|
IZVJEŠTAJ
Doktorski rad obuhvaća 234 stranice računarskog ispisa a opremljen je uobičajenom znanstvenom aparaturom, bilješkama, popisom primarne i sekundarne literature te sažetkom.
Mr. sc. Dragica Vranjić-Golub svojim se radom upustila na vrlo složeno područje primjene i provjere estetičkog pojmovlja na pojedinačnom umjetničkom djelu, odnosno opusu, uz istovremeno uvjerenje da je i taj postupak utemeljeno interpretiranje izabranoga autora. Postupak se razlikuje od metodologije ne-filozofskog proučavanja književnosti no samim time nije u raskoraku s drugim pristupima pjesništvu.
Pretpostavka rada jest da pjesnička djela progovaraju o uvidima relevantnima za filozofiju na način koji filozofiji nije moguć, na način koji nije dostupan filozofiji, ali je za nju vrlo značajan. Obrazlaganje takvih susreta unutar filozofskog diskursa dio je filozofskog mišljenja.
Širi okvir orijentacije rada Vranjić-Golubove predstavljaju Klasična njemačka filozofija i njezin estetički apsolutizam, posebice Schellingov u Sistemu transcendentalnog idealizma, romantičari u najširem smislu, dakle i prethodnici poput Hamanna i Herdera, ali i Coleridge i Wordsworth.
Osnovni je poticaj mišljenje Martina Heideggera, ne samo kao paradigma ophođenja s pjesništvom nego kao krajnja dovezna točka tumačenja čovjeka kao tu-bitka, nadilaženja metafizike, nezaobilaznosti jezika itd. Korektiv i mogućnost interdisciplinarnog sporazumijevanja dan je u oslanjanju na hermeneutičku tradiciju i Hansa Georga Gadamera. Značajna teorijska inspiracija je i alternativna linija tumačenja odnosa misli i pjesništva od Vicoa do Grassija, uz središnje mjesto Croceove estetike.
Uvodna poglavlja daju prikaz osnovnog polazišta: Refleksija o pjesništvu, Izvor umjetničkog u poetskom djelu, Pjesnički jezik kao povijest te Problem interpretacije.
Slijedi poglavlje o «korpusu» Pjesništvo Tina Ujevića, a onda se nižu izabrani aspekti: Intuitivno i ekspresivno u pjesništvu, Pjesništvo kao fundamentalna mogućnost ljudskoga postojanja, Je li povijesni svijet pjesništva prošao?, Pojavljivanje svijeta u pjesništvu, Povijesno pjesništva, Metafora kao tenzija bitka i povijesnoga svijeta, Hermeneutički krug pjesništva, Vrijeme pjesništva, Tjelesni bitak, Svijet pjesništva kao fenomenologija, Fenomenološka redukcija u pjesništvu, Refleksija u pjesništvu, Pjesništvo kao tjelesni bitak, otjelovljenje fenomenološkoga, Intuitivno estetskog svijeta pjesništva, Spontanitet kao kontinuitet pjesničkog vremena, Pjesnička samorefleksija kao povijesna autobiografija pjesništva, Doživljaj u hermeneutičkom iskustvu, Estetsko kao neposredna danost u Ujevićevom pjesništvu, Mišljenje intuicije, Tumačenje pjesništva hermeneutičkim krugom, Intencija intuitivnoga u pjesništvu, Gradacija i širenje bitka u pjesništvu, U-osjećanje u pjesništvu, Uzvišeno pjesništva, Ontičko pjesništva, Uzvišeno metafizike, Jezik kao pjesničko iskustvo svijeta, Odakle potječe refleksivna svijest o jeziku?, Jezik kao iskustvo obzora vremena, Egzistencijalno pjesništva, Imaginacija u pjesništvu, Metamorfoze, Pripada li mašti ontološka funkcija?, Pjesništvo kao strepnja i pjevanje konačnosti, Temelj poetskog stvaranja, Simbol u pjesništvu, Pjevanje konačnosti u pjesništvu Tina Ujevića i naravno Zaključak.
To su kratka poglavlja u kojima ima i ponavljanja koja su posljedica namjere kandidatkinje da se na pravi način nađe u hermeneutičkom krugu, izrijekom ne izbjegavajući cirkularno zaključivanje.
«Poezija kao materinski jezik ljudskoga roda istinsko je progovaranje bitka i povijesnoga svijeta. Pjesništvo je sebe-razumijevanje u svijetu…bitno u interpretaciji jest su-titranje istog povijesnog svijeta pjesnika i čitatelja» (str. 218.). Ove osnovne postavke Vranjić-Golubove valja dopuniti njezinim uvjerenjem da je pjesništvo neposredna intuitivna spoznaja.
Za nju je Ujevićevo pjesništvo potraga za Sobom, razotkrivanje konačnosti i bačenosti u svijet, bolnost egzistencije, nastojanje oko osi koja se nagnula… Kandidatkinja smatra kako tumačeći ovo pjesništvo putem hermeneutičkog kruga prihvaćamo povijesni horizont koji je cjelina kruga u kojemu je jedino i moguće razumijevanje …Stvaralačka snaga pjesništva za nju je ontološka kategorija jer je pjesništvo prvobitna povijest….doživljaj u hermeneutičkom iskustvu su-odnos je pjesništva i svijeta… Ujevićevo je pjesništvo kroz tjelesno određeni bitak povijesna izrada oblika života koji u egzistencijalnoj bačenosti u svijet pjeva bol te bačenosti i konačnosti (str.221.)… tjelesni je bitak izvorište i produžetak umjetnosti…Uloga tijela jest metamorfoza, ovladavanje sobom i svijetom u kojemu pjesnik prebiva i tako biva i sam svijet… Pjesnička samorefleksija povijesna je autobiografija pjesništva jer je pjesništvo, kao vrsta bitka bačenog u svijet, upućeno na povijesni svijet…zrenje pjesništva dopušta bitku da se pojavi…
Rad nije pisan s udaljene pozicije promatranja takvoga načina filozofiranja o umjetnosti već ga u mnogome i egzemplificira, rijetko zauzimajući neku promatračku poziciju. Navedeni teorijski okvir orijentacije također se tijekom rada ne dovodi u sumnju niti dodatno utemeljuje usporedbom s cjelinom zbivanja u teorijskom ophođenju s umjetnošću. Zanimljivo bi bilo usporediti eventualno već postojeće kročeanske interpretacije Ujevića, budući da je Croce implicitno ili eksplicitno već dugo prisutan u hrvatskoj teoriji.
Ipak, rad slijedi ograde nametnute žanrom doktorske disertacije u imenovanju izvora, definiranju pojmova i povremenoj rekapitulaciji.
Osim toga rad doista predstavlja novinu u našoj estetici u kojoj je Heidegger recipiran na različite načine, ali još nikada «primijenjen» na tako sustavan način. Ovaj rad svakako ne namjerava biti jedino moguće tumačenje djela Tina Ujevića, već predstavlja isticanje značenja pjesničke riječi za filozofsku refleksiju. Pojednostavljeno rečeno, pjesnički jezik obnavlja mogućnost filozofiranja. Taj učinak nije nužan ili samo po sebi razumljiv, pa tako i unutar rada susret stihova i refleksije o njima nije uvijek jednako uvjerljiv. No u cjelini riječ je o inovativnom doprinosu filozofiji umjetnosti.
Zato predlažemo Fakultetskom vijeću da prihvati ovaj pozitivni izvještaj i doktorandici mr. sc. Dragici Vranjić-Golub odobri nastavak procesa kojim će steći akademski stupanj doktora filozofije.
U Zagrebu, 10. travnja 2007.
Do'stlaringiz bilan baham: |
