Te u zagrebu filozofski fakultet

Znanstveni rad do posljednjega izbora:
Uz neobjavljeni magistarski rad na temu Analiza obosmjerne englesko-hrvatske leksikografije u nas do danas (1978.) i doktorsku disertaciju pod naslovom Kultura i civilizacija u leksikografskoj metodologiji (1988.) kandidatkinja je do posljednjega izbora objavila jednu znanstvenu knjigu, jedan rječnik (u suautorstvu), uredila jedan tematski zbornik i objavila 28 znanstvenih radova i jedan pregledni rad. Urednica je i redaktorica tri leksikografsko-dokumentalistička priručnika, a uredila je i nekoliko leksikografskih izdanja Zavoda za lingvistiku.
U znanstvenu djelatnost ubraja se rad na znanstvenim projektima Zavoda za lingvistiku: Englesko-hrvatski leksikografski korpus, Kompjutorska analiza tekstova starije hrvatske književnosti i Korpus tekstova suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika te Izgradnja hrvatske i višejezične baze podataka. Na ovim je projektima bila istraživač ili glavni istraživač, dok je kao suradnik sudjelovala na znanstvenim projektima Engleski element u evropskim jezicima, Hrvatski dijalekti u SAD, Kontrastivna analiza engleskog i hrvatskog književnog jezika.
S akademikom R. Filipovićem organizirala je 1988. godine znanstveni simpozij "Jezici u kontaktu", u sklopu XII svjetskoga antropološkog kongresa u Zagrebu i uredila zbornik s tog skupa.
Od 1989. do 1996. član je skupine stručnjaka projekta "Language Industries" Vijeća Europe u Strasbourgu. U tom je svojstvu organizirala međunarodnu konferenciju o europskoj suradnji na području računalne lingvistike (Computational Linguistics and Language Technology: Needs and Responses) u Dubrovniku 1989. U okviru navedenoga širega projekta surađivala je na "Multilingual Dictionary Project" pod vodstvom Johna Sinclaira, britanskoga leksikografskog eksperta, u koji je hrvatski bio uključen kao jedan od sedam eksperimentalnih jezika u istraživanju.
Bila je član Savjetodavnoga odbora projekta Europske zajednice TELRI u okviru programa COPERNICUS. U sklopu projekta Vijeća Europe i Europske komisije djelovala je kao član ekspertne skupine i uredila hrvatsko izdanje “Europskoga prosvjetnoga pojmovnika”, a zadnjih osam godina uređuje hrvatsko izdanje pojmovnika Eurovoc, službenoga tezaurusa Europskoga parlamenta i zajedničke terminološke banke EU-a.
Sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim kongresima i konferencijama, održala je više pozvanih predavanja u zemlji i inozemstvu.
Raniji radovi prikazani su u izvještajima stručnih povjerenstava za izbor u zvanje izvanrednoga i redovitoga profesora, pa ovdje podsjećamo samo na bitnije doprinose.
Knjige:
Languages in Contact (urednik, s R. Filipovićem, Zagreb 1990)
Knjiga je zanimljiva kao jedan od prvih i rijetkih tematskih zbornika s izraženim otklonom prema temama i metodologiji antropološke lingvistike u nas. Okupila je niz svjetski poznatih stručnjaka u području jezika u dodiru i antropološke lingvistike.
Rječnik i kultura (Biblioteka SOL, knj. 1, Filozofski fakultet, Zagreb, 1991.)

ključno je teorijsko djelo u kandidatkinjinu opusu. U njemu se autorica bavi problemom kulturno označenoga leksika i njegovim tretmanom u različitim leksikografskim oblicima, poglavito s obzirom na dvojezične rječnike. Kulturno označeni leksik analizira se iz perspektive različitih lingvističkih disciplina, a konkretna građa crpi iz konteksta američkoga društva i kulture koje se prikazuju u konciznom, no antropološki dobro fundiranom poglavlju. Ova je monografija ponudila niz prijedloga za praktičnu leksikografsku obradu kulturno označenoga leksika i razradila koncepte dvaju novih tipova dvojezičnih rječnika. Kandidatkinja je ovim radom pokazala da je kao učenica prof. dr. Željka Bujasa spremna kompetentno nastaviti samostalan teorijski i praktičan leksikografski rad.

Čestotni rječnik hrvatskoga književnog jezika (s M. Mogušem i M. Tadićem, Zagreb 1999.)

Korpusna leksikografija i frekvencijska analiza leksika nisu do ovoga rada imale tradicije u hrvatskom jezikoslovlju, a prvi su koraci u strojnoj obradi leksika, isprva književnih djela i opusa, a potom i drugih izvora, započeli upravo u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta, pod vodstvom Ž. Bujasa i M. Moguša. Rad na ovom rječniku bio je u mnogočemu pionirski i u brojnim je aspektima nadilazio okvire tradicionalnoga leksikografskoga rada. Za potrebe izbora i analize korpusa, te kasnije lematizacije i leksikografske obrade, autori su iznašli sustavna izvorna rješenja i otvorili putove egzaktnijem pristupu leksikološkoj i leksikografskoj analizi hrvatskoga jezika.

Valja ovdje spomenuti i l pristupničin leksikografski rad. Hrvatsko izdanje Europskoga prosvjetnoga pojmovnika (urednica i redaktorica hrvatskoga izdanja, Zagreb 1996.) prvi je leksikografsko-dokumentalistički priručnik ove vrste u nas. U njemu je sustavno riješen vokabular iz područja odgoja i obrazovanja i to velikim dijelom u onim segmentima koji će se tek nekoliko godina nakon njegove objave u nas početi jasnije formulirati bolonjskim procesom i uvođenjem školske reforme.
Pojmovnik EUROVOC, Predmetna verzija (HIDRA, Zagreb, 2000) i Pojmovnik EUROVOC, Višejezična verzija (HIDRA, Zagreb, 2001) koje je autorica uredila (uz suradnju brojnih konzultanata za različita područja) prvi su priručnici u nas koji su na sustavan način uveli i okupili hrvatsko nazivlje za pojmove vezane u najrazličitije aktivnosti institucija EU-a. Ovi su priručnici u počecima prevođenja pravne stečevine EU-a služili kao temeljna pomagala i odigrali pionirsku ulogu, a i danas su vrlo bitni za dokumentalističke i terminološke potrebe vezane uz razmjenu službene dokumentacije i prevođenje jer je Eurovoc prihvaćen kao službeni indeksni jezik središnje terminološke banke Europske unije.