Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Za smjer: Prevencijska znanost – Prevencija mentalnih i ponašajnih poremećaja i promocija mentalnog zdravlja:

1. 
   Zajednice koje brinu - modeli prevencije poremećaja u ponašanju (0013009, MZOŠ, voditeljica Josipa Bašić)
   
2. 
   Zajednice koje brinu – razvoj, implementacija i evaluacija modela prevencije poremećaja u ponašanju (prijedlog projekta MZOŠ, 2006., voditeljica Josipa Bašić)
   
3. 
   Socijalna uključenost i strategije življenja nezaposlenih mladih u Hrvatskoj i Sloveniji u europskom kontekstu» (Socialna vključenost in življenjske strategije brezposelnih mladih v Sloveniji in na Hrvaškem v evropskem kontekstu), bilateralni projekt Hrvatska – Slovenija, MZOŠ, 2006, voditeljica za Hrvatsku - Josipa Bašić, voditelj za Sloveniju - Bojan Dekleva)
   
4. 
   Promoting Alternative Thinking Strategies, Prevention Research Center Penn State University, SAD-e (voditelj projekta Mark Greenberg)
   
5. 
   Children at risk: Preventing transgenerational transfer of psychiatric problem / Suporting children of parental mental illness, Prevention Research Center, Radboud University, Nijmegen, The Netherlands (voditelj projekta Clemens Hosman)
   
6. 
   Implementing mental health promotion into countries’ policies, practice and the health care services (IMHPA Network, The Department of Health of Catalonia, European Commission, World Health Organization, Finnish EU Presidency, voditeljica projekta - Eva Jane-Llopis, voditeljica za Hrvatsku - Josipa Bašić)
   
7. 
   Percepcija psihosocijalne klime i osobine ličnosti zatvorenika (0013116, MZOŠ, voditelj Milko Mejovšek)
   

Za smjer: Studij invaliditeta

1. 
   Djeca s posebnim potrebama u interaktivnom sustavu obitelj-škola-vršnjaci ( 0013007, MZOŠ, voditeljica Ljiljana Igrić)
   
2. 
   Programi intervencija i neki okolinski čimbenici edukacijskog uključivanja (prijedlog projekta MZOŠ, 2006., voditeljica Ljiljana Igrić)
   
3. 
   Disability Rights Promotion International (York University, voditelji: Bengt Lindqist i Marcia Rioux)
   
4. 
   Nove paradigme ranog odgoja (prijedlog projekta MZOŠ, 2006., Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, voditeljica Dubravka Maleš)
   
5. 
   Motiviranost poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski zavod za zapošljavanje, voditeljica: Lelia Kiš-Glavaš)
   

Neke suglasnosti za provođenje zajedničkih istraživačkih projekata (suradnici s inozemnih sveučilišta) nalaze se u prilogu B2.

2. 
   Institucijsko rukovođenje doktorskim programom
   

Doktorski studij vodi i organizira Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu čija je dosadašnja aktivnost na organizaciji poslijediplomskih studija te iskustvo u organizaciji treće godine nastavka doktorskog programa na postojeći poslijediplomski magistarski studij, i do sada vođena na osnovi Pravilnika i drugih relevantnih dokumenata.

Na razini Fakulteta imenovat će se Koordinacijsko povjerenstvo sastavljeno od prodekana za znanost, voditelja studija, voditelja smjerova te predstavnika sastavnica koje sudjeluju u izvođenju programa doktorskog studija. Koordinacijsko povjerenstvo imenuje Voditeljstvo studija kojeg čine: voditelj studija, voditelji smjerova te izabrani predstavnici sastavnica. Za rad i realizaciju plana i programa studija te posebno istraživačkih i drugih aktivnosti brine Vijeće poslijediplomskog studija sastavljeno od svih nastavnika uključenih u izvođenje programa. Posebno će se imenovati tzv. Malo poslijediplomsko vijeće koje će se koristiti ili za donošenje važnih i brzih odluka ili za dugoročnija promišljanja o studiju, posebno u odnosu na strane suradnike i njihova iskustva. U njegovom sastavu su voditelj studija i voditelji smjerova te po jedan inozemni suradnik iz svakog smjera. Podrobnije uloge navedenih tijela biti će definirane Pravilnikom o organizaciji i izvođenju doktorskog studija.

2. 
   Ugovorni odnosi između studenta i nositelja doktorskog studija, odnosno suradnih institucija: za stjecanje kreditnih bodova, izvođenje istraživačkog rada, obranu doktorske disertacije, ostvarivanje obveznih i izbornih aktivnosti
   

I u dosadašnjem vođenju poslijediplomskih studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu postojali su ugovori koji su međusobno potpisivali studenti poslijediplomanti i nositelj studija. Predviđa se izrada ugovora kojim će biti regulirani svi ključni elementi važni za očekivani tijek studiranja i osiguravanje svim potrebnih uvjeta za njegovu uspješnost.

Izrađen je jedan prototip mogućeg ugovora koji se nalazi u prilogu C3 – prijedlog -Ugovor o obrazovanju na poslijediplomskom doktorskom studiju. Navedeni prijedlog nije konačan. Na njemu će se raditi nakon prihvaćanja prijedloga doktorskog studija i poznavanja svih važnih parametara.

4.6. Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri pokretanju studija

1. 
   Bašić Josipa, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
   
2. 
   Bouillet Dejana, Institut za društvena istraživanja, Zagreb
   
3. 
   Božikov Jadranka, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar
   
4. 
   Bratković Danijela, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
   
5. 
   Coatsworth Douglas, The Pennsylvania State University, SAD
   
6. 
   Dekleva Bojan, Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija
   
7. 
   Domitrovich Celene, Penn State University, SAD
   
8. 
   Ferić Šlehan Martina, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
   
9. 
   Gest Scott, The Pennsylvania State University, SAD
   
10. 
    Grbeša Marijana, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti
    
11. 
    Greenberg Mark, The Pennsylvania State University, SAD
    
12. 
    Hosman Clemens, Masstricht University i Radboud University, Prevention Reserach Center, Nijmegen, Nizozemska
    
13. 
    Hrabar Dubravka, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet
    
14. 
    Igrić Ljiljana, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
    
15. 
    Jeriček Helena, Inštitut za varovanje zdravja, Center za promocijo zdravja, Ljubljana, Slovenija
    
16. 
    Jokić Marija Maja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
    
17. 
    Kanižaj Igor, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti
    
18. 
    Kiš Glavaš Lelia, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
    
19. 
    Korać Aleksandra, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet
    
20. 
    Kordeš Urban, Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija
    
21. 
    Kranželić Tavra Valentina, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
    
22. 
    Kregar Josip, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet
    
23. 
    Leinert Novosel Smiljana, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti
    
24. 
    Maleš Dubravka, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju
    
25. 
    Marušić Ana, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet
    
26. 
    Mejovšek Milko, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
    
27. 
    Nikolić Branko, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
    
28. 
    Orsag Silvije, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet
    
29. 
    Pavleković Gordana, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar
    
30. 
    Petak Zdravko, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti
    
31. 
    Razpotnik Špela, Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija
    
32. 
    Rioux Marcia, Atkinson Faculty of Liberal and Professional Studies, School of Health Policy and Management, York University, Toronto, Kanada
    
33. 
    Skoko Božo, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti
    
34. 
    Smith Edward, The Pennsylvania State University, SAD
    
35. 
    Sorta Bilajac Iva, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet
    
36. 
    Stančić Zrinjka, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
    
37. 
    Strnad Marija, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
    
38. 
    Šegota Ivan, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet
    
39. 
    Uzelac Slobodan, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
    
40. 
    Zaviršek Darja, Fakulteta za socialno delo, Univerza v Ljubljani, Slovenija
    
41. 
    Žganec Nino, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada
    

Životopisi se nalaze u prilogu A2.

Većina suglasnosti matičnih institucija (izvan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta) za sudjelovanje profesora u nastavi nalaze se u prilogu B1. Zbog formalno dugotrajne procedure za dobivanje suglasnosti, samo za jednog nastavnika ista nije u prilogu.
U izvođenju doktorskog studija sudjelovati će osim navedenih i drugi nastavnici, gosti predavači - eksperti za pojedine teme za koje će se procijeniti posebna važnost. Kontakti su već učinjeni s nekim ekspertima. Potvrde su dali: Eva Jane-Llopis (s odabranim temama: Translation to evidence into policy, Relevance of mental health promotion-mental disorders prevention; The WHO, other organizations and international prevention and promotion ...), Maurice Mittelmark, (odabrane teme: Health promotion research methods, values and philosophy, Differentiating mental health promotion from mental disorder prevention; Interpersonal stress, social support and psychological distress in the general populations of Norway, Romania, Russia and Thailand; Overview of health promotion's development since the Ottawa Charter), Linda Collins (izabrana pitanja metodologije istraživanja) te David McDaid (cost-effective i cost-benefit analize) i Kristina Underwood (u području invaliditeta). I dalje će se tražiti eksperte koji bi doprinijeli kvalitetnijoj realizaciji ovog doktorskog studija.


4.7. Popis nastavnih radilišta za provođenje studija
Nastava, znanstvene i druge aktivnosti studenata provoditi će se na više lokacija:

• 
  Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, na lokaciji Kušlanova 59a, Zagreb
  
• 
  Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za poremećaje u ponašanju, na lokaciji Mislavova 7, Zagreb
  
• 
  Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Centar za rehabilitaciju, na lokaciji Ilica 83, Zagreb
  
• 
  Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Centar za prevencijska istraživanja, na lokaciji o kojoj se pregovara na više razina
  
• 
  Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Rockefellerova 4, Zagreb
  
• 
  Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Trg J. F. Kennedeya 6, Zagreb
  
• 
  Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveučilište u Zagrebu, I. Lučića 3, Zagreb
  
• 
  Inter-University Center Dubrovnik, Don Frana Bulića 4, Dubrovnik
  

4.8. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati
Temeljem procjene prema kojoj će biti moguće kvalitetno provoditi predloženi doktorski studij u svim njegovim dijelovima te posebno na procjenu kvalitete i u odnosu na dužinu trajanja i omogućavanja završavanja studija za svakog pojedinog studenta, optimalan broj studenta za cijeli doktorski studij može biti maksimalno 16 studenta.

Svaki smjer imati će po 8 doktoranda. Od tog broja svaki smjer imati će po 5 redovnih (full-time) i 3 izvanredna (part-time) studenta.

4.9. Procjene troškova izvedbe doktorskog programa i trošak studija po studentu
Procjena troškova studija načinjena je na osnovi 16 upisanih studenta (po 8 u svakom smjer) za jednu studijsku godinu. U tu procjenu uračunate su sve aktivnosti koje inače nisu ravnomjerno raspoređene na sve studijske godine.

Ukupni procijenjeni troškovi:

1. 
   za prvu godinu (u proračun uključeno: nastava, putovanja i smještaj za inozemne profesore, mobilnost studenta, obrane doktorskih radova, voditeljstvo studija - posebno tajnik te administrativni i režijski troškovi) - 392.000,00 kn
   
2. 
   za drugu godinu (isti parametri proračuna) – 380.000,00 kn
   
3. 
   za treću godinu (isti parametri) – 402.000,00 kn
   

Sveukupno: 1.174.000,00 kn

Iz sveukupne cijene doktorskog studija imajući u vidu 16 kandidata (po 8 u svakom smjeru) proizlazi da bi cijena bi po studentu za svaku pojedinačnu godinu iznosila - ukupno 24.500,00 kn.

4.10. Financiranje doktorskog programa
Navedena procjena cijene doktorskog studija po studentu određena je pod uvjetima da se doktorski studij samofinancira i to samo iz školarina studenata. I ta mogućnost financiranja doktorskog studija postoji, ali dugoročno to nije način na koji bi se doktorski studiji trebali isključivo financirati, kako zbog načina na koji se doktorski studij želi provoditi tako i zbog razvoja preduvjeta (znanstvena oprema, nova ulaganja, veće financiranje kompleksnijih istraživanja, mobilnost studenata i njihovo sudjelovanje na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, osiguravanje uvjeta za postdoktorske studije, ...) u kojima je moguće vrlo kvalitetno studiranje. Stoga se očekuje sustavno rješavanje financiranje doktorskog studija na razini svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj odnosno na razini Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Posebno se to odnosi na tzv. full-time studente čime će se osim financijskih regulirati i socijalna i zdravstvena zaštita, zaštita na radu, njihove plaće, stipendije i drugo. Mobilnost studenta također traži sustavna rješenja i u odnosu na odlaske u druge sveučilišne i istraživačke institucije, ali i na znanstvene skupove u inozemstvo radi osiguravanja ECTS-bodova iz tih vrsta izvannastavne djelatnosti.

Mogući izvori financiranja, i na tome će se nastaviti raditi, jesu: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (kroz: stipendiranje studenata, direktno plaćanje nekih troškova studija, kvalitetno financiranje znanstveno-istraživačkih projekata koji čine osnovu doktorskog programa), Zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (kroz stipendiranja i troškove mobilnosti studenata), Državna tijela ili uredi (npr. Ured za droge, ...), Zaklada civilnog društva, Županijska i lokalna samouprava, razne stipendije i inozemni grantovi – za projekte na kojima se odvija doktorski studij i tek na kraju samofinanciranje samih studenata.

U tu svrhu učinjeno je više susreta i razgovora na različitim mjestima i razinama.
Za trajanja projekta «Razvoj i evaluacija u zajednici utemeljene prevencije i rehabilitacije» projekt doktorskog studija je bio predstavljen, osim znanstvenoj javnosti i izabranim ministarstvima Republike Hrvatske (primjeri poziva u prilogu D1). Našoj zamolbi odazvali su se Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (u sektoru zdravstva i sektoru socijalne skrbi), Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Razgovori su vođeni i s drugim ministarstvima, ali ne na formalnoj razni te na nekim županijskim razinama (posebno u Istarskoj županiji - Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb). Rezultati tih razgovora (vidi neke njihove dopise u prilogu D2), osim podrške ovako postavljenom doktorskom studiju i njegovoj korisnosti za javni sektor, strategijske dokumente i njihovu primjenu i u području prevencije poremećaja u ponašanju i u studiju invaliditeta, omogućavaju zaključak kako će oni financijski podržati kandidate za doktorski studij ili iz redova svojih perspektivnih i kvalitetnih zaposlenika (izvanredni studenti, part-time) ili iz novih zaposlenika koji bi se nastavili školovati na ovom doktorskom studiju kao redoviti (full-time) studenti.

4.11. Kvaliteta doktorskog programa
Praćenje i unapređivanje kvalitete doktorskog programa biti će provođeno na više razina:

• 
  na razini izvedbe doktorskog programa /evaluacija studenata i nastavnika/
  
• 
  na razini realizacije ciljeva doktorskog programa (learning outcomes) - stjecanja znanja i vještina, ovladavanje tehnikama i metodama znanstvenog rada, relevantnosti vještina potrebnih za zapošljavanje u akademskim i neakademskim institucijama, nakon zapošljavanja i sl.
  
• 
  na razini evaluacije institucijskih mehanizama za unaprjeđenje kvalitete doktorskog programa /samoevaluacijski postupci, evaluacijski postupci, anketiranje studenata, istraživanje uspješnosti provođenja programa, indikatori uspješnosti/.
  

Za praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe doktorskog programa studenti će kontinuirano pratiti kvalitetu na način da će iza svakog odslušanog kolegija imati obavezu ispunjavanja ankete (vidi prilog C4), isto će se raditi nakon jedne, odnosno, svake odslušane godine studija. Nastavnici će (posebno nastavni i istraživački mentori) imati obvezu pratiti izvedbu doktorskog programa kroz praćenja kvalitete studiranja svakog pojedinog studenta počevši od postavljanja vlastitog kurikuluma studija pa do njegove realizacije (u određenim točkama mjerenja).

Za praćenje i provjeru realizacije ciljeva doktorskog programa izraditi će se posebne ankete kojima će se ispitivati dosegnute kompetencije predviđene pojedinačnim kolegijima i istraživačkim radom studenata. U tu svrhu za vrijeme trajanja doktorskog studija biti će anketirani studenti, a nakon završavanja studija osim njih biti će anketirani i „poslodavci“ čije će procjene biti izuzetno važne za unapređenje kvalitete studija u narednim generacijama.

Za potrebe praćenja institucijskih mehanizama unapređenja kvalitete biti će organizirani i samoevaluacijski i evaluacijski postupci, koji će obuhvatiti nastavnike koji izvode nastavu ili rade na drugim dijelovima realizacije doktorskog programa, studenti, poslodavci te posebno odabrani vanjski evaluatori (posebno eksperti iz inozemstva čija procjena će omogućiti veću mobilnost studenata ali i razgovore o mogućnosti za pridružene – joint studije). Indikatori uspješnosti svakako će se izražavati kroz broj završenih studenta, vrijeme završavanja i kvalitetu doktorskog rada.

Moguća područja istraživanja uspješnosti programa doktorskog studija bila bi temeljena na promjenama koje bi se odvijale i bile vidljive u institucijama zapošljavanja doktoranada, posebno nakon izvjesnog broja godina znanstvenih ulaganja i rada u tim institucijama (vidi razloge za uspostavljanje ovog doktorskog studija i podrške prijedlogu doktorskog studija od strane ne akademskih institucija, u prilogu).
Ostale napomene
Kako se radi o posve novom i interdisciplinarnom poslijediplomskom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta na našim prostorima, vjerujemo da ćemo, ukoliko bude pozitivno recenziran, uz odgovarajuće napore i potporu imati prilike osigurati kvalitetu tog studija te doprinijeti razvoju znanosti i njenoj primjeni i u neakademskim sredinama - dakle doprinijeti Hrvatskoj temeljenoj na znanju.
Prilozi


Prilog A

1. 
   Opisi predmeta
   
2. 
   Životopisi profesora
   

Prilog B

1. 
   Suglasnosti matičnih institucija za sudjelovanje profesora u nastavi
   
2. 
   Suglasnosti za provođenje zajedničkih istraživačkih projekata (suradnici sa inozemnih sveučilišta)
   

Prilog C

1. 
   Obrazac za prijavu pristupnika/ce na doktorski studij
   
2. 
   Obrazac preporuke za uključivanje u doktorski studij
   
3. 
   Ugovor o obrazovanju na poslijediplomskom doktorskom studiju
   
4. 
   Anketa za evaluaciju nastave
   

Prilog D

1. 
   Pozivi upućeni ministarstvima za prezentaciju i razgovore o doktorskom studiju
   
2. 
   Pisma potpore prijedlogu doktorskog studija «Prevencijska znanost i studij invaliditeta»
   

Prilog E

1. 
   Početna ideja projekta doktorskog studija
   

Prilog A

1. 
   Opisi predmeta
   
2. 
   Životopisi profesora
   

1. Opisi predmeta

Šifra: PZ1	Prevencija poremećaja u ponašanju i promocija zdravlja: uvodni kolegij
Opći podaci
Studijski smjer			Prevencijska znanost - Prevencija mentalnih i ponašajnih poremećaja i promocija mentalnog zdravlja
Godina studija			1 godina
Nositelj predmeta			Prof.dr.sc. Josipa Bašić
Ustanova nositelja			Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Suradnici na predmetu			/
Uvjeti za upis kolegija			/
Status predmeta			 obvezni	 izborni
Okvirni sadržaj predmeta
Kolegij će sadržavati ove teme: Povijesni pregled prevencijskih istraživanja i prevencijske prakse u svijetu i u Hrvatskoj. Teorijsko utemeljenje prevencije (Teorija javnog/mentalnog zdravlja, Teorija rizičnih i zaštitnih čimbenika/Teorija rizika i otpornosti, Teorija sustava zajednice, Teorija promjene okruženja, Teorija pozitivnog razvoja). Prevencija kao znanost. Pristupi u planiranju prevencije – Model javnog zdravlja, Logički okviri... Potrebe djece i mladih danas – djeca i mladi «u riziku». Kontinuum rizika, potreba, populacije i prevencijskih intervencija
Kompetencije znanja i vještine koje predmet razvija
Student će nakon odslušanog i položenog kolegija moći: razumjeti prevenciju kao dinamičnu znanost koja odgovara na potrebe pojedinaca i sustava prepoznati, razumijeti, i opisati termin «u riziku» razumjeti teorije/koncepte na kojima se temelji prevencijska zananost planirati preventivne strategije na temelju teorijskih okvira i pristupa kritički razmišljati pri planiranju preventivnih strategija i proučavanju literature Kroz kolegij studenti će razvijati vještine: pretraživanja literature, pisanja radova i njihovu prezentaciju te vođenje diskusija.
Osiguranje kvalitete i procjena uspješnosti
prisustvovanje nastavi 30% završni esej 40% vođenje diskusije 20% prezentacija 10% studentska evaluacija izvođenja nastave.
ECTS – bodovi					3
Broj sati		Pred.: 15			Sem.: 5	Vj.: /			Ukupno sati: 20
Način polaganja ispita		 usmeni ispit			þ pismeni ispit		 kolokvij		þ samostalni studenski rad
Metode nastave
þ predavanja		þ seminari			þ istraživačka studija			 vježbe
þ literatura/ internet		 laboratorij			 praktični rad			þ konzultacije
Obvezna literatura
Ajduković, M. (2000): Ekološki multidimenzionalni pristup sagledavanju činitelja rizika i zaštite u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. U: Bašić, J.; Janković, J. (ur) Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju. Zagreb, 47-62. Bašić, J., Janković, J. (ur.) (2000): Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih. Zagreb. Bašić, J., Ferić, M., Kranželić, V. (2001): Od primarne prevencije do ranih intervencija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Bašić, J. (2005): Prevencijska istraživanja i prevencijska praksa. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 41,1,81-88. Bašić. J. (2003): Epidemiološka istraživanja i prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. (u) Bašić, J., Janković, J. (ur.) Lokalna zajednica – Izvorište nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, 18-30. Bašić, J., Žižak, A., Koller-Trbović, N. (2004): Prijedlog pristupa rizičnim ponašanjima i poremećajima u ponašanju djece i mladih (u) Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (ur.) (2004): Poremećaji u ponašanju: pristupi i pojmovna određenja, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 147-156. Bašić, J. (2002): The Youth and the Risk of Their Development. (u) Tivadar, B., Polona, M. (eds.) Flying over or falling through the cracks? Young people in the risk society, Ministry of education and sport of the Republic of Slovenia, Office of the Republic of Slovenia for Youth, 160 - 165. Catalano, F.R., Berglund, M.L., Ryan, A.M.J., Lonczak, S.H., Hawkins, J.D. (1998): Positive Youth Development in the United States. Social Development Research Group University of Washington School of Social Work. Seattle, Washington. Coie, J. D., Watt, N.F., West, S.G., Hawkins, J.D., Asarnow, J.R., Markman, H.J., Ramey, S.L., Shure, M.B., Long, B. (1993): The Science of Prevention: A Conceptual Framework and Some Directions for National Research Program. American Psychologist, 48, 10, 1013-1012. Davis, N.J. (1999): Resilience: Status of the Research and Research-based Programs. Working Paper Draft, www.mentalhealth.org Harachi, T.W. (2000): A Prevention Science Framework Aimed at Delinquency. (in) Annual report for 2000 and Resource Materials Series No. 59. UNAFEI, Fuchu/Tokyo, Japan, 183-194. www.unafei.or.jp Mrazek, P.J., Haggerty, R.J. (1994): Reducing risk for Mental Disorders: Froniters for Preventive Intervention Research. National Academy Press, Washington, DC. Rak, C., Patterson, L. (1996): Promoting Resilience in At-Risk Children. Journal of Counseling and Development, 744,368-373. Saleebey, D. (2001): Notes from a Naїf: Primary Prevention in the New Era. Journal of Primary Prevention, 22,1,11-16.
Preporučena literatura
Doležal, D. (2006): Otpornost i prevencija poremećaja u ponašanju. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. (u tisku). Cicchetti, D., Hinshaw, S.P. (2002): Editorial: Prevetion and Intervention Science: Contributions to Developmental Theory. Development and Psychopathology, 14, 4, 667-671. Jandrić, A. (2005): Lokalna zajednica u prevenciji poremećaja u ponašanju: Koncept pozitivnog razvoja mladih. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 41, 2, 3-18. Levine, M. (2000): Prevention and Progress: A Brief History of Prevention. Journal of Primary Prevention, 21,2,159-169. Luthar, S.S., Cicchetti, D. (2000): The construct of Resilience: Implication for Intervention and Social Policy. Development and Psychopathology, 12, 857-885. Pollard, J.A., Hawkins, J.D., Arthur, M.W. (1999): Risk and protection: Are both necessary to understand diverse behavioral outcomes in adolescence? Social Work Research, 23, 3, 145-159. Weissberg, R.P., Kumpfer, K.L., Seligman, M.E.P. (2003): Prevention that Works for Children and Youth: An Introduction. American Psychologist, 58, 425-432.