Nastavni rad
Od akademske godine 1993/94. na Filozofskom fakultetu D. I. u Zagrebu povremeno je predavao kolegije: Prirodne religije, Metodika nastave religijske kulture; Mistika, te držao seminare (K. Jaspers, K. Vasilj, M. Heidegger, Rasprava J. Ratzinger - J. Habermas, v. Balthasar, Welte, Gadamer).
Od godine 2001. predaje filozofijske kolegije (Filozofija religije; Suvremena filozofija; Srednjovjekovna i renesansna filozofija; Ontologija), te drži seminare na Sveučilištu u Mostaru. Tu je od godine 2006. pročelnik Studija filozofije i pročelnik Poslijediplomskog studija «Jezik i kulture u kontaktu», gdje povremeno predaje kolegije Filozofija kulture; Latinitet skolastičke filozofije; Pregled povijesti filozofije; Fenomenologija i hermeneutika. Kakva je vrsnoća nastave na tom učilištu povjerenstvo može samo nagađati.
Od akademske godine 1994/95. do 1999/2000. predavao je Filozofiju religije na Filozofskom fakultetu u Zadru. U prijavi ne navodi zbog čega nije nastavio suradnju s tim fakultetom.
Od 1995/96. predaje Filozofiju religije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tu od godine 1997/98. predaje Uvod srednjovjekovnu i Uvod suvremenu filozofiju, te drži brojne seminare (o Kantu, Jaspersu, Heideggeru, Tomi Akvinskom, Augustinu, Schleiermacheru), a od 1995. do 2003. bio je i voditelj Hrvatskih studija. Na Poslijediplomskom studiju Hrvatskih studija predavao je kolegije o Welteovoj filozofiji religiji, o hermeneutičkoj filozofiji, o Matiji Vlačiću. Bio je i mentor pri izradi većeg broja diplomskih radova.
No, za njegov je nastavni rad u prvom redu indikativno mišljenje stručnog povjerenstva Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu ( u sastavu: prof. dr. Josip Ćurić, prof. dr. Tomislav Ivančić, prof. dr. Marijan Valković) od 10. srpnja 1995., čemu treba dodati i dopunsko izvješće istog povjerenstva od 16. lipnja 1997. (prihvaćeno na sjednici Matičnog povjerenstva za filozofiju i teologiju od 28. listopada 1997.), kojima se odbija njegov zahtjev za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za predmet Filozofija religije; tu se među ostalime naglašava kako su se Kordićevi nastupi na raznim skupovima odnosili na aktualnu političku situaciju i na događaje u Međugorju, a ne na stručnu problematiku, da njegovu doktorsku disertaciju nitko na tlu Hrvatske (pa ni recenzent hrvatskog izdanja dr. sc. Franjo Zenko) nikad nije imao u rukama, da je njegova znanstvena kompetencija ograničena na jedan vid biblijske hermeneutike, itd.
Do'stlaringiz bilan baham: |