Stručni studij: Upravni studij uvod

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.)

Naziv predmeta: OSNOVE USTAVNOG PRAVA I i II

Nositelj: mr.sc. Mirela Mezak-Stastny

Semestar: I

Satnica:2+0

ECTS: 4

Semestar: II

Satnica: 3+1

ECTS: 7
a. Okvirni sadržaj kolegija

TEMELJNA PITANJA USTAVNOG PRAVA; 1.1. Predmet, metode i odnos ustavnog prava i političkih znanosti; 1.2. Ustavno pravo kao grana prava i njegovi izvori; 1.3.Ustav kao temeljni izvor ustavnog prava

O USTAVU; Pojam, svojstva, klasificiranje, donošenje, revizija; Ustav i društveni razvoj - kauzalni i teleološki aspketi

POJAM I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE; 2.1. Ustavna vladavina; Prvi pisani ustavi; Prirodno pravo i uspostavljanje ustavnog poretka; Dioba vlasti: 2.2. Poredbeni pregled razvoja ustavnosti u Velikoj Britaniji, SAD-u i Francuskoj; 2.3. Uspostava ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj; 2.4. Uspostava samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske

ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA; 3.1. Povijesni razvoj; 3.2. Razvitak ustavne zaštite prava i sloboda čovjeka i građanina; 3.3. Osobne slobode i prava, političke slobode i prava, gospodarska, socijalna i kulturna prava; 3.4. Međunarodni standardi prava čovjeka; 3.5. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru Vijeća Europe - Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; 3.6. Ljudska prava i temeljne slobode u hrvatskom ustavnom uređenju

NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI I OBLICI NADZORA; 4.1. Temeljni pojmovi; 4.2. Europski sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti (Austrija, Njemačka, Francuska); 4.3. Američki sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti; 4.4. Ustavni sud Republike Hrvatske - izbor, ustrojstvo i djelokrug; 4.5.Politički utjecaj Ustavnog suda; 4.6. Pučki pravobranitelj

TEMELJI DRŽAVNE VLASTI; 5.1. Nastanak i razvitak teorija o narodnom suverenitetu; 5.2. Predstavnička vladavina; 5.3.Oblici neposrednog odlučivanja

IZBORNI SUSTAV - TEMELJNA NAČELA I INSTITUTI IZBORNOG PRAVA; 6.1. Pojam izbornog sustava; Aktivno i pasivno biračko pravo; Jednako i nejednako biračko pravo; 6.2. Utvrđivanje izbornih rezultata; 6.3. Dopuna predstavničke demokracije i drugim oblicima neposrednog odlučivanja

HRVATSKI IZBORNI SUSTAV; 7.1.Temeljna načela i instituti hrvatskog izbornog sustava; 7.2. Izbor Predsjednika Republike; 7.3. Izbor zastupnika u Hrvatski Sabor; 7.4. Izbor zastupnika u predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave

TEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DRŽAVNE VLASTI; 8.1. Predstavnička tijela - struktura, ustrojstvo, funkcije; 8.2. Ustrojstvo rada i djelatnost predstavničkih tijela; 8.2. Razlikovanje državnih funkcija i ustrojstvo vlasti; Upletanje izvršnih tijela u zakonodavnu funkciju; 8.3. Ustrojstvo i funkcije izvršne vlasti; 8.4. Ustrojstvo i djelovanje sudbene vlasti

NAČELO DIOBE I NAČELO JEDINSTVA VLASTI I OBLICI NJIHOVE PRIMJENE; 9.1. Ustrojstvo i dioba vlasti; 9.2. Sustav parlamentarne vlade; 9.3. Sustav predsjedničke vlade; 9.4. Polupredsjednički sustav; 9.5. Sustav skupštinske vlade

USTROJSTVO VLASTI REPUBLIKE HRVATSKE; 10.1. Prema Ustavu iz 1990. - poluprdsjednički sustav; 10.2. Prema Promjenama Ustava iz 2000 i 2001. - parlamentarni sustav; 10.3. Hrvatski sabor; 10.4. Vlada RH; 10.5. Predsjednik Republike; 10.6 Sudbena vlast; 10.7.. Lokalna i regionalna (područna samouprava)

SLOŽENE DRŽAVE I DRŽAVNE ZAJEDNICE; 11.1. Pregled povijesnog razvitka; 11.2. Moderna federalistička teorija; Razlikovanje konfederacije i federacije;

EUROPSKA UNIJA; 12.1. Povijesni nastanak i postupak širenja; 12.2. Institucije EU; 12.3. Acquis communautaire; 12.4. Postupak pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji - Usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva s acquis communautaire

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Znanja o društvenom razvitku (individualni, ekonomski, organizacijski, kulturalni) i o ustrojstvu države i društva, te o mjestu i ulozi ustavnog prava u lege artis i bona fide interpretaciji propisa. Prepoznavanje ustava kao krucijalnog političkog i društvenog projekta, kojim se definira vizija i misija konkretnih zajednica. Posebna znanja se odnose na nastanak, odabir i razvitak političkih institucija. Također akcent je na temeljnim vrijednotama i načelima, koje se mjere putem ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Općenita i posebna znanja odnose se na procese nastajanja i razvitka ustava i drugih relevantnih dokumenata, kako međunarodnih, tako i nacionalnih. U procesima globalizacije, tranzicije, integracija i diferenciranja, ustavno pravo postavlja najvažnija pitanja i daje odgovarajuće odgovore.

Ustavno pravo je okvir za sve ostale predmete, ali nije im nadređen. Bliska veza ovog predmeta je sa Međunarodnim pravom, Upravnim pravom i dr. kolegijima.

Kao jedan od temeljnih predmeta u studiranju prava, ustavno pravo otvara studentu svijet interpretacije prava, koja mora biti holistička, kauzalna i teleološka. Kroz ustavno pravo student, metodama kao što su povijesna, komparativna, analiza sadržaja i dr. interpretiranju pristupa i induktivno (case study) i deduktivno.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Kolegij se izvodi tijekom I. (2+0) i II. semestra (3+1).

Predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, kolokvij, izlaganje i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u radionicama, prezentacijama i sl. te ispit.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

SOKOL, Smiljko. SMERDEL, Branko. Ustavno pravo, Informator, Zagreb, 1998.

Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak (NN 41/01, 55/01)

Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske (NN 28/01)

Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pročišćeni tekst (NN 49/02)

Zakon o izboru Predsjednika Republike (NN 22/92, 42/92, 71/97)

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pročišćeni tekst (NN 69/03)

Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora (NN 116/99)

Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jednica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/01, 45/03)

Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 6/02, 41/02, 91/03, 58/04)

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

BAČIĆ, Arsen: Leksikon Ustava Republike Hrvatske, Split, Pravni fakultet u Splitu, 2000.

BAČIĆ, Arsen: Parlamentarno pravo - hrvatske im poredbene parlamentarne procedure, Split, Pravni fakultet u Splitu, 2004.

LAUC, Zvonimir. O Ustavu Republike Hrvatske, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1991.

Stručne osnove za izradu prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50 (2000), 3; str. 373 - 392

Izvješće Ustavnog suda RH u povodu Inicijative Vlade RH od 10. listopada 2002. god. za davanje mišljenja o pojedinim aspektima oslobodilačkih akcija Domovinskog rata i s njima povezanim ovlastima i dužnostima oružanih snaga RH (NN 133/02)

The draft Treaty establishing a Constitution for Europe, http:europa.int/constitution

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02)

Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske (181/03)

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Osnove ustavnog prava I sadrži 4 ECTS boda. Kolegij Osnove ustavnog prava II sadrži 7 ECTS bodova.Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: UPRAVNO PRAVO- OPĆI DIO I i II

Nositelj: Doc.dr.sc. Boris Ljubanović,

Suradnik: Marijeta Vitez, dipl.iur

Semestar: I

Satnica: 3+1

ECTS: 6

Semestar: II

Satnica: 2+1

ECTS: 6
a. Okvirni sadržaj predmeta

Uvodni dio   o upravnom pravu

Određivanje pojma uprave. Problem definiranja upravnog prava. Razvitak upravnog prava u pojedinim europskim zemljama u XIX. i XX. stoljeću. Razvitak i današnje mjesto upravnog prava u ravnom sustavu Republike Hrvatske. Upravno pravo prema drugim granama prava u hrvatskom pravnom sustavu, uz komparativni prikaz stanja u germanskom i francuskom pravu.
Osnovne institucije općeg dijela upravnog prava

Izvori upravnog prava. Podzakonski normativni akti. Pravna norma upravnog prava. Upravnopravni odnos. Načelo zakonitosti u djelovanju uprave. Diskreciona (slobodna) ocjena. Odnosi uprave i sudstva. Upravni akt.

Odgovornost države za štetu nastalu građanima i pravnim osobama obavljanjem službe ili druge djelatnosti državnih organa. Opće postavke temeljene na izvornoj francuskoj teoriji rizika. Odgovornost za štetu uvjetovanu greškom. Odgovornost za štetu nastalu bez greške.
Materijalnopravni aspekt upravnog kaznenog prava (prekršajnog) prava
Pojam, pravna priroda i elementi prekršaja. Prostorno i vremensko

važenje propisa o prekršajima. Vrste prekršaja. Vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja. Učinitelj prekršaja i njegovo ponašanje.

Odgovornost za prekršaje. Prekršajne kazne.

Upravno pravo obzirom na stvari Pravo javnih stvari. Javnopravni imovinski odnosi uprave.

Upravno pravo u oblasti gospodarstva (tzv. privredno upravno pravo).
Upravno pravo u pojedinim gospodarstvenim pravnim oblastima za koje je država posebno zainteresirana. Obrtno pravo i ostale privatne gospodarstvene djelatnosti. Upravni nadzor u području privrednog prava (redarstveno pravo).
b. Opća i posebna znanja koja se stječu s predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za pravno obrazovanje

Stručno visoko obrazovanje u području uprave i općih odrednica upravnoga prava radi stjecanja vještina primjerenih za neposredno uključivanje u radne procese radi obavljanja upravnih i sličnih stručnih poslova u upravnim ustrojstvima države, jedinica lokalne i regionalne samouprave te osoba javnog i privatnog prava

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se izvodi na predavanjima, te seminaru i putem konzultacija.

Na predavanjima se potiču studenti na aktivno sudjelovanje kroz dijalog, pitanja i sl. Seminar je obvezni oblik nastave. Student obrađuje određenu temu uz pomoć voditelja seminara, pritom samostalno koristi literaturu, te pisano izrađuje seminarski rad o toj temi. Nakon usmenog izlaganja studenata o zadanoj temi, slijedi dijalog sa sudionicima seminara. Konzultacije su oblik individualnog rada sa studentima, na način da studenti iznose određena pitanja i probleme te zatim o njim raspravljaju s nastavnikom.

Znanje se provjerava na ispitu koji treba pokazati koliko student razumije gradivo te koliko je sposoban pravnički razmišljati.

d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispita

1. Ivo Borković: “Upravno pravo”, Informator, Zagreb, 2002, str. 3.-186., 221.-260., 357.-398., 585.-618.

2. Branko Babac: “Javno dobro u pravu hrvatskomu - neka razmatranja o problemima konstituiranja”, Pravni vjesnik br. 1-4/98.
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. Ustav Republike Hrvatske, NN br. 41/01, čl. 17, čl. 100, čl. 109-111

2. Zakon o sustavu državne uprave, NN br. 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., čl. 1-22, čl. 37-56

3. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN br. 33/01., 60/01., čl. 1-23, čl. 73-89.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Upravno pravo-opći dio I sadrži 6 ECTS bodova. Kolegij Upravno pravo-opći dio II sadrži 6 ECTS bodova. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: INFORMATIKA I i II

Nositelj: doc.dr. sc. Predrag Zima

Nositelj: Kristijan Đokić, dipl. ing., predavač

Semestar: I

Satnica: 0+2

ECTS: 2

Semestar: II

Satnica: 2+0

ECTS: 3
a. Okvirni sadržaj predmeta

Dva su temeljna cilja ovoga kolegija: 1. Stjecanje temeljnih znanja i vještina za rad s osobnim računalima i mrežama; 2. Upoznati se s temeljima prava koji se odnose na informacije: a/ Pravo na informaciju općenito; b/ Pravo na pristup informacijama; c/ Medijsko pravo; d/ Autorsko pravo nad informacijom; e/ Informatički kriminalitet; f/ elektronska uprava (e-government). Okvirni je sadržaj predmeta: 1. Informatička tehnologija i pravo; 2. Područja primjene pravne informatike; 2.1. Vrste i povijesni razvoj računala; 3. Predmet prava informacija; 4. subjekti prava informacija; 5. Ustavno pravo kao izvor prava informacija; 6. Robni karakter informacije; 7. Javno informiranje i telekomunikacije (mediji); 8. Pravo na informaciju i državni informacijski sustav; 9. Pravni informacijski sustavi: a/ Informacijski sustavi; b/ Izgradnja pravnih informacijskih sustava; c/ Komparativni pregled pravnih informacijskih sustava; 10. Pravna informatika i upravno pravo: 10.1. Informatizacija uprave.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanje

Studenti stječu opća i posebna znanja o odnosu prava i informatičke tehnologije sukladno sadržaju predmeta, te se po potrebi informatički opismenjavaju kroz vježbe koje se organiziraju. Osposobljavaju se za pretraživanje pravnih izvora dostupnih na internetu, te korištenje i obradu tako prikupljenih podataka.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

(1. semestar – 30 sati vježbi, 2. semestar – 30 sati predavanja)

Nastava se provodi na dva načina: predavanjima uz korištenje informatičke tehnologije (LCD projekcije, internet baze podataka), a vježbe se održavaju u informatičkom kabinetu Fakulteta. Provjera znanja se obavlja kroz održavanje kolokvija na kojemu se iskazuje praktičan rad, te pismenoga i usmenog ispitivanja teorijskoga znanja.
d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispita

Ivan Mecanović: Uvod u pravo informacija, Osijek, 1997.

Željko Panian: Poslovna informatika, Zagreb, 2001. (str.:1-73; 115-123)

Zakonski tekstovi – odabrani dijelovi:

Zakon o pravu na pristup informacijama, NN, 172/2003

Zakon o medijima, NN, 163/2003

Zakon o elektroničkim medijima, NN, 122/2003

Zakon o javnom priopćavanju (pročišćeni tekst), NN, 69/2003

Zakon o zaštiti osobnih podataka, NN, 103/2003

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN, 167/2003

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Dražen Dragičević / Josip Žužul: Informatika u upravi i pravosuđu, Zagreb, 1996

Stevan Lilić: Pravna informatika, Beograd, 1991.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Informatika I sadrži 2 ECTS boda, Informatika II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK I i II

Nositelj: Vesna Vulić, prof.

Semestar: I

Satnica: 2+0

ECTS: 3

Semestar: II

Satnica:2+0

ECTS: 3
a. Okvirni sadržaj predmeta

Na prvoj godini studenti se upoznaju s poviješću i strukturom pravnih sustava u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Republici Hrvatskoj, sa sličnostima i razlikama među njima te s funkcijama pojedinih tijela u okviru ovih pravnih sustava.

Gramatički dio ima za cilj prikazivanje osnovnih zakonitosti engleskog jezika na razini jednostavne rečenice uz obrazloženje tvorbe i funkcija pojedinih vrsta riječi bez kojih rečenica ne može biti gramatički pravilna, te tvorbe i uporabe jednostavnih i složenih glagolskih vremena.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Engleski jezik za pravnike omogućuje studentima upravnog studija temeljito poznavanje struke s obzirom na činjenicu da je jezik prava poseban i složen.

Opća znanja koja studenti upravnog studija stječu ovim kolegijem su upoznavanje temeljnih pojmova i institucija pojedinih grana prava, britanskog, američkog i hrvatskog pravnog sustava. Težište je na korištenju pravnog jezika u službi pravne struke. Poznavanje temeljnih pravnih pojmova omogućit će i potaknuti daljnji samostalni rad. Pravni pojmovi obilježavaju se u kontekstu u kojemu se nalaze.

Jezični cilj predmeta je osposobiti studente za raznovrsnu uporabu engleskog jezika u stručne svrhe, poznavanje pravnog nazivlja, praćenje pravne literature, služenje raznim priručnicima i rječnicima, samostalan rad na određenim područjima specijalizacije, pismena i usmena izlaganja iz raznih područja prava. Razvijanjem jezičnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) omogućava se produktivno služenje engleskim jezikom u govornom i pismenom kontaktu sa stranim govornikom. Također se proširuje lingvistički i sociolingvistički inventar u komunikacijskom kontekstu.

Program korespondira sa: sociologijom, teorijom prava, povijesti prava i države, osnovama ustavnog prava i i upravnim pravom.
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava se provodi kroz predavanja u okviru I. i II. semestra. Provjera znanja vrednuje se kroz nekoliko dimenzija: pohađanje nastave, aktivnosti u nastavi (workshop, role play, pair work) pismeni ispit, usmeni ispit.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Obvezna literatura:

Vićan – Pavić – Smerdel, ENGLESKI ZA PRAVNIKE, Narodne novine, Zagreb, 2002.

Željko Bujas: Veliki englesko – hrvatski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001.

Željko Bujas: Veliki hrvatsko – engleski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001.
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Quirk R. and Greenbaum S.: A UNIVERSITY GRAMMAR OF ENGLISH, Longman, 1985.

Karlovčan V.: A SURVEY OF ENGLISH GRAMMAR – WORKBOOK, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991.

COLLINS COBUILD ENGLISH GRAMMAR, The University of Birmingham, Harper Collins Publishers, 1993.

Ivir V.: HRVATSKO – ENGLESKI POSLOVNO UPRAVNI RJEČNIK, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Hornby A. S.: OXFORD ADVANCED LEARNIER'S DICTIONARY OF CURRENT ENGLISH, Oxford University Press / Cankarjeva založba, Ljubljana

WEBSTER'S NEW WORLD DICTIONARY (THIRD COLLEGE EDITION OF ANERICAN ENGLISH), Webster's New World, New York, 1988.

Walker D. M.: THE OXFORD COMPANION TO LAW, Clarendon Press, Oxford, 1980.

USTAV SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA, Pan liber, Osijek, 1994.

THE CONSTITUTION OF THE REPUBLIC OF CROATIA, Zagreb, 1991.

Nick Brieger: TEST YOUR PROFESSIONAL ENGLISH, Law, Penguin, 2003.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje

Kolegij Engleski jezik I sadrži 3 ECTS boda. Kolegij Engleski jezik II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispita

Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).

Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK I i II

Nositelj: Zoran Mirosav, prof.

Semestar: I

Satnica: 2+0

ECTS: 3

Semestar: II

Satnica: 2+0

ECTS: 3
a. Okvirni sadržaj predmeta

Sadržaj udžbenika po kojemu se provodi nastava podijeljen je na dvije cjeline. U prvoj godini kolegija njemačkog jezika obrađuje se prvih deset cjelina. Prva cjelina govori o pravnim normama, zatim se obrađuje cjelina: Ustav Republike Hrvatske, temeljne ideje i principi, ustrojstvo državne vlasti, temeljne institucije, pravosudna vlast u Republici Hrvatskoj, ustrojstvo redovnih sudova u Republici Hrvatskoj, jedna austrijska tužba, tijek kaznenog postupka na prvoj instanci, dokument njemačkog ujedinjenja i jedan tekst: što ste po zanimanju.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje

Prije bih se osvrnula na posebna znanja koja studenti stječu u kolegiju njemačkog jezika. Prije svega to je vokabular pravne struke koji je važan za njihovo pravno obrazovanje. To su stručni izrazi koji su isključivo u uporabi u pravnoj struci. Opća znanja se prije svega odnose na velik broj pojmova koje studenti stječu. Cjeline koje se obrađuju na nastavi studenti često mogu povezati sa drugim kolegijima koje slušaju. To se može najbolje vidjeti kada se obrađuje cjelina „Ustav Republike Hrvatske“.