešće ostvaruje traženjem zajedničkoga motiva, korisnija je strukturalna korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini zajedničkih pojmova što se usvajaju. Na odgojnoj razini učenik tako stječe nazore i uvjerenja o unutarnjem uređenju (strukturi) svijeta u kojem živi. Na taj se način znakovno neočiglednim poveznicama proširuje na značenjsko i spoznajno.

CILJ

Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, sposobnosti i vještina u likovnom izražavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji. Likovnom izobrazbom učenici razvijaju svoju vizualnu percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno stvaralaštvo, proširuju kompetencije vizualnoga mišljenja. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka te na taj način oblikuju li­kovni govor.

ZADAĆE

Cilj se nastave likovne kulture razlaže u tri temeljne zadaće. Te zadaće određuju ključni oblici likovne pismenosti učenika i upućuju na povezanost vizualne percepcije, likovnog stvaralaštva i učenja.
Učenik treba steći i razvijati sljedeće sposobnosti, znanja i stavove:

Sposobnosti
– usmjereno likovno opažanje
– razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava
– samostalni i suradnički, praktični i stvaralački rad
– vizualno, kritičko i stvaralačko mišljenje
– likovna/vizualna komunikacija
– uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne kulture sa sadržajima drugih nastavnih predmeta
– estetska prosudba likovnoga rada, umjetničkoga djela i okoline

Znanja
– poznavanje i razumijevanje likovnih pojmova i sadržaja iz nastavnih tema
– poznavanje i razumijevanje umjetničkih područja slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene umjetnosti i dizajna te novih medija
– poznavanje kulturne baštine (svjetska, nacionalna, etno umjetnost)

Stavovi
– pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima likovnoga rada (osobnoga i drugih učenika), umjetničkoga djela te radnog i životnog okruženja
– zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu baštinu.

NAPOMENA

Nastavne su teme u programu likovna kultura: a) obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od 35 sati godišnje. Nastavne cjeline i nastavne teme upućuju učenike na to: što se uči, kako se uči, kada se uči i gdje se uči. Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne kulture djelomično se preklapaju, a djelomično su komplementarni. HNOS likovne kulture služio je kao podloga za izradbu programa. Središnji dio programa nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju nastavnoga procesa uz pomoć ključnih pojmova i obrazovnih postignuća koja učenik/učenica treba postići. Svaka nastavna tema ima specifični cilj i zadatke koje treba ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata počiva na sljedećim procesima: uočavanje, istraživanje, izražavanje/stvaranje, vrjednovanje i spoznavanje.
– Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetničko djelo ili odgovarajući vizualni poticaj koji je prikazan i pojašnjava određeni likovni problem. Svojim različitim razinama iščitavanja kon­kretna ilustracija nudi učenicima i viši stupanj oblikovnoga mišljenja svjesnim iščitavanjem likovnih struktura, omogućuje i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji učenika.
– Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetničko djelo ili odgovarajući vizualni poticaj koji odabire učitelji po slobodnom izboru.
– Ključni pojmovi su temeljni pojmovi koje učenici usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadržavanjem pozornosti te prak­tičnim radom. Učenici trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, izraziti, upoznati, imenovati.
– Obrazovna postignuća vezana su na specifičnost usvajanja znanja koja nakon svake nastavne teme i razradbe ključnih pojmova učenik mora ponijeti sa sobom kroz život kao trajno postignuće.
– Izborni sadržaji uključuju terensku nastavu (muzeji, galerije, radionice...).
– Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazov­nim potrebama obuhvaćaju na različitim razinama rad u nastavi likovne kulture, što uključuje rad u timu stručnjaka učitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.
– Likovna kultura poučava samodisciplini, jača samopouzdanje, potiče sposobnosti mišljenja, podučava važnost timskoga rada i suradnje. Ona upućuje na neposrednu vezu između učenja, radnoga zadatka, fizičkoga rada i najviših razina postignuća.
– Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnoga načina mišljenja prodirući maštom u znanost i razumom u stvaralaštvo.
– Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga života osobe. Ona pomaže učenicima da razviju nazore, karakter i spoznajnu integraciju s drugima, omogućuje zajednice različitosti koje su temelj društva pluralizma i demokracije.

Specifičnosti likovne kulture:
1. Poticati mehanizme kreativnoga razmišljanja i izražavanja u korelaciji s nastavnim sadržajima drugih predmeta.
2. Omogućiti individualno istraživanje odnosa likovnih/vizualnih elemenata na brižljivo odabranim primjerima hrvatske i svjetske likovne baštine te u samostalnom likovnom izražavanju.
3. Razvijati individualni pristup učitelja svakom učeniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti.
4. Utjecati posebnošću nastavnih sadržaja, nastavnih sredstava i situacija na razvoj opažanja, oblikovnoga mišljenja i stvaralačkoga ponašanja učenika.

RAZREDNA NASTAVA