Te u zagrebu filozofski fakultet

Nastavni rad

Na "Hrvatskim studijima" predaje od 1992. godine. Od 1992., odnosno 1993. bila sam nositeljica kolegija Povijest hrvatske filozofije (studij kroatologije i filozofije; sada na studiju kroatologije predaje kolegij pod istim nazivom) te kolegija Uvod u renesansnu filozofiju u okviru studija filozofije, te je dosad držala sljedeće kolegije:

-"Uvod u renesansnu filozofiju"

-"Povijest hrvatske filozofije",

-"Novoplatonizam – Plotin, Proklo”,

- “Platon i Aristotel o duši”,

-"Aristotel “O duši”,

”Platon o duši - Fedar, Fedon”,

-"Platon: "Fedon",

-“Augustin,’Ispovijesti’, XI. i XII. knjiga”,

-"Berkeley: Rasprava o načelima ljudske spoznaje",

-"Platon: "Teetet",

-"Plotin o duši"

-"Hume: Istraživanje o ljudskom razumu".

U okviru Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije držala je kolegije Pojam beskonačnog i počeci novovjekovlja te Gnoza i grčka filozofija.

Pod njezinim mentorstvom obranjeno je 16 diplomskih radnji iz područja filozofije, a u okviru poslijediplomskog studija filozofije na Hrvatskim studijima bila je mentorica Ivani Skuhali – Karasman koja je magistrirala temom iz hrvatske filozofije pod naslovom Uloga astrologije u određenju odnosa svijeta i čovjeka u nekih srednjovjekovnih i renesansnih hrvatskih filozofa. Sada je Ivani Skuhala Karasman mentorica pri izradi njezine doktorske disertacije na Poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije na Hrvatskim studijima.

Za potrebe kolegija “Povijest hrvatske filozofije” izradila je istoimena skripta. Uredila je treći svezak Hrestomatije filozofije Renesansna filozofija (objavljeno u Zagrebu 1996; u knjizi je napisala uvod te tekstove o Nikoli Kuzanskom i Giordanu Bruni). Knjiga je bila obvezna literatura za kolegij “Uvod u renesansnu filozofiju”. Knjiga Magnum miraculum homo objavljena u Zagrebu 1995. (koautorstvo s M. Josipovićem i M. Girardi Karšulin) donosi njezine tekstove “Veliko čudo-čovjek”, “Andrija Dudić. Rasprava o kometima – rasprava o čovjeku”, “Marulić i njegove pouke za čestit i blažen život”, “Modruški o ljudskoj sreći kao sreći smrtnika”, “Andreis o filozofiji i ljudskoj sreći”, “Matematika i ljudska sreća prema Federiku Grisigonu”) služi u nastavi kolegija Povijest hrvatske filozofije. Isto je slučaj i s tekstovima u knjizi Duhovno-povijesna raskršća. Poruke renesansne filozofije (objavljenoj u Zagrebu 1991), te knjigama Antun Medo-dubrovački filozof 16. stoljeća (Zagreb 1980), Smisao i značenje Hermesove objave (Zagreb 1989) te Petrićev put (Zagreb 2001).