Long Queensland, yumi no ken ting olsem ATING strongpela weda inap kamap. Nogat. Yumi mas tingim olsem, em BAI i kamap.
Sapos yumi redi gut, em bai yumi no nap bungim birua na hariap tru bai kamap orait.
olooooo
Guria Fektsit
Guria em i wanem samting?
Guria em i makim graun i seksek. Guria i save kamap wantu tasol, i no gat toksave, na guria i save kamapim kain kain bagarap, bikpela na liklik.
Source: RACQ Get Ready Queensland, www.qld.gov.au and http://www.getthru.govt.nz/disasters/earthquake/
Yu mas mekim wanem?
Kain kain samting inap kamap long filings o bodi bilong yu. Olsem: yu bai hatwok long tingting gut o hatwok long slip, o yu bai kros o yu laik dring alkohol moa winim bipo. Bilong lukautim wanlain bilong yu, yu mas lukautim yu yet. Kisim gutpela kaikai, slip gut na yusim haptaim bilong sapotim na i stap gut wantaim ol narapela.
Yu gat ol pikinini? Bilong helpim ol pikinini, yu mas i stap isi na mekim ol samting yupela i save mekim long olgeta de. No ken larim ol long harim tumas ol nius ripot o ol toktok bilong ol man long ol samting bilong guria. Toktok long ol gutpela samting olsem ol manmeri i wok strong long klinim ol ples, helpim ol famili long ol samting ol i nidim na stretim bek komiuniti. Sapos ol pikinini i wari wari i stap, wok yet long mekim isi bel bilong ol na tokim ol olsem ol bai i orait.
Yu gat ol pet, o ol kakaruk o pig samting? Em i impoten long pasim tok pastaim long mekim wanem ol samting long ol bihain long guria i kamap. Skelim gut ol kain askim olsem pastaim: yu bai putim ol we? ol i nidim wanem kain kaikai na eksasais? ol i save i stap isi wantaim ol narapela animel na ol man? Painimaut tu olsem ples bilong ranawe go stap (evacuation centre) i orait long ol pet i ken i stap o nogat.
Haus na ol narapela samting bilong yu inap bruk o bagarap. Yu mekim pinis ol samting bilong strongim haus bilong yu?
Yu gat insuerens bilong stretim bek haus bilong yu o senisim ol samting bilong yu wantaim ol nupela samting?
Yu save givim sevis bilong helpim ol man meri i stap tasol long haus, em ol i no gat helpim? Pasin bilong pasim tok pastaim na wokim plen na stretim ol narapela rot bilong sapotim ol bai i helpim yu long wok yet long helpim ol long i stap gut na seif.
Lukim www.getready.qld.gov.au bilong kisim moa infomesen long ol disasta na hau yumi ken stap redi
REDI LONG GURIA:
Haus na bisnis bilong yu i mas redi: mas save olsem yu stap long hap we guria i save kamap o olsem wanem, na oltaim yu mas stap redi. Em i leit tumas sapos guria i kamap pinis. Sapos yu lukim ol samting inap muv o pundaun long taim bilong guria, pasim ol wantaim samting na bai ol i no ken muv.
Redim imejensi kit: redim kit bilong yu long wan wan yia na lukluk na sekim gen sampela taim. Imejensi kit em i impoten samting bilong redim yu long abrusim bagarap na i stap gut bihain long guria i kamap.
Redi long hau yu ken ranawe: toktok gut wantaim famili bilong yu long hau yupela i ken ranawe. Redim
seklista, tu.
Sekim ol neiba bilong yu: yusim haptaim bilong kisim save long ol neiba bilong yu na long ol samting ol i nidim. Sekim ol long wan wan de bihain long guria i kamap na toksave long ol long ol plen bilong yu.
Pet imejensi plening: ating, yu no inap kisim pet i go wantaim yu long ples bilong ranawe. Olsem na, wokim plen pastaim na redim pet imejensi kit.
Registerim ol tok lukaut na toksave na tiun in: kontektim lokol kanusil bilong yu long registerim ol tok lukaut na toksave. Tiun in long lokol ABC redio o TV stesen long weda ripot na ol tok lukaut o lukim websait bilong Bureau of Meteorology.