Odluku o nastavnom planu I programu za osnovnu školu

7. RAZRED
sedma godina učenja

CJELINE I TEME

1. Putovanje: odabir odredišta, odabir prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci), turistička agencija, kupnja karata, spremanje prtljage
Ključne strukture i izričaji: Potremmo partire per…Vorrei andare a/in…Mi piacerebbe visitare... Viaggiare in treno, in autobus, in aereo. Arrivare a destinazione. All'agenzia turistica posso chiedere informazioni, comprare i biglietti…Preparare i bagagli.

2.  Zračna luka: odlazak u zračnu luku, aktivnosti prije, u tijeku i nakon leta
Ključne strukture i izričaji: L'autobus per l'aeroporto parte da…L'aereo parte alle…Controllare i bagagli, il passaporto. L'aereo decolla… prende quota… L'atterraggio… L'hostess, il pilota.

3.  Rim: povijesni, umjetnički i turistički aspekti, snalaženje u stranome gradu
Ključne strukture i izričaji: Oggi visitiamo…Sarebbe interessante vedere…Per arrivare in…Prendiamo la metropolitana. Dove si trova...? Consultare la pianta.

4.  Posjet tipičnomu restoranu: komunikacija u restoranu, odabir autohtone hrane i pića
Ključne strukture i izričaji: Prenotare un tavolo per... Consultare la lista dei cibi e delle bibite…Chiamare il cameriere. Per primo prendo… Per secondo prendiamo…Per favore il conto! Il servizio (non) è compreso.

5.  Život mladih: izlasci, mjesta izlazaka, druženje, glazba
Ključne strukture i izričaji: La sera mi piace uscire con…Vado in discoteca…Mi piace la musica di…Stasera andiamo al cinema, a teatro, al concerto di…

6.  Ljudsko tijelo: širenje poznatoga rječnika (vokabulara), lakši zdravstveni problemi, komunikacija pri traženju pomoći
Ključne strukture i izričaji: Non mi sento bene... mi fa male...Vado dal medico/all'ambulatorio/all'ospedale/al pronto soccorso. Con la ricetta vado in farmacia.

7. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi, vulkani, Alpe, Sicilija ili Sardinija
Ključne strukture i izričaji: I parchi nazionali in Italia sono…Le Alpi si trovano…I vulcani sono…La Sicilia… Le bellezze naturali…I monumenti storici…

8.  Talijanska popularna glazba: poznati pjevači, naslovi pjesama, festivali popularne glazbe
Ključne strukture i izričaji: I miei cantanti preferiti sono… So cantare... Seguo il festival della canzone...

9.  Blagdani i svetkovine: običaji uz proslave svetkovina i blagdana
Ključne strukture i izričaji: Il Natale, il Capodanno, la Pasqua, il Carnevale…Le tradizioni e le specialità gastronomiche.

IZBORNE TEME

U sklopu 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju učenika prigodne recitacije i pjesme. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja, primjerice, obradba jedne talijanske pokrajine.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 7. godine učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 800 leksičkih jedinica, a na planu razumijevanja i mehaničkog usvajanja oko 950 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predviđa se obradba od 8 do 9 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima

GRAMATIČKE STRUKTURE

Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatičkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumači i provjerava u kontekstu situacije bez mehaničkog zapamćivanja paradigmi i pravila.

Glagoli
– bezlični oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezlični izrazi (č bello, č possibile/impossibile, bisogna, č necessario) s infinitivom
– kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola (essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere)
– tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola (essere, avere, fare, dare, stare, bere, piacere)
– uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta
– tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i imperfektu + gerundiv
– nepravilni glagoli u obrađenim vremenima i načinima: concludere, piacere, rompere, salire, scegliere, scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere
Imenice
– neke učestale imenice s nepravilnom množinom
Član
– uporaba neodređenog i određenog člana
– određeni član s prijedlozima
– ispuštanje člana u nekim izrazima
Pridjevi
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
Zamjenice
– naglašene osobne zamjenice (subjekt, objekt), nenaglašene osobne zamjenice (direktni objekt) te njihovo slaganje s participom prošlim, nenaglašene osobne zamjenice (indirektni objekt)
– uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s participom prošlim
– razlika između ci i ne u funkciji nenaglašenih zamjenica i priložnih oznaka
Brojevi
– ponavljanje glavnih i rednih brojeva
Prilozi
– tvorba i uporaba priloga načina
– stupnjevanje nekih priloga
– prilozi mjesta i vremena
Prijedlozi
– prijedlozi te prijedlozi spojeni s određenim članom, uporaba
Rečenice
– upitne, vremenske, pogodbene u sadašnjosti
Na razini prepoznavanja
– gerundiv umjesto zavisnih rečenica, pogodbene rečenice u prošlosti Se potevo venivo subito.
– uporaba određenog člana uz geografska i vlastita imena i prezimena

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obradit će se jezične funkcije: izražavanje vlastitih sklonosti pri planiranju i odabiru odredišta putovanja (izleta), prijevoznoga sredstva te uvažavanje i prihvaćanje mišljenja drugih, odgovarajući komunikacijski obrasci, komunikacija u zračnoj luci, traženje informacija, opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turističkih znamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu pri odabiru jela i pića, naručivanje, izražavanje vlastitih sklonosti, opisivanje posjećenih lokaliteta, uspoređivanje sa sličnim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izražavanje zadovoljstva/nezadovoljstva, traženje medicinske pomoći, izražavanje boli i nelagode, izražavanje slaganja/neslaganja s mišljenjem drugih, opisivanje značenja pojedinih praznika te načina slavljenja i obilježavanja.

KULTURA I CIVILIZACIJA

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi učenika. Obrasci uljudnoga ophođenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama, traženje informacija o redu vožnje, turističkim prospektima, služenje zemljopisnom kartom, planom grada, itd., pridonijet će razvoju kulturološke kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture, uz uočavanje sličnosti i razlika, razvijajući toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE

– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih usmenih tekstova
– razumijevanje namjera sugovornika

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA

– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka
– sposobnost prepričavanja poznatog teksta te vođenje dijaloga o poznatoj temi
– sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata

ČITANJE

– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih i pisanih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka
– korektno čitanje tekstova i bez zvučnih uzoraka
– čitanje i razumijevanje kraćih izvornih uputa i poruka, čitanje SMS poruka, e-maila, Interneta

PISANJE

– prepisivanje tekstova prema predlošku (kao vježba za diktat)
– odgovaranje na pitanja o poznatom sadržaju
– pisanje diktata s poznatim elementima
– provjera razumijevanja tekstova u zadacima višestrukoga izbora
– popunjavanje vježbi prema zadanim uzorcima
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženoga teksta uz dodavanje novih elemenata
– pismeno odgovaranje na osobna pitanja
– pisanje vođenih sastavaka (do 10 rečenica)
– pisanje čestitki, kratkih poruka, SMS poruka, e-maila, ispunjavanje obrazaca i vođenje bilježaka

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

– usvajanje izgovora, značenja novih riječi i gramatičkih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta
– izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i postera
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i rječnika i drugih izvora znanja
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraživanja, analize podataka i zaključivanja tijekom nastave izvan učionice i škole
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu
– uočavanje sličnosti i razlika između stranoga i materinskoga jezika ili među stranim jezicima
– sposobnost rješavanja problema uz korištenje novih tehnologija (Internet, računalo)
– razvijanje strategije suradničkog učenja i sposobnosti izlaganja o rezultatima rada u skupini
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ)

8. RAZRED
osma godina učenja

CJELINE I TEME

1.  Neke poznate povijesne ličnosti: istraživači, znanstvenici, književnici i umjetnici (osnovni podatci); zanimanja
Ključne strukture i izričaji: I famosi inventori italiani sono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... Gallileo Gallilei è nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte, le sue opere principali...

2. Školski sustav: usporedba školskoga sustava u Italiji i u Hrvatskoj; pisanje životopisa
Ključne strukture i izričaji: La scuola elementare in Italia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore, superiore), iscriversi all'università, laurearsi. Il mio curriculum vitae.

3.  Računalo i Internet: prednosti i nedostatci
Ključne strukture i izričaji: Invio un' e-mail, frequento vari siti... navigo in Internet. Vantaggi e svantaggi del computer.

4. Odjeća i obuća: talijanska moda i stilisti; rasprostranjenost talijanske modne industrije u svijetu
Ključne strukture i izričaji: Mi tolgo... mi vesto... mi svesto... provo nel camerino... Fare uno sconto... avere i prezzi fissi... pagare alla cassa... prendere lo scontrino. I grandi stilisti italiani sono...

5.  Talijanska televizija i tisak: televizijski program i vrste emisija; vrste filmova, dnevni i tjedni tisak, novinski članci, promidžbeni oglasi
Ključne strukture i izričaji: Seguo il programma televisivo da...a... seguo le telenovelle... i programmi musicali, i film, il telegiornale sul primo canale. Stasera andrà in onda... I giornali e le riviste italiane sono... Le pagine pubblicitarie presentano...

6.  Talijanski gradovi: značajke nekih gradova, osobitosti suvremene Italije
Ključne strukture i izričaji: Napoli, Milano, Venezia, storia e cultura, importanza economica, specialità gastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico.

7. Ekološki aspekti života: život u gradu, život na selu, ljubav prema životinjama i borba za opstanak rijetkih vrsta
Ključne strukture i izričaji: Vantaggi e svantaggi della vita in città e in campagna, diritti degli animali, animali in via d’estinzione, la protezione/l’abbandono degli animali.

8.  Blagdani i svetkovine: narodni običaji Italije; značenje gesta u talijanskoj kulturi
Ključne strukture i izričaji: Tradizioni, feste e folclore: il Palio di Siena, la regata storica di Venezia, il Carnevale di Venezia e di Viareggio; la gesticolazione degli italiani.

IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju učenika prigodne pjesme i tekstovi. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, podrobnija obradba jedne talijanske regije, izradba postera i prikupljanje izvornih materijala.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 8. godine učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 1000 leksičkih jedinica, a na planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksičkih jedinica. Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditi više od 9 do 10 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima. Nakon 8 godina učenja jezika predviđa se postizanje razine A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu gramatičkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumači i provjerava u kontekstu situacije bez mehaničkog zapamćivanja paradigmi i pravila.

Glagoli
– oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s nenaglašenim osobnim zamjenicama
– nepravilni glagoli u obrađenim vremenima i načinima: cogliere, nascere, piacere, porre, produrre, risolvere, svolgere, tacere, tenere, vivere
– uvježbavanje upotrebe glagolskih vremena obrađenih do 8. razreda
Imenice
– tvorba ženskog roda imenica (iznimke)
– tvorba množine imenica (iznimke)
Pridjevi
– tvorba ženskog roda pridjeva (iznimke)
– tvorba množine pridjeva (iznimke)
– oblici i uporaba nekih neodređenih pridjeva
Član
– ispuštanje člana i uporaba člana uz zemljopisno nazivlje te osobna imena i prezimena
Zamjenice
– odnosne zamjenice che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…
– nenaglašene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i njihovo združivanje s imperativom, gerundivom i infinitivom
– združivanje nenaglašenih zamjenica s ecco
– združivanje nenaglašenih zamjenica u dativu i akuzativu i njihovo mjesto u rečenici samo na razini razumijevanja i prepoznavanja u tekstu
Brojevi
– izricanje cijena, nadnevka, godina, stoljeća, mjera i težina
Prilozi
– prilozi kojima se izražava sumnja/dvojba
Prijedlozi
– prijedlozi te prijedlozi spojeni s određenim članom: uporaba
Rečenice
– odnosne rečenice
– upravni i neupravni govor
– pogodbene rečenice (Si + prezent ind., prezent/futur, Si + imperfekt ind., imperfekt)
Na razini razumijevanja
– uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima za imperativ u 3. licu jednine i množine u zavisnim rečenicama iza glagola želje, volje, sumnje, itd.
– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica (dativ + akuzativ) i njihovo mjesto u rečenici
– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica i njihovo spajanje s imperativom, infinitivom, gerundivom i s ecco.
– izricanje stoljeća; trinaesto stoljeće il Duecento

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obrađuju se jezične funkcije: iznošenje podataka o poznatim ličnostima, i analiza utjecaja na talijansku društvenu stvarnost, opisivanje školskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj, komunikacijski obrasci: pisanje životopisa, uporaba informatičkoga nazivoslovlja na talijanskom, izražavanje gledišta prema uporabi računala i moderne tehnologije na mladež, izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski obrasci), iznošenje mišljenja o poznatim talijanskim stilistima i televizijskom programu, izražavanje sklonosti prema različitim vrstama programa, praćenje talijanskoga tiska, povlađivanje ili kritika, opis nekih većih talijanskih gradova, iznošenje pozitivnih i negativnih značajki današnje Italije, gledište prema životu u gradu i na selu, diskusija o ekologiji i očuvanju okoliša, opisivanje tradicionalnih i folklornih običaja i blagdana u Italiji te usporedba sa sličnim običajima u Hrvatskoj, iznošenje osobnoga iskustva.

KULTURA I CIVILIZACIJA

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama u gradovima, uporaba turističkih prospekata, zemljopisne karte, plana grada; poznavanje talijanske povijesti, kulture i nekih značajnijih umjetničkih djela i ličnosti proširit će znanje o stranoj zemlji i omogućit će bolje razumijevanje njezine kulture proširujući interkulturalnu kompetenciju. Kritički stav prema stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i običajima pridonijet će boljem razumijevanju vlastite kulture.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE

– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i didaktičkih i kraćih izvornih tekstova
– razumijevanje namjera sugovornika

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA

– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka
– sposobnost prepričavanja poznatog teksta te vođenje dijaloga o poznatoj temi
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
– sposobnost sudjelovanja u dijalozima
– sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog predloška i izricanje osobnih stavova
– sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja tekstova uz poticaje i bez njih
– sposobnost primjene obrađenih tema na osobna iskustva

ČITANJE

– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih i pisanih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka i bez njih
– čitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka, čitanje SMS-a, e-maila i interneta

PISANJE

– odgovaranje na pitanja o poznatom sadržaju
– pisanje diktata s poznatim elementima
– provjera razumijevanja tekstova u zadatcima višestrukog izbora
– popunjavanje vježbi prema zadanim uzorcima
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta uz dodavanje novih elemenata
– pismeno odgovaranje na osobna pitanja
– pisanje vođenih sastava (do 20 rečenica)
– pisanje čestitki, kratkih poruka, SMS-a, e-maila, ispunjavanje obrazaca i vođenje bilježaka, pisanje biografije

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

– usvajanje izgovora, značenja novih riječi i gramatičkih struktura uz primjenu audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta
– izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih tekstova ili tematskih panoa
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice, rječnika i časopisa na stranom jeziku
– korištenje novih tehnologija u traženju informacija, samostalno pronalaženje potrebnih informacija i njihovo korištenje
– stjecanje znanja na osnovi istraživanja, analize podataka i zaključivanja tijekom nastave izvan učionice i škole
– sposobnost pretpostavljanja i izvođenja zaključaka
– razvoj suradničkog učenja
– sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili individualnog istraživanja (poster, izlaganje)
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu
– uočavanje sličnosti i razlika između stranoga i materinskoga jezika ili među stranim jezicima
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP)
 

Talijanski kao drugi strani jezik

4. RAZRED
prva godina učenja

CJELINE I TEME

1.Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i neformalna razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji: Ciao! Buongiorno! Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo... Chi sei? Sono... Come stai...? Sto bene/male. Come sta? Chi è? Questo è un bambino. Questa è una bambina.

2. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje članova uže obitelji i prijatelja, određivanje gdje se tko nalazi
Ključne strukture i izričaji: Chi è? Questo è il papà/il nonno/l'amico di... Questa è la mamma/la nonna/la sorella/l'amica di...Il bambino, i bambini, la bambina, le bambine... Dov'è...? Dove sono...?

3.  Moj dom:opis kuće i stanovanja, imenovanje osnovne opreme u kući, određivanje gdje se što nalazi   
Ključne strukture i izričaji: Che cos'è...? È... Che cosa c' è? C' è... Dov'è...? È..., Non è..., in cucina, nel bagno, nel soggiorno, ecc.

4.  Moje igračke: imenovanje i opis predmeta, igračke i igre, osnovne boje, određivanje boja predmeta, brojevi od 0-10
Ključne strukture i izričaji: Ho/hai/ha/tanti giocattoli... Il trenino è grande. I vagoni sono rossi. La matita è gialla. Quanti...? Quante...? Cinque, otto… Per favore…? Grazie, prego... Com'è...? Come sono...? Di che colore è..? Di che colore sono...?

5.  Život u školi: opis prostora i osnovne aktivnosti u školi, određivanje pripadnosti, izvršavanje naredbi u školskom okruženju
Ključne strukture i izričaji: Che cosa fai? Canto, leggo, scrivo, disegno, porto... Di che colore è...? La mia/tua/sua mela è rossa... Com'è...? Il mio/tuo/suo panino è buono... Ascoltate! Disegnate! Sedetevi!

6. Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela, opis osoba
Ključne strukture i izričaji: Com'è il ragazzo?Il ragazzo è piccolo/grande/bello/buono... Com'è la ragazza? La ragazza è buona... Come sono i ragazzi/le ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Le ragazze sono piccole...

7.  Odjeća:imenovanje i opis odjeće, boje
Ključne strukture i izričaji: Che cos' è..? Che cosa c' è..? C' è... Di che colore è...? Che cosa /ti metti/si mette...? Io mi metto.../lui si mette... Lei si mette la maglietta gialla e una bella gonna... Il mio maglione/la mia gonna/ è sopra.../ sotto...

8.  Godišnja doba i atmosferske prilike: opis dnevne vremenske situacije, prikladna odjeća, izražavanje osobnih stavova
Ključne strukture i izričaji: Mi piace.../Non mi piace... perché... Che stagione è...? È... Che tempo fa? Fa caldo, fa freddo... Ho caldo, ho freddo, mi metto...

9. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u školi, izražavanje osobnih stavova
Ključne strukture i izričaji: Invito tanti amici... preparo... Ho paura di.../Non ho paura di... Dov'è...? Dove sono...? davanti.../ dietro...

10. Životinje: imenovanje i opis domaćih i nekih divljih životinja, kućni ljubimci i životinje u zoološkom vrtu, glasanje životinja i korist od domaćih životinja
Ključne strukture i izričaji: Come fa...? Dov'è..? Dove sono...? Come sono...? Che cosa dà la gallina? La gallina dà…

11. Blagdani i svetkovine: nazivi, čestitanje, običaji
Ključne strukture i izričaji: San Nicolò, Santa Lucia, la Befana, Natale, Capodanno, Pasqua. Buone feste! Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Tanti auguri!

 IZBORNE TEME

U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, izradba pozivnica u vrijeme blagdana, postera, čestitaka, prikupljanje slikovnog materijala i izradba panoa.

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

ZNANJA

LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 1. godine učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 120 leksičkih jedinica, a na planu razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 200 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi više od 5 do 6 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici usvajaju mehanički, a zatim se postupno osvješćuje njihovo značenje u tekstu uz povezivanje s poznatim rječnikom.

Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3. lice množine u potvrdom i niječnom obliku
– prezent učestalih glagola vezanih uz tematska područja u prva tri lica jednine i u 3. licu množine
– glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine
– povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu, prva tri lica jednine
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja i mehaničke uporabe; 2. lice jednine i 2. lice množine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– osobne zamjenice uz glagole
– pokazne zamjenice
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– globalno razlikovanje i uporaba jednine i množine muškog i ženskog roda imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– neodređeni član i određeni član za muški i ženski rod u jednini i množini uz imenice
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– razlikovanje jednine i množine muškog i ženskog roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– uporaba pokaznih pridjeva u jednini i množini
– oblici posvojnih pridjeva za muški i ženski rod u prva tri lica jednine
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 10
– redni brojevi do 5
Prijedlozi
– na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezičnim uzorcima
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?, Com’č?, Come?, Dove?, Dov’č?, Per chi č?, Quanto?, Quanta?, Quanti?, Quante?
Na razini prepoznavanja
– prezent glagola avere, essere i učestalih glagola uz tematska područja u svim licima u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– imperativ glagola u okviru tematskih područja
– osobne zamjenice u množini
– brojevi do 31 za označivanje datuma u mjesecu
– neki učestali prilozi načina

JEZIČNE FUNKCIJE

U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obrađuju se jezične funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru, opisivanje ljudskoga tijela, izražavanje stajališta, izražavanje svojine, opisivanje atmosferskih prilika, izražavanje količine, potvrđivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, čestitanja i zahvaljivanja.

KULTURA I CIVILIZACIJA

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, opis stanovanja i života djece u Italiji, čestitanja i svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmice razvijat će postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i različitostima pridonoseći razvoju interkulturalne kompetencije. Usporedba se može proširiti i na prvi strani jezik.

VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

SLUŠANJE

– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih rečenica
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA

– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka izoliranih riječi, rečenica i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz likovne poticaje

ČITANJE

– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka
– čitanje abecede

PISANJE

– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– podcrtavanje ili odabir zaokruživanjem točnoga odgovora, precrtavanje suvišnih elemenata
– povezivanje riječi i slike
– sposobnost prepisivanja prema uzorku
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje kraćih rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
– pisanje kraćih ciljanih diktata

STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

– postupno usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje audiovizualnih poticaja
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i slikovnoga rječnika
– sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u novim situacijama u individualnom radu ili u skupini
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i zaključivanja tijekom nastave izvan učionice i škole
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline (EJP)