O zbek iston respublikasi oliy va 0 ‘rta maxs*js ta’lim vazirligi


bet30/291
Sana27.09.2021
Hajmi
#187097
1   ...   26   27   28   29   30   31   32   33   ...   291
Bog'liq
Psixologiya (E.G'oziyev)

A .G .K ovalev  t a ’l i m o t i g a   k o ‘ra,  shaxs  m a n a   b u n d a y  
tuzilish g a  ega:
1. 
Yo'nalg a nlik
 —  v o q e l i k k a   n i s b a t a n   i n s o n   m u n o -  
s a b a ti n i   a n iq la y d i  va  u n g a   o ‘z a ro   t a ’sir  e tu v c h i  h a r   xil 
xususiy atli  g ‘oyaviy  v a   a m a l iy   y o 1 - y o ‘riqlar,  q iziqishlar, 
e h t i y o j l a r   kiradi.
U s t u v o r  y o ‘nalg an lik   shaxsning b archa psixik  faoliyatini 
belgilaydi.
2. 
Im koniyatlar —
  b u   faoliyatning  niuvaffaqiyatli  am alga 
o shishini  ta 'm in lo v ch i  h a m d a  o 'z a ro  t a ’sir etuvchi va turlicha 
o lz a r o   b o g ‘liq  b o 'l g a n   qobiliy a tla rd ir.
3
.X a r a k te r —
  i jtim o iy   m u h i td a   sh ax sn in g   x u l q - a t v o r  
u s lu b in i  belgilaydi.  O d a m n i n g   ruhiyati,  shakli  va  m a z m u n i  
u n d a   n a m o y o n   b o 'l a d i .   X a r a k t e r   tiz i m i d a n   iro d a v iy   va 
m a 'n a v i y   sifatlar  ajra tila d i.
www.ziyouz.com kutubxonasi


4. 
M ashqlar tizimi —
  lia y o t  va  faoliyat.  h a r a k a t  v a  x u l q -  
a t v o r n i   t u z a t i s h ,   o lzini  o ‘zi  n a z o r a t   q ilis h ,  o ‘z in i   o kzi 
b o s h q a r is h n i   t a 'm in la y d i.
H ozirgi  k u n d a va  kelajakda shaxsga  subyektiv  m u n o s a b a t  
t n u a m m o s i n i   ijtim oiy  j i h a t d a n   t u r m u s h d a   q a r o r   t o p t i r i s h  
u c h u n :
o d a m   ( i n d i v i d )   —  i n s o n   —  s h a x s   —  i n d i v i d u a l ! i k   — 
s u b y e k t   —  k o m ill i k   ( b a r k a m o l l i k )   i y e r a r x i y a s i g a   r i o y a  
qilinadi.
S h a x s g a   n i s b a t a n   s u b y e k t i v   m u n o s a b a t ,   y a ’ni  u n d a  
r o b o t  s if a t i d a   m a jb u riy lik   t a m o y i l i g a   a s o s l a n i b   ( b a r c h a  
x u s u siy a tla rn i  b ir  tekis  s h a k ll a n t i r is h   m u m k in ,   d e g a n   x a to  
n a z a r i y a d a n   v o z   k e c h is h )   i n s o n   q a r s h il ik   k o ' r s a t i s h i n i  
h is o b g a   o lu v ch i  y o n d a s h u v n i   y o lIga  q o ‘y ish ,  s u b y e k t   — 
s u b y e k t  aloqasini  v u ju d g a  keltirish.
H a r   q a n d a y   subyekt  —  s h a x s,  lekin  h a r   q a y si  s h a x s  
s u b y e k t   e m a slig i  m u a m m o s i n i   y e c h is h   î o z i m .   B u n i n g  
u c h u n   m u staq il  fikrlashga  e g a   b o l i s h ,   shaxsiy  p o z i t s i y a n i  
h i m o y a  qila olish, g loyani  a m a l g a  oshirish  y o l i d a  t o ‘s iq la rn i 
p isa n d   qilmaelik,  m u s t a h k a m   i s h o n c h ,  q a t ’iy m a s la k ,  i m o n  
neg izig a  asoslanish,  in tilis h d a   irodaviy  b a r q a r o r l i k   u s t u -  
vorligiga  erishish.  D u n y o q a r a s h   va  u n i  h a y o t g a   t a t b i q   q i -  
lis h n in g   obyek tiv   va  su b y e k tiv   s h a r t- s h a r o i t l a r i   m a v j u d -  
ligiga  i q r o r   b o l i s h   h a m d a   u n i   t a n   olish  va  h o k a z o .
B i z n in g c h a ,  individ,  s h a x s ,  su b y ek t  va  k o m i l   i n s o n  
t o ‘g ‘risid a   m u l o h a z a l a r   y u r i t i l g a n d a   u l a r n i n g   o n g s i z l i k ,  
ongostlilik (m uvofiqlashuv),  onglilik va o ‘ta onglilik h o la tla ri 
b i l a n   u z v iy   a l o q a d o r l ig i n i   u n u t m a s l i k   lo z i m .  Y u q o r i d a  
keitirilgan  a ta m a la ro n g li  m a v ju d o tg a  taalluqli ekanligi j a h o n  
psixologiyasi  fa n in in g   ilm iy   m a n b a l a r i d a   a t r o f l i c h a   t a l q i n  
q il in g a n ,  lekin  u la rn in g   iyera rx iy asi,  m o h i y a t i   b a y o n i d a  
tu r l i c h a   y o n d a s h u v ia r  m a v j u d .  M a z k u r   m a q s a d n i   c h u q u r -  
ro q   o c h i s h g a   y o ‘naltirilg an   n a z a r i y a la r   o ‘ta   b a h s li  b o ‘lib, 
lin in g   z a m i n i d a   faqat  o n g   y o tis h i  ta s d iq la n g a n .  A s l id a   e s a  
inson  ixtiyoriy d iqqat,  ixtiyoriy xo tira va  m u a y y a n   m a q s a d g a  
a s o s l a n a d i .   B i r o n - b i r   f a o l i y a t   i n s o n   t o m o n i d a n   t a s h k i l  
q il in g a n d a g i n a   o n g   s h a x s n in g   u s h b u   faoliyatini  r e g u la t o r i  
( b o s h q a ru v c h is i)  vazifasini  o ktaydi.  B iroq  o d a m   f u n k s i o n a l
www.ziyouz.com kutubxonasi


h o l a t i n i n g   o ‘z g a r i s h i   b i l a n   o n g l i l i k d a n   o n g s i z l i k   (ix - 
tiy o rs iz lik ) k a   o 't i b ,   ijo d ,  t a s h a b b u s   u n in g  u c h u n   m u o m a l a ,  
fa oliyat  negiziga ay lan ish i  o l a r o q ,   shaxs asta  m uvofiqlashuv 
h o la t i g a   kirib  borishi  m u m k i n .   S h u   bois  shaxs  b i r  d a v r n in g  
o kz i d a   h a r   u c h a l a   h o l a t   (onglilik,  ongsizlik,  on g o stlilik ) 
h u k m i   o s t id a   y a s h a s h i,   faoliyat  k o ‘rsatishi,  ijod  qilishi, 
m u o m a l a g a   k irishishi  m u m k i n .   H a r   u c h a l a   h o l a t   o m ili 
n e g i z i d a   sh a x s n in g   k a m o l o t i   vujudga  keladi,  u l a r n i n g   h a r 
qaysisi  b u  ja ra y o n g a  o ‘ziga  xos ulush q o ‘shadi.  O n g  holatlari 
t a b ii y   ra v ish d a b ir-b iri  b i la n   uzluksiz t a rz d a   o ‘rin   a lm a s h ib  
t u r a d i ,   c h u n k i   in s o n   ixtiyorsiz,  ixtiyoriy  va  ix tiyoriyda n 
k e y i n g i   b o s q i c h l a r   h u k m i   o s ti d a   y a s h a s h i   v a   f a o liy a t  
k o 'r s a t i s h i   m u m k in .
X X I  a srd a   y a s h o v c h i   inson  ongli,  on g o sti  v a   ongsizlik 
h o l a t l a r i d a n   ta s h q a r i  o ‘z - o ‘zini  anglash  im k o n iy a tig a   h a m  
e g a .   S h u   b o i s   o ‘z - o ‘z i n i   a n g l a s h n i   q u y i d a g i   t a r k i b i y  
q is m la r g a   ajratish  m a q s a d g a   muvofiq:
1)  o ‘t m is h d a g i  „ m e n “  ( „ o 'z l i k “ );
2)  hozirgi  „ m e n “  ( „ o kzlik“ );
3 ) b o klglusi  „ m e n “  ( „ o kzlik“ ); 
»
4)  ideal  „ m e n “  ( „ o ‘z l i k “ );
5)  d i n a m i k   „ m e n “  ( „ o kzlik“ ).
O kz - o kzini  a n g l a s h   j a r a y o n i   m illiy  o kzligini  a n g la sh  
b i l a n   u zviy  bogMiq  b o ‘lib,  m u a y y a n   vaqt,  m u d d a t   o ‘ti- 
s h i n i ,   y a ’ni  m a ' l u m   d a v r n i   t a q o z o   e ta d i,  le k in   u  h a m  
e v o l u t s i o n ,  h a m   re v o lu t s i o n   y o l   t a ’sirida  a m a l g a   oshishi 
m u m k i n .   0 ‘z - o ‘zini  a n g l a s h   borliq  va  j a m i y a t n i   i n ’ikos 
e t i s h n i n g   yu q o ri  b o s q i c h i   sanalib,  pirovard  n atija  sifatida 
y u z a g a   keladi,  i n s o n n in g   d o n ish m an d lig in i  n a m o y is h  qiladi. 
0 ‘z - o ‘z in i  a n g la s h   b e s h   ta r k i b d a n   ib o rat  b o ‘lib,  u  o ‘ta 
m u r a k k a b   j a r a y o n   h i s o b l a n i b ,  u n in g   tarkiblari  b ir i n - k e t i n  
a n g l a s h i l i s h   i m k o n i y a t i g a   eg a   c m a s .  C h u n k i ,   i n s o n d a  
o ‘z i n i n g   hayoti  va  faoliyati  y u tu q la rin i,  n u q s o n l a r in i,  x u lq- 
a t v o r   k o kn ik m a l a r in i ,  a q l - i d r o k   d arajalarin i,  ichki  im k o - 
n i y a t   z a x ir a la r i n i ,   q a d r i y a t   h a m d a   m a ’n a v i y a t   k o 'r s a t -  
k ic h la rin i  o q i lo n a  b a h o l a s h   yetishm aydi.  S h a x s d a  t a n q i d   va 
o lz - o ‘zini  t a n q id ,   b a h o l a s h   va o ‘z - o ‘zini  b a h o l a s h ,  te k sh i- 
rish  v a   o lz - o kzini  t e k s h i r i s h ,  n az o rat  qilish  va  o kz - o kzini 
76
www.ziyouz.com kutubxonasi


n a z o r a t   qilish,  b o s h q a rish   v a   o ‘z - o ‘zini  b o s h q a r is h ,   t a k o -  
m illa sh tiris h   v a   o ‘z - o ‘zini  ta k o m i ll a s h ti r i s h ,  riv o j l a n ti r i s h  
va  o ‘z - o ‘zini  rivojlantirish  m u ta n o s ib lig i  m a q s a d g a   j a v o b  
bera olm aydi.  Individual v a   ijtim oiy o n g ning t o b o ra   rivojlanib 
b o r i s h i   m a z k u r   m u t a n o s i b l i k n i   a m a l g a   o s h i r i s h n i  
t a ’m i n la y d i,  bu  esa  m u a y y a n   m u d d a t n i   ta la b   q iladi.
I n s o n   o kz - o ‘z i n i   a n g l a s h   j a r a y o n i d a   k o ‘p i n c h a  
rc a llik d a n   b o s hlaydi,  hozirgi  v a   fa v q u io d d a g i  h o l a t n i   ta h lil 
q i l a d i ,   s h a x s i y   i m k o n i y a t i   b i l a n   t a q q o s l a y d i ,   m a ' l u m  
m c z o n   y oki  n a m u n a ,   i b r a t   t a n l a b ,   u n g a   t e n g l a s h i s h g a  
i n t i l a d i .   K e y i n c h a l i k   e s a   u n i   k e la ja k ,  i s t iq b o l   r e j a l a r i  
qiziqtiradi,  o kzining  n im a la rg a  qodirligi  y u za sid a n   m u l o h a z a  
y u rita d i,  bu  h o r a d a   m u a y y a n   q a r o r  q abul  q ilishga  e r is h a d i,  
lekin  b u   q a r o rla r ongli  yoki  oqilligiga s h u b h a la n a d i.  S h u n g a  
q a r a m a y   u n i  b ir  n c c h a   m a r t a   ta hlil  qilish,  q i y o sla sh ,  u n g a  
o 'z g a r ti r i s h la r   kiritish,  y a n g ila s h   orq a li  b o klg ‘usi  „ m e n d i g a  
aniqlik  kiritadi  va  faollik  m c x a n i z m ig a   aylantiradi.
0 * z - o kzini  a n g l a s h n i n g   n a v b a td a g i  b o s q i c h i d a   s h a x s  
o 't m i s h i n i   tahlil  qiladi,  u n d a g i   qusu rli  va  ibratli  j i h a t l a r n i  
o ‘z a r o   qiy o slab   ustu v o rlik n i  a n iq la s h g a   in tilad i,  b u   b o r a d a  
a y r im   siljishlarga  erishadi.  I j tim o iy   h a y o t d a n   u  o ‘z ig a   id e a l 
b o 'l u v c h i   s h a x s n i   t a n l a y d i   va  u n d a g i   i j o b iy   x i s l a t l a r ,  
x ususiyat  v a   k o 'r i n i s h l a m i ,   k o ‘rs a tk ic h la rn i  o ' z i d a   m u j a s -  
s a m l a s h t i r a   b o r a d i.  S h a x s   o ‘z - o ‘zini  a n g la s h   d a v o m i d a  
d i n a m i k   h a r a k a t s i z   h e c h   b i r   n a r s a n i   r o ‘y o b g a   c h i q a r a  
olm asligiga  i q r o r b o l a d i ,   n a t ija d a   uzluksiz h a r a k a tla rn i  a s ta - 
sek in ,  b ird a n ig a ,  tav a k k a lig a   a m a lg a   o sh irish   lo z im li g i n i  
t u s h u n i b   y etad i.  D i n a m i k   h o l a t n i   b a h o l a s h ,   t e k s h i r i s h ,  
n a z o r a t   q i l is h ,   b o s h q a r i s h   n a t i j a s i d a   d i n a m i k   , , m e n “ 
s h a k l l a n a   b o s hlaydi.  0 ‘z - o ‘zini  a n g l a s h n in g   b e s h   t a r k i b i y  
q is m i  b i r   xilda  i n s o n n i n g   m a ’naviy  d u n y o s ig a   a y l a n s a ,   b u  
u n d a   m u k a m m a l l i k ,   b a r k a m o l l i k   d a ra ja si  v u j u d g a   k e l -  
g a n lig id a n   dalo latd ir.
0 ‘z  - o 'z i n i   anglash  s h a x s n i n g  fazilatiga  a y la n ish i u c h u n  
m u a y y a n   d av r,  vaqt,  n i u d d a t   t a la b  qilin a d i,  s h u n i n g  u c h u n  
o kq u v c h iIa r  va  re s p u b li k a m i z n i n g   b o s h q a   f u q a ro la ri  b i l a n  
d a s t u r i y   t a d b i r - c h o r a l a r   o ‘t k a z i s h   o r q a l i   k o ' z l a n g a n  
m a q s a d g a   erishish  m u m k i n .
www.ziyouz.com kutubxonasi


X X I  asr  o d a m la r i  k o m illik n i  e ga llovc hi,  y a ’ni  kom il 
i n s o n l i k k a   i n t il u v c h í   s h a x s l a r d a n   ta rk ib   t o p i s h i   lo z im . 
K o m i l li k n in g   b i r   n e c h t a   m e z o n la ri  m av ju d   boMib,  u n d a  
j i s m o n i y   b a r k a m o l l i k ,   a x lo q íy   b a r k a m o l li k ,   b e í a k r o r li k ,  
a q l - z a k o v a t l i l i k   s i n g a r i   s h a x s n i n g   i j t i m o i y - t a r b i y a v i y  
t a r k i b l a r i   o ‘z  ifo d a sin i  t o p a d i .   K o m i l lik n i n g   o ‘ziga  xos 
b o s q i c h l a r i ,   o b y e k t i v   v a   s u b y e k t i v   x u s u s i y a t l i   s h a r t -  
s h a r o it l a r i,   o m illa ri  m a v ju d d ir.  K o m il  i n s o n   im k o n iy a ti 
c h e k s i z ,   o ‘z  i q t i d o r i ,   i s t e ’d o d i ,   s a l o h i y a t i ,   q o b i l i y a t i ,  
d o n i s h m a n d l i g i ,   q o m u s iy lig i  biian  o ‘z  z a m o n d o s h l a r i d a n  
se z ila rli  d a r a j a d a   ilg a rila b   k e tg a n ,  b c t a k r o r ,   o kta   o ngli, 
b io s fe r a  v a  n eo sfera  m u n o s a b a t la r in i   anglo v ch i 

Download

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   26   27   28   29   30   31   32   33   ...   291




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish