Te u zagrebu filozofski fakultet

135. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti i komunikacijske znanosti, grana knjižničarstvo, na Odsjeku za informacijske znanosti

1. dr. sc. Aleksandra Horvat, red. prof.

2. dr. sc. Daniela Živković, izv. prof.

3. dr. sc. Radovan Vrana, doc.

136. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor znanstvenog novaka u suradničkom zvanju asistenta za rad na znanstvenom projektu broj 130-1301683-1400, za područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana razvojna psihologija, na Odsjeku za psihologiju

1. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, doc.

2. dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

3. dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof.

J. NASTAVNI PREDMETI I FINANCIJE
137. Izvještaj o prihodima i rashodima Filozofskog fakulteta u 2008. godini te Plana prihoda i rashoda i plan trošenja vlastitih sredstava za 2009. godinu.
138. Izvještaj o radu Psihološkog savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta za 2008. godinu. str. 398
139. Plan rada i predviđeni troškovi Psihološkog savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta u 2009. godini. str. 403
140. Prijedlog Odluke o dodatnim mogućnostima stjecanja pedagoške kompetencije. str. 406
141. Prijedlog izmjene i dopuna Odluke o završnim radovima studenata na preddiplomskom studiju, koju je Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta donijelo na redovnoj sjednici 29. veljače 2008. godine. str. 408
142. Prijedlog Odluke o studentima koji na diplomskom studiju ne mogu nastaviti studirati istu dvopredmetnu kombinaciju kao na preddiplomskoj razini za akad. god. 2009./2010. str. 411
143. Prijedlog Odluke o upisu na diplomske studije studenata koji studiraju u dvopredmetnom sustavu 4+1 i 3+2 za akad. god. 2009./2010. str. 412

144. Prijedlog odluke o jesenskom ispitnom roku u akad. god. 2008./2009.

str. 413
145. Prijedlog Odsjeka za anglistiku za traženje dopusnice za program dvopredmetnog studija nastavničkog smjera na diplomskom studiju anglistike (na webu tekst Prijedloga programa).

146. Prijedlog Katedre za judaistiku Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku za traženje dopusnice za program preddiplomskog i diplomskog studija judaistike (na webu tekst Prijedloga programa).
147. Prijedlog Odsjeka za povijest umjetnosti za uvođenje tri nova izborna kolegija na diplomskom studiju povijesti umjetnosti:

Bizantsko slikarstvo od 9. do 14. stoljeća (15+15+15) nositelj i izvođač dr. sc. Ana Munk, doc.

Ikonografija kasnosrednjovjekovne umjetnosti II (15+15+15) nositelj i izvođač dr. sc. Ana Munk, doc.

Umjetnost renesanse u srednjoškolskoj nastavi (15+15+15) nositelj dr. sc. Frano Dulibić, docent i izvođač Jasmina Nestić, asistent.


Pročelnici odsjeka i predstojnici katedri
148. Prijedlog Odsjeka za sociologiju za razrješenje prof. dr. sc. Branke Galić s dužnosti zamjenice pročelnika Odsjeka za sociologiju (na vlastiti zahtjev), te imenovanje dr. sc. Jasminke Lažnjak, doc. za zamjenicu pročelnika u ak. god. 2008./2009. i 2009./2010.
149. Prijedlog za imenovanje predstojnika katedara na Odsjeku za arheologiju, za akad. god. 2008./09. i 2009/10., kako slijedi:

1. 
   Katedra za prapovijesnu arheologiju - dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.
   
2. 
   Katedra za klasičnu arheologiju - dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof.
   
3. 
   Katedra za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju - dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.
   
4. 
   Katedra za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju - dr. sc. Krešimir Filipec, doc.
   
5. 
   Katedra za arheometriju i metodologiju - dr. sc. Aleksandar Durman, red. prof.
   

150. Prijedlog Odsjeka za filozofiju za imenovanje predstojnika katedri za ak. god. 2008./09., 2009./10., 2010./11.:

1. Katedra za povijest filozofije: dr. sc. Branko Despot, red. prof.

2. Katedra za socijalnu filozofiju i filozofiju politike: dr. sc. Žarko Puhovski, red. prof.

3. Katedra za logiku: dr. sc. Goran Švob, izv. prof.

4. Katedra za etiku: dr. sc. Ante Čović, red. prof.

5. Katedra za ontologiju: dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

6. Katedra za spoznajnu teoriju i Katedra za filozofiju azijskih naroda: dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof.

7. Katedra za filozofsku antropologiju: dr. sc. Hotimir Burger, red. prof.

151. Prijedlog Odsjeka za komparativnu književnost za imenovanje dr. sc. Gordane Slabinac, red. prof. za predstojnicu Katedre za opću povijest književnosti, dr. sc. Pavla Pavličića, red. prof. za predstojnika Katedre za poredbenu povijest hrvatske književnosti i dr. sc. Zorana Kravara, red. prof. za predstojnika Katedre za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti za akad. godine 2008./2009. i 2009./2010.
152. Prijedlog Odsjeka za lingvistiku za imenovanje predstojnika katedri u akad. god. 2008./09. i 2009./10. :

1. Katedra za algebarsku i računalnu lingvistiku - dr. sc. Marko Tadić, izv. prof.

2. Katedra za opću lingvistiku - dr. sc. Vlasta Erdeljac, doc.

3. Katedra za poredbenu lingvistiku - dr. sc. Ranko Matasović, prof.

4. Katedra za primijenjenu lingvistiku - dr. sc. Milorad Pupovac, izv. prof.
153. Prijedlog Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije za imenovanje predstojnika katedri u akad. god. 2008./09. i 2009./10.:

Katedra za indologiju – dr. sc. Mislav Ježić, red. prof.

Katedra za sinologiju – dr. sc. Mislav Ježić, red. prof.

Katedra za japanologiju – mr. sc. Klara Gönc-Moačanin, viši lektor

154. Prijedlog Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku za imenovanje predstojnika katedri za akad. god. 2008./09. i 2009./10.:

Katedra za turkologiju - dr. sc. Ekrem Čaušević, red. prof.

Katedra za hungarologiju - dr. sc. Orsolya Žagar Szentesi, doc.

Katedra za judaistiku - dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

155. Prijedlog Odsjeka za pedagogiju za imenovanje predstojnika katedri:

Katedra za Andragogiju – dr. sc. Nikša Nikola Šoljan, red. prof. za akad. god.2008./09. i 2009./10.

Katedra za predškolsku pedagogiju- dr. sc. Arjana Miljak, red. prof. za akad. god. 2008./09.
156. Prijedlog Odsjeka za romanistiku za imenovanje predstojnika katedri u akad. god. 2008./2009. i 2009/2010.:

Katedra za romansku lingvistiku, Katedra za francuski jezik i Katedra za rumunjski jezik i književnost - dr. sc. Dražen Varga, izv. prof.

Katedra za francusku književnost - dr. sc. Nenad Ivić, red. prof.

Katedra za španjolsku književnost - dr. sc. Mirjana Polić-Bobić, red. prof.

Katedra za španjolski jezik - dr. sc. Karlo Budor, red. prof.

Katedra za portugalski jezik i književnost - dr. sc. Nikica Talan, red. prof.

Angažiranje vanjskih suradnika i ugovornih lektora
157. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje angažiranja vanjskih suradnika za ljetni semestar akademske godine 2008/9. u kolegiju EU i međunarodne organizacije:

• 
  dr. sc. Tamara Ćapeta (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) – 2 sata predavanja
  
• 
  dr. sc. Iris Goldner Lang (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) – 2 sata predavanja
  
• 
  dr. sc. Maja Bratanić (Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) – 2 sata predavanja
  
• 
  Janka Doranić (Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija) – 2 sata predavanja
  
• 
  Goranka Cvijanović (Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija) 2 sata predavanja
  

158. Molba Odsjeka za germanistiku za angažiranje Anike Rešetar za vanjskog suradnika u nastavi od 1. travnja do 31. svibnja 2009. – 2 sata vježbi tjedno iz predmeta Metodika pismenog prevođenja i 2 sata vježbi tjedno iz Tehnike i metode usmenog prevođenja.
159. Molba Odsjeka za kroatistiku za angažiranje vanjskih suradnika za ljetni semestar ak. god. 2008/09.

1. dr. Bulcsu Laszlo, red. prof. u miru; 2 sata predavanja na Katedri za hrvatski standardni jezik.

160. Prijedlog Centra za obrazovanje nastavnika za odobrenje angažiranja vanjske suradnice dr. sc. Goranke Blagus Bartolec, znanstvenog novaka Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za održavanje nastave (1+1) iz kolegija Hrvatski jezik za nastavnike (nositelj kolegija: doc. dr. sc. Bernardina Petrović) u Kroatističkom modulu u ljetnom semestru akademske godine 2008./2009.
161. Molba Odsjeka za povijest za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika za ljetni semestar akademske godine 2008./2009.:

- mr. sc. Višeslav Aralica: 30 sati seminara za obvezatni kolegij Metode i tehnike istraživanja povijesti 20. stoljeća u ljetnom semestru akademske godine 2008./2009., na Odsjeku za povijest.

162. Molba Odsjeka za povijest umjetnosti za angažiranje vanjskih suradnika na preddiplomskom studiju u ljetnom semestru akad. god. 2008./2009.:

dr. sc. Milanu Pelcu, izv. prof. za predmet Teorija i povijest povijesti umjetnosti (30+0+0)

dr. sc. Ireni Kraševac, doc. za predmet Povijest umjetničkih akademija od renesanse do sredine 20. stoljeća (15+15+0)
163. Molba Odsjeka za psihologiju za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika za ljetni semestar akademske godine 2008./2009.

- dr. sc. Milivoj Jovančević, doc.: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno za kolegij Zdravstvena zaštita predškolske djece u ljetnom semestru akad. god. 2008./09. na Odsjeku za psihologiju

164. Molba Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnost za odobrenje angažiranja vanjske suradnice za ljetni semestar akademske godine 2008./2009.:

• 
  Zrinka Kolaković: 4 sata seminara tjedno za izborni kolegij Hrvatski književni jezik (nositelj: dr. sc. Zrinka Jelaska).
  

165. Molba Psihološkog savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta za angažiranjem vanjskih suradnika za povremeni rad:

Ana Čović

Berislava Silić Matasić

Sanja Bender

Stanislava Jenić

Adrian Drempetić

Ivana Kakarigi

Renata Đonđ Perković

166. Molba Odsjeka za informacijske znanosti za angažiranje vanjskih suradnika za održavanje nastave, za studente diplomskog studija informacijskih znanosti, smjer informatologija, ljetni semestar akad. godine 2008./2009.:

dr. sc. Anja Nikolić Hoyt, viši znanstveni suradnik iz HAZU

- Uvod u leksikografiju, 2 sat predavanja

- Konceptualna leksikografija, 2 sata predavanja

dr. sc. Slaven Ravlić, izv.prof. (Pravni fakultet u Zagrebu) i dr. sc. Zdenko Jecić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

- Uvod u enciklopediku, 2 sata predavanja

dr. sc. Milica Gačić, red. prof. (Učiteljski fakultet u Zagrebu)

- Uvod u terminologiju i terminografiju, 2 sata predavanja

- Korpusna leksikografija, 2 sata predavanja


Sudjelovanje u nastavi i održavanje nastave
167. Molba Odsjeka za germanistiku za odobrenje izvođenja nastave u ljetnom semestru 2008./09. znanstvenim novacima:

- Ivani Perici, Književna interpretacija, 2 sata seminara pod vodstvom doc. dr. sc. Svjetlana Lacka Vidulića, Seminar iz njemačke književnosti 19. stoljeća A, 2 sata seminara tjedno pod vodstvom prof. dr. sc. Marijana Bobinca.

- Rikardu Puhu, Osnove književne interpretacije, 2 sata predavanja pod vodstvom prof. dr. sc. Marijana Bobinca, Književna interpretacija, 2 sata seminara pod vodstvom doc. dr. sc. Svjetlana Lacka Vidulića.

- Almi Kalinski, Seminar iz njemačke književnosti 19. stoljeća C pod vodstvom prof. dr. sc. Marijana Bobinca

- Gerieni Karačić, Postupci podučavanja znanja i vještina njemačkog jezika, 2 sata seminara pod vodstvom prof. dr. sc. Maje Häusler, Autonomno učenje i nastava njemačkog jezika 2 sata seminara pod vodstvom prof. dr. sc. Maje Häusler.

-Franji Janešu, Metode studiranja-jezikoslovlje, 2 sata seminara pod vodstvom doc. dr. sc. Slađana Turkovića, Osnove retorike I pod vodstvom doc. dr. sc. Slađana Turkovića

- Aleksandri Ščukanec, Metode studiranja-jezikoslovlje, 2 sata seminara pod vodstvom doc. dr. sc. Slađana Turkovića, Tekstne vrste I pod vodstvom prof. dr.sc. Zrinjka Glovacki Bernardi, Semantika riječi, 2 sat seminara pod vodstvom prof. dr. sc. Mirka Gojmerca

- Kristianu Novaku, Sintaktička analiza II pod vodstvom prof. dr. sc. Velimira Piškorca, Jezične biografije 2 sata seminara pod vodstvom prof. dr. sc. Velimira Piškorca.

168. Molba Odsjeka za povijest umjetnosti za odobrenje izvođenja nastave znanstvenim novacima na preddiplomskom i diplomskom studiju u ljetnom semestru akad. god. 2008./2009.:

Franku Ćoriću za seminar iz predmeta Zaštita spomenika (0+30+45) i predmet Djelovanje Carskog i Kraljevskog Središnjeg povjerenstva u Istri i Dalmaciji od 1850. do 1918. (15+15+0) uz voditeljstvo dr. sc. Zlatka Jurića, dia. izv. prof., 142,5 norma sati;

dr. sc. Dubravki Botica za predmet Arhitektura renesanse i baroka (30+45+75) uz voditeljstvo dr. sc. Sanje Cvetnić, izv. prof., 202,5 norma sati;

dr. sc. Draganu Damjanoviću za predmet Neogotika u Austro-Ugarskoj Monarhiji (15+15+15), uz voditeljstvo dr. sc. Zvonka Makovića, red. prof., 67,5 norma sati;

Lovorki Magaš za predmet Grafika u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća (15+15+0) uz voditeljstvo dr. sc. Zvonka Makovića, red. prof., 52,5 norma sati;

Ivi Marić za predmet Liturgijske instalacije od kasne antike do romanike (15+15+0) uz voditeljstvo dr. sc. Miljenka Jurkovića, red. prof., 52,5 norma sati;

Nikolini Maraković za seminar iz predmeta Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka (0+45+90) uz voditeljstvo dr. sc. Miljenka Jurkovića, red. prof., 157,5 norma sati;

Jasmini Nestić za predmet Umjetnost renesanse u srednjoškolskoj nastavi (15+15+15) i Hospitacije (0+0+30) uz voditeljstvo dr. sc. Frane Dulibića, doc., 97,5 norma sati;

dr. sc. Marku Špikiću za seminar iz predmeta Zaštita spomenika (0+15+15) i predmet Konzerviranje europskih spomenika od 1700. do 1850. (15+15+0), uz voditeljstvo dr. sc. Zlatka Jurića, dia., izv. prof., 90 norma sati;

Danku Šoureku za seminar iz predmeta Likovne umjetnosti renesanse i baroka (28+22,5+37,5) uz voditeljstvo dr. sc. Sanje Cvetnić, red. prof., 88 norma sati;

Tanji Trška za seminar iz predmeta Likovne umjetnosti renesanse i baroka (28+22,5+37,5) uz voditeljstvo dr. sc. Sanje Cvetnić, red. prof., 88 norma sati.

Gostovanja
169. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje gostovanja kulturnog atašea Vivian Walker radi održavanja predavanja 13. ožujka 2009. u kolegiju prof. dr. Stipe Grgasa, Američko sada.
170. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje gostovanja prof. dr. Naomi Segal (University of London) radi održavanja predavanja 14. travnja 2009. pod naslovom O dodirima verbalnog i vizualnog.
171. Molba Odsjeka za arheologiju za odobrenje gostovanja dr. sc. Katarine Katje Predovnik, doc., s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Aškerčeva 2, koja će u okviru CEPUS mreže Arheoped održati 6 sati predavanja za studente na Odsjeku za arheologiju od 23. do 27. ožujka 2009. godine.
172. Molba Odsjeka za arheologiju za odobrenje gostovanja profesora Cypriana Broodbanka sa Sveučilišta u Londonu, koji će u okviru Egejskog seminara 31. ožujka 2009. godine održati predavanje “The Minoans of Kythera revised”.
173. Molba Odsjeka za filozofiju za odobrenje gostovanja prof. Tomoyuki Yamade iz Japana, Hokkaido University, Sapporo, u ljet. sem. 2008./09.
174. Molba Odsjeka za germanistiku za odobrenje gostovanja prof. dr. sc. Bernda Balzera sa Freie Univerzität Berlin od 3. do 5. svibnja 2009. i održavanja predavanja na temu Heinrich Böll.
175. Molba Odsjeka za povijest umjetnosti za odobrenje gostovanja dr. sc. Snežane Filipove, docentice Instituta za povijest umjetnosti i arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Skopju od 17. do 23. svibnja 2009. godine i održavanje predavanja u okviru predmeta Umjetnost antike.
176. Molba Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti za odobrenje gostovanja dr. sc. hab. Leszeka Kolankiewicza s Instituta za poljsku kulturu Fakulteta za polonistiku Sveučilišta u Varšavi u razdoblju od 3. do 7. travnja 2009.
177. Molba Odsjeka za romanistiku za odobrenje gostovanja prof. Romána Navarra Ginera iz Madrida, radi održavanja predavanja od 30. ožujka do 3. travnja 2009. za studente diplomskog studija hispanistike.


K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE

178. Molba dr. sc. Hrvoja Potrebice, doc. i Janje Mavrović, znanst. nov, za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 19. travnja do 31. svibnja 2009. godine, radi provođenja arheoloških istraživanja na lokalitetu Kaptol.
179. Molba Marije Španjić, znanstvenog novaka na Odsjeku za kroatistiku, za odobrenje plaćenog dopusta u razdoblju od 15. ožujka do 15. lipnja 2009. zbog završavanja doktorskoga rada.
180. Molba prof. dr. sc. Davora Dukića za odobrenje plaćenog dopusta u razdoblju od 4. do 29. svibnja 2009. zbog korištenja CEEPUS stipendije na Sveučilištu u Beču.
181. Molba Jasmina Klindžića za odobrenje korištenja plaćenog dopusta od 16. ožujka do 16 travnja 2009. radi korištenja stipendije u sklopu programa Basileus u Sarajevu (BIH).
182. Molba dr. sc. Gordane Varošanec-Škarić, izv. prof., za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u ak. god. 2009./2010. str. 414
183. Molba dr. sc. Darka Novakovića, red. prof., za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u ak. god. 2009./2010. str. 415
184. Izvještaj dr. sc. Ivana Cifrića, red. prof., o korištenju slobodne studijske godine tijekom ljetnog semestra ak. god. 2007./2008. i zimskog semestra ak. god. 2008./2009. str. 416
185. Izvještaj dr. sc. Aleksandra Štulhofera, red. prof., o korištenju slobodnog studijskog semestra tijekom zimskog semestra ak. god. 2008./2009.

str. 419

Obavijesti dekana i prodekana
Razno.
Dekan

dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.

P R I L O Z I

Prijedlog da se prof. dr. Branimir Šverko izabere u počasno zvanje professor emeritus
1. Životopis

Branimir Šverko je rođen 23. travnja 1938. g. na otoku Silbi. Osnovnu školu je završio u Pazinu, a gimnaziju u Rijeci. Jednopredmetnu psihologiju s usmjerenjem iz industrijske psihologije diplomirao je 1962. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao 1970. s temom «Korelacijska analiza uspješnosti u detektiranju rijetkih signala različitog osjetnog modaliteta», a 1973. doktorirao s temom "Pozornost pri detektiranju rijetkih signala u odnosu na neke osobine motrilaca." Svoje znanstveno psihologijsko obrazovanje nastavio je postdoktorskim usavršavanjem na Sveučilištu u Illinoisu u SAD, gdje je proveo akademsku godinu 1975/76. kao dobitnik Fulbrightove stipendije.

Profesionalnu karijeru započeo je potkraj studija, 1961. godine, kad se zaposlio u svojstvu industrijskog psihologa u brodogradilištu "3. Maj" u Rijeci, gdje je uspostavio službu industrijske psihologije. Cijeli preostali radni vijek, gotovo 45 godina, proveo je na Filozofskom fakultetu: 1963. izabran je za asistenta pri Katedri za industrijsku psihologiju (danas Katedra za psihologiju rada i ergonomiju) Odsjeka za psihologiju, 1974. za docenta, 1981. za izvanrednog profesora, 1985. za redovitog profesora, a 1990. izabran je i za predstojnika Katedre na čijem je čelu ostao sve do umirovljenja.

Djelujući na svom odsjeku, fakultetu i sveučilištu, Branimir Šverko je obavljao niz odgovornih akademskih dužnosti. Bio je voditelj poslijediplomskog studija na Odsjeku za psihologiju (1976-1984), pročelnik Odsjeka u dva mandata (1985-1987 i 1994-1996), predsjednik Odbora za znanstveni rad i poslijediplomski studij Sveučilišta (1979-1981), te prodekan (1978-1980) i dekan (1988-1990) Filozofskog fakulteta.

Kao vrstan predavač i nastavnik organizirao je i vodio više različitih kolegija iz područja psihologije rada, organizacijske psihologije i ergonomije na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima. Osim na matičnom fakultetu, predavao je i/ili još uvijek predaje na pojedinim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu kao i na sveučilištima u Rijeci i Zadru na kojima je dao značajan prinos u izgradnji njihovih studija psihologije. Na međunarodnom planu, uz brojna pozvana predavanja na različitim sveučilištima, bio je jedan od ravnatelja Europske poslijediplomske ljetne ljetnu škole «New Technology and Work Psychology» te pokretač međusveučilišnog poslijediplomskog studija koji su zajednički organizirali nastavnici sa Sveučilišta u Beču, Budimpešti, Ljubljani i Zagrebu. Bio je mentor više od 40 diplomskih radnji, 10 magisterija i specijalizacija, te šest doktorata.

Kao vrhunski, svjetski priznati, znanstvenik i stručnjak objavio je 13 knjiga, 15 poglavlja u knjigama i preko 90 znanstvenih i stručnih radova te održao izlaganja na više od 100 međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Baveći se znanstvenim radom bio je koordinator psihologijskih istraživanja u Hrvatskoj te voditelj brojnih i vrlo uspješnih istraživačkih projekata od kojih su neki imali zapažen međunarodni odjek i utjecaj. Za rad na međunarodnom projektu Work Importance Study u kojem su učestvovali istraživači iz desetak zemalja svijeta kao voditelj hrvatskog tima zajedno sa svojim suradnicima dobio je 1988. godine nagradu «Ramiro Bujas» Hrvatskog psihološkog društva za znanstveno-istraživački rad. Trenutno vodi projekt «Psihosocijalni aspekti nezaposlenosti: longitudinalno istraživanje» koji financira Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa.

Znanstveni ugled Branimira Šverka potvrđuje i njegovo dugogodišnje obnašanje dužnosti glavnog i odgovornog urednika Revije za psihologiju, članstvo u uredništvima dvaju poznatih međunarodnih časopisa European Journal of Work and Organizational Psychologist i International Journal for Educational and Vocational Guidance, te činjenica da ga se redovito poziva da drži predavanja i organizira simpozije na poznatim svjetskim kongresima, recenzira radove za međunarodne časopise, sudjeluje u izboru profesora na stranim sveučilištima i napiše svoje mišljenje o prijedlozima za dodjelu međunarodnih nagrada i ocjene rada nekih međunarodnih znanstvenih institucija.

Tijekom svoje profesionalne karijere postao je član većeg broja znanstvenih i strukovnih društava u zemlji i inozemstvu u kojima je obavljao ili još uvijek obavlja različite dužnosti. Pored ostalog, biran je u Koordinacijski odbor Europske mreže organizacije psihologije (ENOP) u koju se primaju sveučilišni profesori psihologije rada i organizacije na temelju vrlo selektivnih kriterija, Izvršni odbor Europske udruge za psihologiju rada (EAWOP), Radnu grupu EAWOP-a za projekt Europske diplome iz psihologije rada, a obnašao je i dužnost potpredsjednika nekadašnjeg Udruženja psihologa Jugoslavije (1971-72), predsjednika i tajnika Hrvatskog psihološkog društva (1974-75), te predsjednika Hrvatskog ergonomijskog društva (1989-93).

Za svoj predan rad i doprinos razvoju psihologije nagrađen je s Plaketom Saveza društava psihologa Jugoslavije (1984.) i nagradom «Ramiro Bujas» Hrvatskog psihološkog društva za afirmaciju psihologije (1999.), a kao istaknuti znanstvenik i nastavnik dobitnik je Povelje Filozofskog fakulteta (2008). najvišeg javnog priznanja koje se dodjeljuje za posebne uspjehe na unapređenju znanstvenog i nastavnog rada, za izvanredan doprinos u humanističkim i društvenim znanostima i širenju ugleda Fakulteta te promicanju humanističke misli.
2. Obrazloženje prijedloga

Prof. dr. sc. Branimir Šverko jedan je od najuglednijih znanstvenika i sveučilišnih profesora koje je hrvatska psihologija ikad imala. O tome svjedoči njegov životopis, ali i njegovi suradnici, kolege i brojne generacije studenata kojima je predavao i koje je osposobljavao za znanstveni i stručni rad. Njegova izvrsnost ogleda se u svim bitnim segmentima djelovanja jednog sveučilišnog profesora: u znanstvenoj, nastavnoj, stručnoj i upravno-akademskoj djelatnosti.

Znanstveni i stručni rad prof. Šverka je impresivan. Uz brojne značajne knjige i poglavlja u knjigama, objavio je preko 90 znanstvenih i stručnih radova koji zadiru u različita područja psihologije rada, organizacijske psihologije i ergonomije. Posebno se ističu njegovi radovi koji se bave ispitivanjem pozornosti pri detekciji rijetkih signala, motivacijskih procesa u radnim organizacijama, različitih aspekata ergonomskog oblikovanja sustava čovjek-stroj, kao i brojnih općih i specifičnih problema u području profesionalnog usmjeravanja i selekcije osoblja. Iskazujući veliku kreativnost u izboru relevantnih istraživačkih problema, inovativnost u korištenju znanstvene metodologije, vrsnoću u pisanju tekstova i kontinuiranu skrb za hrvatsko stručno nazivlje, prof. Šverko je u tim radovima došao do novih spoznaja važnih za psihologijsku znanost i praksu te postavio visoke standarde u pisanju znanstvenih i stručnih tekstova. Njegov izvanredan doprinos psihologijskoj znanosti, potvrđuje i nagrada «Ramiro Bujas» za znanstveno-istraživački rad koju mu je dodijelilo Hrvatsko psihološko društvo.

Znanstvena djelatnost prof. Šverka nije prošla nezamijećeno i u široj svjetskoj javnosti. Ugled vrsnog, međunarodno priznatog, znanstvenika stekao je svojim radovima o sposobnosti simultanog djelovanja, istraživanjima vrijednosti i značenja rada u životu pojedinca, te u novije vrijeme, ispitivanjem psiholoških aspekta nezaposlenosti. Objavljeni u vrlo uglednim međunarodnim časopisima, njegovi radovi o sposobnosti simultanog djelovanja pobudili su veliko zanimanje u svijetu, mnogo puta su citirani i metodološki su usmjerila istraživanja drugih, napose američkih autora. Jednako važna, ako ne i važnija, su njegova istraživanja radnih vrijednosti i salijentnosti rada koja su većim dijelom provedena u sklopu velikog međunarodnog projekta i prikazana u knjizi Life Roles, Values, and Career: International Findings of the Work Importance Study u izdanju poznate američke izdavačke kuće Jossey-Bass Publishers. Rezultati tih istraživanja pružili su odgovore na mnoga pitanja o prioritetnim čovjekovim vrijednostima i dominantnim životnim ulogama u suvremenom svijetu ukazujući na univerzalnost strukture radnih vrijednosti u različitim zemljama, ali i na nacionalne osobitosti koje su se iskristalizirale u tri klastera zemalja: «sjeverno američkom», «japanskom» i «europskom».Interes međunarodnih znanstvenih krugova pobudila su posljednjih godina i njegova istraživanja nezaposlenosti. S istančanim smislom za aktualne domaće i svjetske probleme, prof. Šverko je proveo istraživanja u kojima je prateći reprezentativni uzorak nezaposlenih osoba nastojao utvrditi psihosocijalne posljedice dugotrajne nezaposlenosti te analizirati kako različite karakteristike nezaposlenih osoba i situacijske zapreke utječu na njihovo mentalno zdravlje, aktivnost traženja posla i reintegraciju u svijet rada. O vrijednost svih tih istraživanja i ugledu koji stekao u svijetu, uz veliku citiranost, možda ponajviše govore učestali pozivi vodećih svjetskih znanstvenika ne samo da održi pozvana i/ili plenarna predavanja i vodi simpozije na najvećim međunarodnim kongresima već i da piše poglavlja u knjigama i udžbenicima koje izdaju eminentne svjetske izdavačke kuće (npr. Jossey-Bass Publishers, Sage, Springer, Guerini).

Stručna djelatnost prof. Šverka usko je vezana uz njegov znanstveni rad. Stručni članci i knjige koje je pisao ili uređivao proizašli su iz njegovog znanstvenog bavljenja istim ili srodnim temama i predstavljaju izuzetno vrijedan izvor informacija prije svega psiholozima u praksi i studentima psihologije, ali i stručnjacima drugih struka ili pak srednjoškolcima i široj javnosti. Među njima posebno valja istaknuti doprinos koji je prof. Šverko dao u uređivanju i pisanju Psihologijskog rječnika za koji je obradio preko 300 različitih pojmova, srednjoškolskog udžbenika iz psihologije koji se svake godine iznova izdaje, knjige Vodič kroz zanimanja u kojoj je opisano 260 zanimanja i koja u svom elektroničkom izdanju sadrži - prvi i jedini u nas - interaktivni sustav za testiranje i profesionalno usmjeravanje preko Interneta. Riječ je sustavu koji udovoljava najvišim profesionalnim standardima, koji je pobudio izniman interes u široj hrvatskoj javnosti i koji je nagrađen na Konferenciji korisnika CarNeta. Za razvoj ovog sustava i za knjigu Vodič kroz zanimanja, prof. Šverko je dobio nagradu Hrvatskog psihološkog društva za afirmaciju i popularizaciju psihologije.

Osim što je vrstan znanstvenik i stručnjak, prof. Šverko je i vrstan nastavnik. Njegov doprinos u kreiranju nastave na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima psihologije izrazito je velik i značajan. Organizirao je i vodio cijeli niz kolegija iz psihologije rada, organizacijske psihologije i ergonomije. Bio je voditelj poslijediplomskog studija psihologije, specijalističkog studija iz psihologije rada, domaćih i međunarodnih ljetnih škola, te stalni nastavnik ili gost predavač na sveučilištima u zemlji i inozemstvu. Kao savjestan nastavnik, predan radu i studentima, uvijek je nastojao unaprijediti svoja predavanja ne samo novim spoznajama nego i metodičkim inovacijama. Čim je to tehnološki napredak omogućio, u dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu uveo je interaktivne virtualne kolegije – konferencijske seminare kako bi studenti što efikasnije usvojili gradivo i stjecali znanja kroz rasprave, a ne ex-katedra. Koristeći sve prednosti računalne i komunikacijske tehnologije na sličnim temeljima je još pred desetak godina organizirao i čitav međunarodni poslijediplomski studij koji je polučio odlične rezultate. Uloženi napor u nastavni proces studenti su prepoznali, jer u redovitim evaluacijama nastave na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju prof. Šverko je uvijek dobivao najviše ocjene studenata i uvijek je bio među najbolje ocijenjenim predavačima.

Uz izuzetan angažman u znanstveno-nastavnom i stručnom radu. prof. Šverko je obavljao i niz važnih dužnosti na svom odsjeku, fakultetu, sveučilištu, te u različitim domaćim i stranim strukovnim organizacijama. Između ostalog, bio je voditelj poslijediplomskog studija na Odsjeku za psihologiju, pročelnik Odsjeka u dva mandata, prodekan i dekan Filozofskog fakulteta, predsjednik Odbora za znanstveni rad i poslijediplomski studij Sveučilišta, glavni i odgovorni urednika Revije za psihologiju, potpredsjednik nekadašnjeg Udruženja psihologa Jugoslavije, predsjednik i tajnik Hrvatskog psihološkog društva, te predsjednik Hrvatskog ergonomijskog društva. Na međunarodnom pak planu biran je u Koordinacijski odbor Europske mreže organizacije psihologije (ENOP) u koju se primaju samo najznačajniji europski sveučilišni profesori psihologije rada, Izvršni odbor Europske udruge za psihologiju rada (EAWOP), Radnu grupu EAWOP-a za projekt Europske diplome iz psihologije rada, te u uredništva časopisa European Journal of Work and Organizational Psychologist i International Journal for Educational and Vocational Guidance. U obavljanju svih tih funkcija prof. Šverko je bio izrazito uspješan šireći ugled svoje struke, svog fakulteta i sveučilišta na najbolji mogući način.

Na temelju iznesenog, smatramo da je prof. Šverko izuzetno uspješan, međunarodno priznat, sveučilišni profesor i znanstvenik koji ima posebne zasluge za razvoj psihologije u Hrvatskoj i koji je svojim znanstvenim, nastavnim, stručnim i akademsko-upravljačkim radom dao izvanredan doprinos razvitku i napretku Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu te širenju njihova ugleda u zemlji i inozemstvu. Predlažemo stoga da ga se za cjelokupan njegov rad i doprinos izabere u počasno zvanje professor emeritus.

3. Popis radova