Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

5. RAZRED
druga godina učenja

CJELINE I TEME

1. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i formalna razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji: Buongiorno! Buonasera! Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa, signora! Come ti chiami? Mi chiamo... Chi è? È un ragazzo, una ragazza... Chi sei ? Sono un... una...

2. Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme školskog odmora, užina, druženje, uljudno ophođenje
Ključne strukture i izričaji: Durante l'intervallo ho fame/ho sete... Che cosa hai per merenda? Ho... Per favore mi dai la tua merendina/ il tuo panino... Volentieri, ecco.... Grazie. Prego.

3. Školski pribor: nabrajanje i opis školskog pribora; matematičke operacije
Ključne strukture i izričaji: Che cosa c' è? C' è... ci sono... Dov'è l' insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti libri/quante matite ci sono...? Ci sono 8... Che cos'è? È uno zaino... Com'è...? Lo zaino è nuovo. Chi è? È uno scolaro, un ragazzo, una ragazza... Com'è...? Come sono...? Il ragazzo è bravo. I ragazzi sono bravi.

4. Proslava rođendana: pozivnice, čestitke, pokloni; boje
Ključne strukture i izričaji: Quanti anni hai? (Ne)ho... Ti invito al mio compleanno... Preparo... compro... Buon compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te... Grazie... Dove? Vicino, lontano... Com'è? Come sono? Di che colore è...? Di che colore sono...?

5.  Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, dani u tjednu
Ključne strukture i izričaji: Scriviamo i compiti, metto in ordine... prendo... vado al cinema/a teatro/al compleanno/al supermercato... Vado a piedi... È sabato, è tardi. Il lunedì e il giovedì ho ...

6.  Prijevozna sredstva: gradski i međugradski prijevoz, priprema za putovanje, stanovanje u gradu
Ključne strukture i izričaji: Prendo l'autobus, vado dai nonni, abitano al primo/al sesto, al... piano. Faccio la mia valigia e parto per... I miei zii partono domani…

7.  Izlet: odnos među prijateljima, higijenske navike, snalaženje u prostoru, godišnja doba i mjeseci
Ključne strukture i izričaji: Il fine settimana in montagna... Chi si lava? Io mi vesto, non mi lavo... Nel bagno... Vicino, lontano, sotto, sopra, davanti, dietro... A che ora? Alle sette, alle... Che stagione è? È... Che tempo fa? I mesi dell'anno…

8.  Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanje stola, ponašanje za stolom
Ključne strukture i izričaj: È ora di pranzo/di cena... Aiuto la mamma/il papà... Apparecchio la tavola.Sulla tavola mettiamo... Che cosa abbiamo per pranzo/per cena? Leggo i numeri... Che ora è?Che ore sono? Sono le...Alle otto...

9.  Blagdani i svetkovine: čestitke i običaji
Ključne strukture i izričaji: la festa della mamma/del papà, Natale, Capodanno, il carnevale, la Pasqua, Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon compleanno! Auguri!

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju učenika prigodne recitacije, bajke i pjesmice. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, pričom Pinocchio (osnovni likovi i pouka).

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 2. godine učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 200 leksičkih jedinica, a na planu razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 300 leksičkih jedinica. Pri obradi novog leksika ne bi trebalo uvoditi više od 6 do 7 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatičkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva prve godine učenja. Gramatičke se strukture tumače u kontekstu situacije bez mehaničkoga pamćenja i ispitivanja gramatičkih pravila i paradigmi izvan konteksta.

Glagoli
– prezent glagola essere i avere u potvrdom, niječnom i upitnom obliku
– prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz tematska područja u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. lice jednine i 2. lice množine
Zamjenice
– osobne zamjenice u svim licima u nominativu
– pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
– jednina i množina muškoga i ženskoga roda imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član
– neodređeni član i određeni član za muški i ženski rod u jednini i množini uz imenice
Pridjevi
– jednina i množina muškoga i ženskoga roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– pokazni pridjeva u jednini i množini
– posvojni pridjevi za muški i ženski rod u jednini i množini
Brojevi
– glavni brojevi od 1 do 100
– redni brojevi do 12
– uporaba brojeva uz određivanje datuma
Prijedlozi
– uporaba najučestalijih prijedloga u izrazima
– pravilo spajanja prijedloga DI s određenim članom u kontekstu
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?, Com’č?, Come sono?, Dov’č?, Dove sono?, Quanto?, Per chi č?, Perché?, Quando?
Na razini prepoznavanja
– imperativ glagola u okviru tematskih područja, oblici za uljudno oslovljavanje
– uporaba prezenta za izricanje budućnosti
– uporaba određenog člana ili ispuštanje člana ispred imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojni pridjev
– izražavanje količine partitivnim članom ili samo prijedlogom di

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obrađuju se jezične funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, imenovanje i opisivanje predmeta i izražavanje odnosa u prostoru, opis dnevnih higijenskih navika, izražavanje stajališta, izražavanje svojine, opisivanje atmosferskih prilika i godišnjih doba, izražavanje vremena, izražavanje količine, potvrđivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci uljudnog ophođenja, čestitanje i zahvaljivanje.

KULTURA I CIVILIZACIJA

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, tipična talijanska vlastita imena, kultura stanovanja, tipična talijanska jela, čestitanje i svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice postupno će proširivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjećaje empatije i tolerancije prema različitostima. Usporedba s poznatim sadržajima iz prvoga stranog jezika doprinosi razvoju interkulturalne kompetencije.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE

– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih rečenica, razumijevanje osnovnih namjera sugovornika
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA

– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilnog ponavljanja govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka izdvojenih riječi, rečenica i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz likovne poticaje

ČITANJE

– čitanje i razumijevanje riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka
– glasno čitanje i razumijevanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka
– sposobnost čitanja i razumijevanja kraćih uputa i poruka

PISANJE

– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– zaokruživanje točnoga odgovora, podcrtavanje ili precrtavanje suvišnih elemenata teksta
– uočavanje razlika između grafije i izgovora u talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravila grafije
– uočavanje razlika između grafijskih pravila u talijanskom i hrvatskom jeziku
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
– pisanje kraćih ciljanih diktata
– sposobnost pisanja jednostavnih rečenica, čestitki, kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnim podatcima

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

– usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju u kontekstu rečenice
– sposobnost primjene stečenih znanja u novim situacijama u individualnom radu ili u radu u skupini
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice, slikovnoga rječnika i rječnika
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i zaključivanja tijekom nastave izvan učionice i škole
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoocjenjivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i napretku drugih

6. RAZRED
treća godina učenja

CJELINE I TEME

1. Pozdravi: formalna i neformalna razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji: Ciao! Arrivederci! Buon giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo! ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie.

2.  Početak školske godine: školski praznici, planovi za budućnost i organizacija školskih i izvanškolskih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji: Quando iniziano le lezioni? L'orario, le attività extrascolastiche, le vacanze estive. Quest’anno seguirò un corso di...

3.  Poštanske pošiljke: pošta, vrste poštanskih pošiljki, slanje pošiljaka, ispunjavanje obrazaca, plaćanje, pisanje razglednica, SMS-a, e-maila
Ključne strukture i izričaji: Una cartolina, una lettera, l'indirizzo, il francobollo, andare alla posta, spedire un telegramma, un pacco, compilare il modulo per... pagare allo sportello.

4.  Vrste telefonskih komunikacija: telefon, telefonska govornica, mobitel, korisni telefonski brojevi
Ključne strukture i izričaji: Il telefono, telefonare (tra poco, tra un'ora, domani...), una cabina telefonica. Pronto, chi parla? Consultare l'elenco telefonico, il cellulare (il telefonino), un SMS, un' e-mail.

5.  Kupovanje: trgovački centri, male trgovine, tržnica; odabir prehrambenih proizvoda, voća, povrća i pića
Ključne strukture i izričaji: andare al mercato/al supermercato/nel negozio di fronte, ho bisogno di... fare le compere, fare la spesa, la frutta, la verdura, le bibite, pagare alla cassa, prendere lo scontrino.

6.   Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima; izricanje nadnevaka i čitanje sata; redni brojevi do 20
Ključne strukture i izričaji: Scusi, quanto costa? 150 kune, 2 euro… Che giorno è? Scrivere la data. Dicembre è il dodicesimo mese dell'anno. Che ora è? È... Sono le...

7.  Talijanska kuhinja: tipična talijanska jela, gastronomski specijaliteti, obroci tijekom dana, prehrambene navike
Ključne strukture i izričaji: Faccio la prima colazione alle… Pranzo/ceno con… Ieri ho mangiato… Ho cominciato con l'antipasto, per primo/per secondo ho preso… I cibi tipici italiani: la pizza, i ravioli, gli spaghetti...

8.  Odnosi u porodici: rodbinske veze, pripremanje porodične proslave
Ključne strukture i izričaji: Oggi è il compleanno/l'anniversario/l'onomastico di… La famiglia: il marito, la moglie, i figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavola per la festa di…

9.   Športovi: ekipni i individualni športovi, odgojni utjecaj športa na mlade
Ključne strukture i izričaji: Sono sportivo, pratico… mi alleno… La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sport preferito è…

10. Izlet na kraju školske godine: snalaženje u nepoznatom gradu, korištenje plana grada, davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu ili selu, korištenje zemljopisne karte
Ključne strukture i izričaji: Mettersi d'accordo, fare una gita a… consultare la pianta della città… Per favore, dov'è…? Presento la mia città.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, osnovni geofizički podatci o Italiji i njezinim najpoznatijim gradovima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 3. godine učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 300 leksičkih jedinica, a na planu razumijevanja do 450 leksičkih jedinica. Pri obradi novoga leksika preporuča se uvođenje od 7 do 8 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima.

GRAMATIČKE STRUKTURE

U šestom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatičkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se tumači u kontekstu situacije bez mehaničkog pamćenja i ispitivanja gramatičkih pravila i paradigmi izvan konteksta.

Glagoli
– prezent nepravilnih glagola venire, dare, dire, potere, rimanere, stare, dovere, volere, bere u potvrdnom i niječnom i upitnom obliku
– prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare, -scare
– futur I. pomoćnih glagola essere i avere
– futur I. pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
– futur I. povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
– futur I. nepravilnih glagola venire, andare, dare, dire, fare, potere, volere, dovere, stare, bere
– futur I. glagola na -care, -gare, -scare
– perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije s pomoćnim glagolom avere i essere
– tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta
– perfekt povratnih glagola
– imperativ glagola na -are, -ere, -ire (2. lice jednine i 2. lice množine, a ostali oblici na razini prepoznavanja i razumijevanja)
Zamjenice
– osobne zamjenice u svim licima u nominativu
– nenaglašene lične zamjenice za treće lice u akuzativu
– pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
– jednina i množina muškog i ženskog roda imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član
– partitivni član
– određeni član i njegova uporaba uz imenice za rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev
Pridjevi
– pokazni pridjevi questo, quello u jednini i množini
– oblici pridjeva bello ispred imenica
– pravilno stupnjevanje pridjeva
– nepravilno stupnjevanje pridjeva buono
Brojevi
– glavni brojevi do 1 000 000
– redni brojevi do 20
– uporaba brojeva uz određivanje datuma
Prijedlozi
– uporaba prijedloga u izrazima s članom i bez njega
– pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU, CON, PER s određenim članom u kontekstu
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?, Com’č?, Come sono?, Dov’č?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi č?, Perché?, Quando?
Na razini prepoznavanja
– imperativ za uljudno oslovljavanje
– neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraćanju
– imenice s različitim oblicima za muški i ženski rod
– nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva, primjerice cattivo...
– uporaba prijedloga s određenim članom ili bez njega u izrazima

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura prisutne su jezične funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, komunikacija unutar obitelji, imenovanje predmeta i određivanje odnosa u prostoru, traženje i davanje informacija, izražavanje stajališta, izražavanje svojine, izražavanje količine i cijene, potvrđivanje i nijekanje, prepričavanje dojmova o doživljajima na izletu, izricanje osobnoga stava prema športskim aktivnostima i provođenju slobodnoga vremena, izražavanje slaganja ili neslaganja s nekim prijedlogom

KULTURA I CIVILIZACIJA

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja na pošti, u dućanu, itd.., uporaba eura u odnosu na kunu, tipična talijanska jela i obroci, čestitanja i svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice (izvorni audiovideo materijali), upoznavanje s osnovnim geofizičkim smještajem Italije i najpoznatijih gradova proširuju kulturološku kompetenciju učenika razvijajući interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje svijesti o vlastitoj kulturi. U pristupu sadržajima mogu se koristiti informacije stečene tijekom učenja prvoga stranoga jezika.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE

– slušanje s razumijevanjem, slušanje i gledanje filma ili videa s razumijevanjem

– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnog jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i uputa
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA

– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka izoliranih riječi, rečenica, dijaloga i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost traženja objašnjenja i informacija
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz likovne ili tekstualne poticaje
– sposobnost iznošenja osobnih gledišta i iskustava

ČITANJE

– čitanje i razumijevanje riječi, rečenica i kraćih tekstova na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka
– čitanje kraćih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa, naslova, reklama), SMS-a, e-maila, tekstova s interneta

PISANJE

– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku ili podcrtavanje točnog odgovora te precrtavanje suvišnih elemenata
– sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje sadržajno povezanih rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta
– pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
– pisanje kraćih diktata
– pisanje kraćih sastava uz pomoć natuknica
– pisanje kraćih poruka i bilježaka, SMS-a, e-maila

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

– usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju uz mogućnost njihove primjene na sličnim primjerima
– sposobnost povezivanja riječi u tematska područja i primjena uspješnih strategija za njihovo pamćenje
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava (postera, mapa)
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i slikovnoga rječnika i rječnika
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraživanja, analize i zaključivanja tijekom nastave izvan učionice i škole
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija, osoba i radnji
– sposobnost organizacije individualnog rada i rada u skupini na rješavanju postavljenog zadatka
– sposobnost pretpostavljanja i izvođenja zaključaka na osnovi primjera
– sposobnost izlaganja postignutih rezultata
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih
 

7. RAZRED
četvrta godina učenja


CJELINE I TEME

1. Putovanje: priprema, odlazak na željeznički kolodvor, obavijesti o polasku vlakova, red vožnje, kupnja karata, spremanje prtljage
Ključne strukture i izričaji: Parto per… Vado alla stazione ferroviaria/all'ufficio informazioni/allo sportello. Consulto l'orario delle partenze. Prenoto un posto… Compro un biglietto di andata e ritorno per… Preparo i bagagli…

2. Željeznički kolodvor: aktivnosti na kolodvoru, grafički simboli na kolodvoru i u vlaku i njihovo značenje
Ključne strukture i izričaji: Prendo un carrello, consulto il monitor, convalido i biglietti. Il treno parte dal binario… Compro i giornali all' edicola… Salgo sul treno…i simboli grafici/la stazione/il treno.

3. Rim: povijesni, umjetnički i turistički Rim; snalaženje u nepoznatom gradu
Ključne strukture i izričaji: una visita turistica, i monumenti, una guida turistica, come usare la pianta della città.

4. Posjet tipičnomu talijanskomu restoranu: gastronomski specijaliteti i tipični jelovnik, ponašanje za stolom, pripremanje stola za različite svetkovine, izražavanje vlastitoga stajališta prema odabiru jela i pića
Ključne strukture i izričaji: A cena in un tipico ristorante italiano, prenotare un tavolo vicino a.../ nell'angolo… Consultare la lista dei cibi e delle bibite. Il cameriere consiglia il menu... le specialità sono… Prenda… No, grazie. Ci porti il conto! Mi piace... non mi piace... preferisco...

5. Život mladih: izlasci, odabir mjesta izlaska, druženje
Ključne strukture i izričaji: In città i giovani si divertono…in pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca... Dove si trova...? A destra, a sinistra, dietro, davanti…

6. Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (prošireno), lakši zdravstveni problemi, komunikacija pri traženju medicinske pomoći
Ključne strukture i izričaji: Le parti del corpo umano, all' ambulatorio, la visita, il medico, l' infermiera, avere la febbre, fare le radiografie, la ricetta.

7. Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto odvijanja djelatnosti, proizvodi
Ključne strukture i izričaji: Il panettiere, la panetteria, il pane/il pizzaiolo, la pizzeria, la pizza/il pasticcere, la pasticceria, le paste/il fioraio, la fioreria, i fiori/il medico, l'ospedale, l'ambulatorio, curare i malati/la comessa, il negozio, gli articoli…

8. Ljetni praznici: odabir načina provođenja ljetnih praznika, turistička agencija, prijevozna sredstva
Ključne strukture i izričaji: Le vacanze estive, al mare/in montagna/all'estero, in un albergo/in campeggio/in una pensione, chiedere informazioni all'agenzia turistica. I mezzi di trasporto: l'aereo, la macchina, il treno…

9. Italija: zemljopisni položaj, klima, regije, gradovi, prirodne ljepote
Ključne strukture i izričaji: Le regioni, i capoluoghi; l'ambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo;i mari, i laghi, le isole.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, gestualno sporazumijevanje među Talijanima, značenje učestalih gesta u svakodnevnom životu Talijana uz usporedbu s vlastitom kulturom.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 4. godine učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 450 leksičkih jedinica, a na planu razumijevanja do 600 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika preporučuje se uvođenje od 8 do 9 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima.

GRAMATIČKE STRUKTURE

U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatičkog nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se tumači u kontekstu situacije bez mehaničkoga pamćenja i ispitivanja gramatičkih pravila i paradigmi izvan konteksta.

Glagoli
– ponavljanje prezenta, futura I., imperativa i perfekta obrađenih pravilnih i nepravilnih glagola
– tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola triju konjugacija: essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere
– razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom jeziku
– kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija, kondicional nekih nepravilnih glagola (essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere), uporaba kondicionala u talijanskom
– tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare u prezentu i imperfektu + gerundiv,
– učestali nepravilni glagoli u obrađenim vremenima i načinima
Zamjenice
– naglašene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)
– naglašene osobne zamjenice s prijedlozima
– nenaglašene osobne zamjenice u akuzativu (direktni objekt) i njihovo slaganje s participom perfekta
– nenaglašene osobne zamjenice u dativu (indirektni objekt)
– uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s participom perfekta
Imenice
– jednina i množina muškog i ženskog roda imenica
– imenice s nepravilnom množinom (dijelovi ljudskog tijela)
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član
– uporaba neodređenog i određenog člana
– uporaba padežnih prijedloga
– ispuštanje člana u nekim izrazima
Pridjevi
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu situacije)
Brojevi
– ponavljanje
Prijedlozi
– uporaba najučestalijih prijedloga
– pravilo spajanja prijedloga s određenim članom u kontekstu
– uporaba prijedloga u izrazima
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta i načina
– pravilna tvorba i uporaba priloga načina
Rečenice
– rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?, Com’č?, Come sono?, Dov’č?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Perché?, Quando?
Na razini prepoznavanja
– uporaba gerundiva umjesto zavisne rečenice
– uporaba nenaglašenih zamjenica u dativu ili akuzativu i njihovo mjesto u rečenici
– uporaba ili ispuštanje određenog člana u izrazima, uz imena zemalja, pokrajina, gradova i ostalog geografskog nazivlja, član uz osobna imena i prezimena.

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura prisutne su jezične funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru, traženje i davanje informacija, izražavanje gledišta i želja, izražavanje svojine, predlaganje, prihvaćanje i odbijanje prijedloga, opisivanje prošlih događaja i sjećanja, opisivanje ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja, izražavanje nelagode i boli, traženje savjeta, opisivanje kulturnih znamenitosti i izražavanje osobnih dojmova, izražavanje količine, potvrđivanje i nijekanje, komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja na javnim mjestima, zahvaljivanje.

KULTURA I CIVILIZACIJA

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja i izražavanje gestama u svakodnevnoj komunikaciji među Talijanima, tipični talijanski restorani i gastronomska ponuda, mogućnosti smještaja u turističkim odredištima, upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim uvjetima u Italiji, znamenitosti Rima, upoznavanje nekih regija s regionalnim središtima, služenje zemljopisnom kartom sadržaji su koji ciljano proširuju interkulturalnu kompetenciju učenika razvijajući interes i razumijevanje za različitosti. Slični sadržaji povezuju se s nastavom prvoga stranoga jezika.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE

– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

– povezivanje audiovizualnog ili pisanog jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima
– prepoznavanje i razumijevanje kraćih usmenih izvornih poruka (televizijske reklame, izvorne pjesme, itd.)
– razumijevanje jednostavnih auditivnih i audiovizualnih izvornih poruka
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik u kontekstu usmenih poruka

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA

– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka izdvojenih riječi, rečenica, dijaloga, kraćih tekstova i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku ili bez njega
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu elemenata
– sposobnost traženja informacija i objašnjenja
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija i izražavanje osobnih stavova i želja
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz predložak ili bez njega
– sposobnost prepričavanja događaja u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti

ČITANJE

– čitanje i razumijevanje rečenica i tekstova na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka
– glasno čitanje i razumijevanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova bez neposrednog uzorka
– čitanje i razumijevanje kraćih izvornih poruka (recepti za pripremu jela, plan grada, jelovnik, upute, turističke obavijesti, SMS poruke, e-mail, internet, itd.)

PISANJE

– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– odabir zaokruživanjem, podcrtavanjem i povezivanjem elemenata teksta
– sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica i kraćih tekstova sadržajno povezanih s obrađenim temama
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
– pisanje diktata i kraćih sastavaka
– pisanje pitanja na zadani tekst
– pisanje bilježaka nakon odslušanog ili pročitanog teksta
– pisanje kraćeg teksta o osobnim dojmovima i nazorima (pismo, razglednica), pisanje SMS poruka i e-maila

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

– usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje audiovizualnih i tekstualnih poticaja
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i sposobnost njihove samostalne primjene
– uočavanje i povezivanje sličnosti i razlika u jezičnim ustrojima (strani – materinski jezik.; strani – strani jezik.)
– izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera, mapa)
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice, slikovnog rječnika, rječnika i drugih izvornih materijala
– stjecanje znanja na osnovi istraživanja, analize i zaključivanja tijekom nastave izvan učionice i škole
– korištenje novih tehnologija u pronalaženju potrebnih podataka
– sposobnost pretpostavljanja i izvođenja zaključaka na osnovi primjera
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– sposobnost usmenog ili kraćeg pismenog izlaganja o događajima iz svakodnevnog života
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP)
– razvoj sposobnosti međusobnoga vrjednovanja učenika i njihovog napretka