Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014


Analiza proizvodnosti prerađivačke industrije 2010. – 2012



Download 1,71 Mb.
bet18/59
Sana24.06.2017
Hajmi1,71 Mb.
#14757
1   ...   14   15   16   17   18   19   20   21   ...   59

Analiza proizvodnosti prerađivačke industrije 2010. – 2012.





  • Proizvodnost rada i kapitala promatra se s obzirom na njihov doprinos ostvarivanju bruto dodane vrijednosti u svakoj pojedinoj djelatnosti.




  • U razdoblju 2010. – 2012., proizvodnost rada i kapitala za ukupnu prerađivačku industriju raste, s time da je kod proizvodnosti rada zabilježen manji pad od 2011. do 2012., dok je u istom razdoblju proizvodnost kapitala stagnirala.




  • Proizvodnost rada porasla je sa 172.604 kune u 2010. na 203.863 kune u 2012., što predstavlja porast od 18,11%. Međutim, rezultat je to značajnog povećanja ostvarene bruto dodane vrijednosti u cjelokupnom razdoblju za 15,13%, ali i smanjenja broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji od 2,53%. Slično je i kod proizvodnosti kapitala koja u promatranom razdoblju bilježi porast od 18,14%. I ovdje je to razlog većeg povećanja bruto dodane vrijednosti, te istovremenog smanjenja vrijednosti dugotrajne materijalne imovine za 2,55%.




  • U analizi koja obuhvaća djelatnosti ističe se posebice djelatnost C24 Proizvodnja metala čija je proizvodnost rada u razdoblju od 2010. do 2012. povećana za visokih 255,16%, odnosno za 2,55 puta. U ovoj djelatnosti došlo je do smanjenja broja zaposlenih za 12,12% i istovremenog povećanja bruto dodane vrijednosti za 212,12%. Nasuprot njoj, proizvodnost rada najviše se smanjila u djelatnosti C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira, za 21,92%. Bruto dodana vrijednost ove djelatnosti u trogodišnjem je razdoblju smanjena za visokih 32,38%, dok je istovremeno broj zaposlenih smanjen za 13,35%.



  • U apsolutnim vrijednostima, gledano prema 2012. godini, najvišu proizvodnost rada ostvarila je djelatnost C12 Proizvodnja duhanskih proizvoda u iznosu od 967.027 kuna bruto dodane vrijednosti po zaposlenom. S druge strane, najmanju proizvodnost rada ostvarila je djelatnost C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda u vrijednosti od svega 63.412 kuna ostvarene bruto dodane vrijednosti po zaposlenom.



  • Proizvodnost kapitala najviše se povećala u djelatnosti C24 Proizvodnja metala, i to za 266,37%. Uz već navedeno povećanje bruto dodane vrijednosti, ova djelatnost je istovremeno smanjila vrijednost kapitalne imovine za 14,81%. Dakle, ova djelatnost iskazala je vrlo visoku stopu rasta u proizvodnosti rada i kapitala. Najveći pad u proizvodnosti kapitala ostvaren je u djelatnosti C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda i to za 20,32% u promatranom trogodišnjem razdoblju.



  • U apsolutnim vrijednostima, najveću proizvodnost kapitala u 2012. godini ostvarila je djelatnost C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (2,35 kuna bruto dodane vrijednosti na svaku kunu kapitalne imovine), a najmanju proizvodnost kapitala ostvarila je djelatnost C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (0,27 kuna bruto dodane vrijednosti na svaku kunu kapitalne imovine).




  • Proizvodnost kapitala manja je od 1 u gotovo svim djelatnostima osim u C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda. Dakle, samo ta djelatnost godišnje ostvaruje više dodane vrijednosti od vrijednosti njezine kapitalne imovine.



  • Proizvodnost rada je u razdoblju 2010. – 2012. povećana u 16 od 24 djelatnosti, dok je broj zaposlenih povećan samo u 9 od 24 djelatnosti. Proizvodnost kapitala povećana je u 14 od 24 djelatnosti, a kapitalna imovina samo u 12 od 24 djelatnosti. Dakle, veći broj djelatnosti smanjio je broj zaposlenih od broja djelatnosti koje su povećale proizvodnost rada, kao što je i veći broj djelatnosti smanjio kapitalnu imovinu od broja djelatnosti koje su povećale produktivnost kapitala. Ranije je također istaknuto kako su ukupan broj zaposlenih i ukupna vrijednost kapitala smanjeni u promatranom razdoblju. Drugim riječima, povećanje proizvodnosti rada i kapitala značajnim je dijelom rezultat smanjenja imovine i broja zaposlenih.



Tablica 46. Proizvodnost rada i kapitala u prerađivačkoj industriji 2010. – 2012.

Šifra

Proizvodnost rada (HRK)

Promjena 2010. - 2012.




Šifra

Proizvodnost kapitala (HRK)

Promjena 2010. - 2012.

2010.

2011.

2012.




2010.

2011.

2012.




C10

143.916

158.384

146.632

1,89%




C10

0,47

0,49

0,46

-1,69%

C11

325.475

344.972

348.587

7,10%




C11

0,53

0,55

0,54

2,90%

C12

1.121.368

1.032.475

967.027

-13,76%




C12

0,77

0,66

0,70

-9,60%

C13

90.682

97.090

92.519

2,03%




C13

0,36

0,49

0,45

26,35%

C14

73.781

80.237

74.713

1,26%




C14

0,51

0,47

0,42

-16,84%

C15

70.848

85.164

63.412

-10,50%




C15

0,61

0,72

0,81

32,05%

C16

83.884

94.827

89.262

6,41%




C16

0,32

0,41

0,36

10,49%

C17

122.201

159.810

95.416

-21,92%




C17

0,32

0,45

0,32

2,49%

C18

161.117

154.426

155.160

-3,70%




C18

0,67

0,69

0,73

9,29%

C19

690.349

861.268

651.122

-5,68%




C19

0,34

0,41

0,33

-3,45%

C20

156.677

178.431

149.457

-4,61%




C20

0,32

0,32

0,26

-20,32%

C21

502.350

498.809

514.107

2,34%




C21

0,77

0,76

0,67

-13,23%

C22

131.192

134.989

137.963

5,16%




C22

0,43

0,50

0,46

6,85%

C23

190.870

200.170

201.966

5,81%




C23

0,27

0,27

0,27

-1,09%

C24

70.191

-85.836

249.287

255,16%




C24

0,13

-0,21

0,47

266,37%

C25

132.028

138.254

152.537

15,53%




C25

0,68

0,68

0,74

9,17%

C26

229.201

215.317

248.281

8,32%




C26

2,44

2,07

2,35

-3,61%

C27

221.061

243.013

235.826

6,68%




C27

0,88

0,97

0,92

4,42%

C28

146.476

162.829

162.927

11,23%




C28

0,73

0,82

0,82

13,04%

C29

151.102

197.458

164.205

8,67%




C29

0,45

0,50

0,47

4,64%

C30

167.887

512.540

477.749

184,57%




C30

0,89

3,01

2,52

184,81%

C31

96.163

92.900

89.134

-7,31%




C31

0,46

0,44

0,43

-7,55%

C32

121.556

129.878

123.827

1,87%




C32

0,69

0,65

0,66

-4,98%

C33

108.046

209.514

473.392

338,14%




C33

1,24

3,12

6,21

401,11%

Ukupno C

172.604

205.282

203.863

18,11%




Ukupno C

0,48

0,56

0,56

18,14%

Izvor: Izrada autora.


  • Usporedba opremljenosti rada kapitalom i ostvarene bruto dodane vrijednosti po zaposlenome (proizvodnosti rada) za djelatnosti prerađivačke industrije u 2012. pokazuje kako je u gotovo svim djelatnostima primjetna viša razina opremljenosti kapitala radom od ostvarenog prihoda po zaposlenome, što ukazuje na činjenicu da u tim djelatnostima prosječan zaposlenik dugotrajnom materijalnom imovinom koju ima na raspolaganju stvara proporcionalno manje bruto dodane vrijednosti. Iznimka je djelatnost C24 Proizvodnja metala koja ima visoku proizvodnost rada i kapitala.


Tablica 47. Opremljenost rada kapitalom

Šifra

Opremljenost rada kapitalom (HRK)

2010.

2011.

2012.

C10

372.892

403.285

409.944

C11

671.862

735.687

734.702

C12

1.340.832

1.453.929

1.298.875

C13

255.908

167.734

176.022

C14

148.103

170.815

170.612

C15

115.034

103.569

72.808

C16

126.968

121.212

123.921

C17

412.239

366.417

271.955

C18

164.421

181.207

163.601

C19

3.692.508

4.505.979

5.149.824

C20

620.210

628.898

400.062

C21

638.293

713.340

797.822

C22

199.389

164.896

168.569

C23

687.230

687.205

697.050

C24

28.350

-67.471

128.841

C25

168.041

188.976

200.915

C26

480.295

467.582

427.716

C27

288.137

270.606

279.636

C28

197.921

203.129

193.240

C29

477.449

508.779

538.686

C30

-245.055

-213.501

70.194

C31

216.129

209.485

171.450

C32

183.808

197.703

190.999

C33

-98.022

-121.844

51.482

Ukupno C

363.263

364.796

363.171

Izvor: Izrada autora.



  • Prosječni jedinični trošak rada cjelokupne prerađivačke industrije u 2012. iznosi 0,45 kuna, odnosno 45% ostvarene bruto dodane vrijednosti. To predstavlja smanjenje u odnosu na 2010. za 0,70 kuna. Većina djelatnosti (njih 18 od 24) ima jedinični trošak rada jednak ili veći od prosjeka industrije.



Tablica 48. Jedinični trošak rada u prerađivačkoj industriji 2010. – 2012.

Šifra

Jedinični trošak rada (HRK)

2010.

2011.

2012.

C10

0,58

0,53

0,57

C11

0,40

0,38

0,38

C12

0,16

0,16

0,16

C13

0,66

0,64

0,64

C14

0,70

0,65

0,71

C15

0,77

0,65

0,81

C16

0,70

0,61

0,65

C17

0,67

0,55

0,92

C18

0,57

0,59

0,58

C19

0,25

0,20

0,25

C20

0,62

0,57

0,68

C21

0,39

0,40

0,37

C22

0,58

0,55

0,54

C23

0,54

0,50

0,50

C24

1,25

-1,05

0,36

C25

0,62

0,61

0,57

C26

0,61

0,64

0,61

C27

0,56

0,53

0,54

C28

0,63

0,58

0,59

C29

0,61

0,51

0,60

C30

0,61

0,17

0,22

C31

0,65

0,67

0,70

C32

0,61

0,58

0,57

C33

0,83

0,44

0,20

Ukupno C

0,53

0,44

0,45

Izvor: Izrada autora.


  • Potrebno je napomenuti da u odnosu na sve ostale troškove, troškovi rada u prerađivačkoj industriji nisu prevladavajući čimbenik u proizvodnji pa se ne može tvrditi da troškovi rada i višak zaposlenih opterećuju proizvodnju.


Download 1,71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   14   15   16   17   18   19   20   21   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish