SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja interpretacijom podataka iz analize situacije promišlja o ključnim pojavama ili situacijama koji utječu na razvoj, apstrahirajući ih u pojednostavljene faktore koji se klasificiraju kao snage, slabosti, prilike i prijetnje. Treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj, neegzaktnoj metodi koja ima za cilj potaknuti strateško promišljanje i planiranje. Pri formulaciji SWOT analize općine Lupoglav, snage i slabosti su pozitivni i negativni faktori sadašnjosti ('statični', 'interni'), a prilike i prijetnje faktori budućnosti ('dinamični', 'eksterni')
Snage
-
Geoprometni položaj, «vrata Istre» - na izlazu iz tunela Učka i uz prometnicu Istarski Y
-
Željeznička i cestovna infrastruktura
-
Tri registrirane zaštićene prirodne vrijednosti: dio parka prirode Učka i Ćićarija, geomorfološki spomenik prirode Vela Draga pod Učkom, te značajni krajobraz Učke van parka prirode
-
Bogata flora i fauna
-
Ugodna i blaga klima
-
Stabilan elektroenergetski sustav
-
Velik izvor drvnog energenta
-
Postignut 100% stupanj digitalizacije
-
Razmjerno visoko razvijeno gospodarstvo i stabilna poduzeća, posebno u području cestovnog prometa
-
Niska stopa nezaposlenosti
-
Obnovljen dječji vrtić
Slabosti
-
Loša kvaliteta lokalnih prometnica umanjuje kvalitetu života građana i ne privlači posjetitelje
-
Manjak pratećih sadržaja na benzinskim postajama dovodi do smanjenja frekventnosti putnika i oportunitetnog troška
-
Demografska slika – depopulacija, mala gustoća naseljenosti, mali udio radno sposobnog i ekonomski aktivnog stanovništva, obrazovna struktura
-
Otegotne okolnosti za razvoj turizma - Općina nema kontakt s morem, nepostojanje tradicije, imidža, nevalorizirane i slabo propagirane turističke atrakcije
-
Ne postojanje kanalizacijske mreže u 6 od 8 naselja
-
Niska tehnološka razina gradnje TK mreža i pružanja TK usluga i ograničavajuća mobilna i internetska komunikacija unutar općine Lupoglav
-
Ne postojanje srednje škole
-
Nedovoljni administrativni kapaciteti za pripremu i provedbu programa i projekta (nedostaju kapaciteti za pripremu i provedbu projekta za EU i dr.)
Prilike
-
Izgradnja planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ili Učku dovesti će do povezanosti istarskih pruga s nacionalnom mrežom, koja se do sada odvijala preko slovenskog teritorija
-
Izrađeno Idejno rješenje odvodnje za sva naselja koja se nalaze unutar zona sanitarne zaštite
-
Drvo kao resurs može se plasirati na tržište energenata, a dodatnom preradom i kao održiv izvor energije (npr. pelet)
-
Aktivno civilno društvo i udruge koje oživljavaju općinu i podižu njenu atraktivnost kao partneri u različitim razvojnim inicijativama
-
Bogata povijesno-kulturna baština otvara prostor ovakvoj vrsti turizma
-
Brojne pješačke i biciklističke staze mogu biti zanimljive za razvoj aktivnog, sportskog i lovnog turizma
-
Dostupnost europskih i nacionalnih fondova za:
-
projekte ruralnog razvoja i poljoprivredu
-
razvoj konkurentnosti i MSP
-
razvoj ljudskih resursa uključujući civilno društvo
-
povećanje efikasnosti i kapaciteta lokalne samouprave
Prijetnje
-
Demografski trendovi mogu kočiti sve aspekte eventualnog napretka i ugroziti industriju
-
Sve starije stanovništvo i sve veće razlike između dobrostojećih i siromašnih mogu povećati izdatke iz proračuna za izdatke iz sustava socijalne skrbi
-
Kvantitativno ograničavajući turistički smještaj smanjuje potencijal za razvoj turističke djelatnosti
-
Propadanje kulturne i prirodne baštine uslijed nedovoljnih izvora financiranja
-
Nestabilnost / nesigurnost institucija, zakona i dr; utjecaj kratkovidnih političkih odluka
-
Ograničenja koja mogu nastati kao posljedica ovisnosti o makroekonomskim kretanjima, fiskalnoj i drugoj politici države
Izvori financiranja Općinski proračun
Sagledavanje razvojnih mogućnosti te artikuliranje željenog razvojnog smjera mora uzeti u obzir ne samo multisektorsku analizu stanja i već definirane strateške smjernice, nego i financijske kapacitete i postojeće razvojne inicijative. Na taj je način moguće razviti Program ukupnog razvoja koji će biti istinski 'ugrađen' i realističan te može zaživjeti u danoj zajednici. Faktička realizacija programa zahtijeva vezivanje planiranja projekata s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem. Zaključno, povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se održivim razvojem općine Lupoglav upravljalo na kvalitetan način.
Općinsko vijeće godišnjim proračunom planira prihode i rashode Općine u narednoj godini. Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine programima pružanja esencijalnih javnih usluga, kao što su komunalne usluge, javna sigurnost, obrazovanje, zdravstvo, te druge funkcije koje stvaraju sigurno, zdravo i ugodno okruženje te potiču gospodarski rast zajednice. Dakle, proračun nije samo pravni akt i financijski plan, nego donekle i strateški dokument i vodič za postupke upravljanja općinom.
Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 10 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su:
-
Opće javne usluge
-
Obrana
-
Javni red i sigurnosnost
-
Ekonomski poslovi
-
Zaštita okoliša
-
Usluge unapređenja stanovanja i zajednice (stambeno-komunalna djelatnost)
-
Zdravstvo
-
Rekreacija, sport, kultura i religija
-
Obrazovanje uključujući predškolski odgoj
-
Socijalna zaštita
Za realizaciju svojih funkcija i obavljanje poslova u okviru svog samoupravnog djelokruga Općina koristi slijedeće vrste prihoda koji joj pripadaju sukladno zakonu:
-
Vlastiti prihodi koji se ostvaruju na nivou općine:
-
porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
-
prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine,
-
prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine , odnosno u kojima ima udjele ili dionice,
-
prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće,
-
novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje,
-
Vlastiti prihodi s nad-općinskog nivoa:
-
udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
-
sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske i drugih javnih tijela
-
Prihodi od zaduživanja (krediti, zajmovi, izdavanje vrijednosnih papira).
Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna je također pravni akt općinskog vijeća, kojim se utvrđuje poslovanje u zaključenoj godini u usporedbi s prethodnom fiskalnom godinom i planom. U nastavku slijede analize realizacije Proračuna Općine Lupoglav, počevši sa sumiranim prikazom četverogodišnjeg razdoblja 2011. – 2014. Usporedba između realizacije i planova je izostavljena iz prikaza28.
Tablica 3 Izvršenje proračuna Općine Lupoglav 2011-2014. g.
Br.rn.
|
NAZIV
|
2011
|
2012
|
2013
|
2014
|
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
|
6
|
PRIHODI POSLOVANJA
|
3,326,256
|
4,269,822
|
7,422,870
|
3,863,320
|
61
|
Prihodi od poreza
|
1,794,614
|
2,468,314
|
2,248,381
|
2,177,230
|
63
|
Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna
|
859,066
|
966,772
|
4,166,325
|
926,886
|
64
|
Prihodi od imovine
|
79,528
|
116,83
|
86,076
|
123,538
|
65
|
Prihodi od upr. i adm. pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada
|
496,444
|
608,034
|
846,765
|
550,245
|
66
|
Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija
|
0
|
0
|
0
|
0
|
67
|
Prihodi iz proračuna
|
0
|
0
|
0
|
0
|
68
|
Kazne, upravne mjere i ostali prihodi
|
96,604
|
109,872
|
75,323
|
85,421
|
3
|
RASHODI POSLOVANJA
|
3,051,689
|
3,071,381
|
3,386,337
|
3,264,673
|
31
|
Rashodi za zaposlene
|
605,217
|
598,246
|
596,239
|
618,241
|
32
|
Materijalni rashodi
|
1,166,644
|
1,148,781
|
1,481,311
|
1,318,444
|
34
|
Financijski rashodi
|
12,453
|
34,445
|
13,724
|
91,454
|
35
|
Subvencije
|
0
|
0
|
0
|
0
|
36
|
Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna
|
746,922
|
749,487
|
758,32
|
740,496
|
37
|
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade
|
355,222
|
371,444
|
376,856
|
329,254
|
38
|
Ostali rashodi
|
165,231
|
168,978
|
159,887
|
166,784
|
|
VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA
|
274,567
|
1,198,441
|
4,036,533
|
598,647
|
PRIHODI I RASHODI ZA NABAVU/OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
|
7
|
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
|
76,352
|
1,044
|
25,933
|
10,33
|
4
|
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
|
490,597
|
1,243,996
|
1,263,375
|
2,767,441
|
|
VIŠAK/MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE
|
-414,245
|
-1,242,952
|
-1,237,442
|
-2,757,111
|
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO
|
|
UKUPNI PRIHODI
|
3,402,608
|
4,270,866
|
7,448,803
|
3,873,650
|
|
UKUPNI RASHODI
|
3,542,286
|
4,315,377
|
4,649,712
|
6,032,114
|
|
UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA
|
-139,678
|
-44,511
|
2,799,091
|
-2,158,464
|
B. RAČUN FINANCIRANJA
|
8
|
Primici od financijske imovine i zaduživanja
|
0
|
0
|
0
|
1,182,527
|
5
|
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova
|
0
|
0
|
0
|
0
|
|
NETO FINANCIRANJE
|
0
|
0
|
0
|
1,182,527
|
C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GOCINA
|
|
Vlastiti izvori
|
-17,035
|
-156,713
|
-201,224
|
2,597,867
|
Višak/manjak (A) + neto zaduživanje/financiranje (B) + prenesena sredstva (C)
|
-156,713
|
-201,224
|
2,597,867
|
1,621,930
|
|
Vlastiti prihodi + primici od zaduživanja
|
3,402,608
|
4,270,866
|
7,448,803
|
5,056,177
|
|
Vlastiti rashodi + izdaci od zaduživanja
|
3,542,286
|
4,315,377
|
4,649,712
|
6,032,114
|
|
Financijski rezultat razdoblja bez prenosa sredstava
|
-139,678
|
-44,511
|
2,799,091
|
-975,937
|
Kako je vidljivo iz gornje tablice, godišnji proračun Općine je veličine oko 4.5 milijuna kuna, sa zabilježenim konstantnim i značajnim porastom u zadnje četiri godine – od oko 3.5 mil.HRK u 2011, do oko 6 milijuna kuna u 2014. godini.
S izuzetkom 2013. godine, u promatranom razdoblju Općina je godišnje realizirala neznatno veće rashode od prihoda, pa je i kumulativno poslovanje negativno kada se uzmu u obzir prijenosi iz prethodnih godina. Pozitivni rezultat u 2013. godini posljedica je značajnog rasta prihoda na oko 7.5 mil.kn, uslijed znatnog povećanja stavke 63., pomoći od države. Na osnovu takvih rezultata, i proračun za 2014. je bio planiran na skoro 8 milijuna kuna, od čega je realizirano 6,032,114 HRK, što u odnosu na prihode daje negativni financijski rezultat od -2,158,464 HRK, koji pokriven pozitivnim rezultatom iz 2013. i zaduživanjem u 2014. ostavlja 1,621,930 HRK za prijenos u 2015. godinu.
Što se tiče zaduživanja, Općina trenutno ima jednu dugoročnu obvezu:
Kredit u iznosu od 617.000 EUR je realiziran u lipnju ove godine, s počekom plaćanja i rokom za otplatu od 10 godina. Kredit je isključivo namijenjen za izgradnju kanalizacije u naselju Vranja koji se financira iz programa IPARD u istom iznosu, tako da će Općina po primitku sredstava iz Agencije kredit zatvoriti u cijelosti, već u tekućoj godini.
Po strukturi vlastitih prihoda, u svim godinama dominiraju prihodi poslovanja koji u 2014. godini iznose čak 99.65 posto, dok ostatak udjela čine prihodi od prodaje nefinancijske imovine:
Tablica 3 Struktura prihoda Općine Lupoglav za 2013. i 2014. godinu
Rn
|
NAZIV
|
2013
|
2014
|
Index 2013-2014
|
Udjeli (2013)
|
Udjeli (2014)
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
|
6
|
PRIHODI POSLOVANJA
|
7,422,870
|
3,863,320
|
52
|
99.65%
|
99.73%
|
61
|
Prihodi od poreza
|
2,248,381
|
2,177,230
|
97
|
30.29%
|
56.36%
|
63
|
Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna
|
4,166,325
|
926,886
|
22
|
56.13%
|
23.99%
|
64
|
Prihodi od imovine
|
86,076
|
123,538
|
144
|
1.16%
|
3.20%
|
65
|
Prihodi od upr. i adm. pristojbi
|
846,765
|
550,245
|
65
|
11.41%
|
14.24%
|
66
|
Prihodi od prodaje proizvoda, robe, usluga i prihodi od donacija
|
0
|
0
|
|
0.00%
|
0.00%
|
67
|
Prihodi iz proračuna
|
0
|
0
|
|
0.00%
|
0.00%
|
68
|
Kazne, upravne mjere i ostali prihodi
|
75,323
|
85,421
|
113
|
1.01%
|
2.21%
|
3
|
RASHODI POSLOVANJA
|
3,386,337
|
3,264,673
|
96
|
|
|
|
VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA
|
4,036,533
|
598,647
|
15
|
|
|
PRIHODI I RASHODI ZA NABAVU/OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
|
|
7
|
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
|
25,933
|
10,33
|
40
|
0.35%
|
0.27%
|
4
|
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
|
1,263,375
|
2,767,441
|
219
|
|
|
|
VIŠAK/MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE
|
-1,237,442
|
-2,757,111
|
223
|
|
|
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO
|
|
|
UKUPNI PRIHODI
|
7,448,803
|
3,873,650
|
52
|
|
|
|
UKUPNI RASHODI
|
4,649,712
|
6,032,114
|
130
|
|
|
|
UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA
|
2,799,091
|
-2,158,464
|
-77
|
|
|
Najveći udio u prihodima poslovanja pripada prihodima od poreza (56.36%); velika glavnina ovih poreznih prihoda otpada na porez i prirez na dohodak, a nešto malo i na porez na imovinu i porez na robu i usluge. Naredne dvije stavke s najvećim udjelom u prihodima poslovanja su pomoći iz inozemstva i općeg proračuna u udjelu od 24%, te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi (14%), koji se uglavnom odnose na komunalne doprinose i naknade. Pomoći iz inozemstva i općeg proračuna su ujedno i prihodovna stavka koja bilježi najveći pad u odnosu na 2013. godinu i tome se u najvećoj mjeri može pripisati veliko smanjenje prihodovne strane proračuna. Naime, ova stavka se od preko 4 mil. kn u 2013. smanjila na ispod milijun kuna u 2014, što je skoro 80-postotno smanjenje. Glavni uzrok ovom znatnom smanjenju jest ukidanje stopostotnog povrata poreza na dobit od države koji se u 2013. ostvario temeljem statusa brdsko-planinskog područja.
Tablica 3 Prikaz pomoći u strukturi prihoda
Rn
|
NAZIV
|
2013
|
2014
|
Index 2013/14
|
Udjeli (2013)
|
Udjeli (2014)
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
|
63
|
Pomoći iz inozemstva i subjekata unutar općeg proračuna
|
4,166,325
|
926,886
|
42085
|
|
|
631
|
Pomoći od inozemnih vlada
|
0
|
0
|
|
0.00%
|
0.00%
|
632
|
Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU
|
0
|
0
|
|
0.00%
|
0.00%
|
633
|
Pomoći iz proračuna
|
3,986,603
|
781,926
|
42174
|
95.69%
|
84.36%
|
634
|
Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna
|
34,5
|
0
|
0.0
|
0.83%
|
0.00%
|
635
|
Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
|
145,222
|
144,96
|
99.8
|
3.49%
|
15.64%
|
Na strani rashoda, ne uzimajući u obzir izdatke proizašle iz zaduživanja, rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine podijeljeni su u omjeru 73-27% u 2013, odnosno 54-46% u 2014:
Tablica 3 Struktura rashoda Općine Lupoglav za 2013. i 2014. godinu
Rn.
|
NAZIV
|
2013
|
2014
|
Index 2013-2014
|
Udjeli (2013)
|
Udjeli (2014)
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA
|
6
|
PRIHODI POSLOVANJA
|
7,422,870
|
3,863,320
|
52
|
|
99.73%
|
3
|
RASHODI POSLOVANJA
|
3,386,337
|
3,264,673
|
96
|
72.83%
|
54.12%
|
31
|
Rashodi za zaposlene
|
596,239
|
618,241
|
104
|
17.61%
|
18.94%
|
32
|
Materijalni rashodi
|
1,481,311
|
1,318,444
|
89
|
43.74%
|
40.39%
|
34
|
Financijski rashodi
|
13,724
|
91,454
|
666
|
0.41%
|
2.80%
|
35
|
Subvencije
|
0
|
0
|
|
0.00%
|
0.00%
|
36
|
Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna
|
758,32
|
740,496
|
98
|
22.39%
|
22.68%
|
37
|
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade
|
376,856
|
329,254
|
87
|
11.13%
|
10.09%
|
38
|
Ostali rashodi
|
159,887
|
166,784
|
104
|
4.72%
|
5.11%
|
|
VIŠAK/MANJAK PRIHODA POSLOVANJA
|
4,036,533
|
598,647
|
15
|
|
|
PRIHODI I RASHODI ZA NABAVU/OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
|
7
|
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
|
25,933
|
10,33
|
40
|
0.35%
|
0.27%
|
4
|
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
|
1,263,375
|
2,767,441
|
219
|
27.17%
|
45.88%
|
|
VIŠAK/MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE
|
-1,237,442
|
-2,757,111
|
223
|
|
|
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA UKUPNO
|
|
UKUPNI PRIHODI
|
7,448,803
|
3,873,650
|
52
|
|
|
|
UKUPNI RASHODI
|
4,649,712
|
6,032,114
|
130
|
|
|
|
UKUPAN VIŠAK/MANJAK PRIHODA
|
2,799,091
|
-2,158,464
|
-77
|
|
|
U rashodima poslovanja najveće su stavke materijalni rashodi, dane pomoći (izdaci za obrazovanje i socijalnu skrb), te troškovi zaposlenih. Ukupni rashodi su porasli za oko 30% u odnosu na 2013. godinu što je u najvećoj mjeri posljedica znatno većih izdataka za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, odnosno kapitalna ulaganja. Stavka nabave proizvedene dugotrajne imovine odnosi se na izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture, a u 2014. godini tri najveća izdatka u ovoj kategoriji odnose se na radove na kanalizacijskoj mreži u Vranji, drugu fazu izgradnje mrtvačnice Simić i održavanje nerazvrstanih cesta. Rashodovna strana proračuna dalje se analizira u narednom poglavlju III.4 Razvojne inicijative i scenariji.
Ostali izvori financiranja
Uz vlastite prihode i zaduživanja, te tekuće pomoći od države, Općina ima mogućnost realizacije sredstava i putem donacija, pomoći i/ili zajedničkih razvojnih projekata u okvirima:
-
Nacionalnih programa i projekata (npr. Fond za zaštitu okoliša, Hrvatske vode, razna ministarstva i sl.)
-
Županijskih programa
-
Programa suradnje s Republikom Italijom i drugim bilateralnim programima
-
EU programa za Hrvatsku (strukturni i kohezijski fondovi, fondovi ruralnog razvoja i poljoprivrede)
-
EU programa za zemlje članice (prekogranični poput Interrega i/ili sektorski programi)
-
Internacionalnih/multinacionalnih programa i međunarodnih organizacija
-
Shemama koje uključuju privatni kapital (javno-privatna partnerstva, koncesije)
U zadnjih nekoliko godina Općina nije mnogo koristila ove mogućnosti, izuzev spomenutog projekta izgradnje kanalizacije u naselju Vranja koji se financira iz IPARD programa.
S obzirom na veličinu sredstava iz EU fondova koji se stavljaju na raspolaganje Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020, u Prilogu 1 dan je sažeti pregled prioriteta, mjera i operacija koje su programirane kroz tri programa – Operativni program konkurentnost i kohezija (Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond), Operativni program učinkoviti ljudski potencijali (Europski socijalni fond) i Program ruralnog razvoja (II stup Zajedničke poljoprivredne politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj).
U razmatranju alternativnih izvora financiranja treba voditi računa o tome da je takvo financiranje u pravilu moguće samo u sklopu periodičnih javnih poziva koji su vremenski ograničeni, sektorski usmjereni i detaljno određuju uvijete prihvatljivosti troškova, prijavitelja, aktivnosti, veličine investicije, načina i rate (su)financiranja. Praćenje i informiranost o ovim izvorima je imperativ za sva upravna tijela, a njihovo korištenje može zahtjevati značajne materijalne, ljudske i organizacijske resurse. Stoga, s obzirom na raznovrsnost i periodičnost ovakvih programa, učinkovito je raditi 'matching', odnosno ciljano povezivanje konkretnih projektnih ideja s dostupnim programima, kao i kontinuirano raditi na partnerstvu i umrežavanju koji su nerijetko i službeni uvjeti za sudjelovanje. Konkretni prijedlozi koji su na ovom tragu detaljnije su opisani u poglavlju o provedbi PUR-a.
Do'stlaringiz bilan baham: |