VI. semestar
Naziv kolegija
|
Nastavnik
|
P
|
S/V
|
ECTS
|
S
|
Ispit
|
Šifra
kolegija
|
Osnove radnog i socijalnog prava II
|
Dragana Bjelić, dipl.iur., predavač
|
3
|
0
|
3
|
O
|
*
|
UP38
|
Osnove trgovačkog prava
|
Mr.sc. Mario Včelik, predavač
|
3
|
0
|
4
|
O
|
*
|
UP39
|
Stručna praksa IV
|
Dragana Bjelić, dipl.iur., predavač
mr.sc. Mirela Mezak Stastny, predavač
Marijeta Vitez, dipl.iur.,
Barbara Pisker, prof., predavač
|
|
12
|
5
|
SP
|
|
UP40
|
Izrada završnog rada
|
|
|
|
18
|
O
|
*
|
UP41
|
|
|
6
|
12
|
30
|
|
|
|
NAPOMENA: Studenti su tijekom jednog semestra obvezni napisati i obraniti jedan seminarski rad iz kolegija prema vlastitom izboru. Seminari dobivaju šifru prema odabranom kolegiju iz kojega pišu seminarski rad.
Izborni predmeti:
Naziv kolegija
|
Nastavnik
|
P
|
S/V
|
ECTS
|
S
|
Ispit
|
Šifra
kolegija
|
Europske integracije
|
Mr.sc. Mirjana Jeleč, predavač
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI42
|
Zemljišno knjižno
upravno pravo
|
Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI43
|
Pravo okoliša
|
Prof.dr.sc. Vlado Belaj
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI44
|
Pravo osiguranja
|
Prof.dr.sc. Vlado Belaj
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI45
|
Konzularno-upravo pravo
|
Doc.dr. sc. Boris Ljubanović
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI46
|
Vojno i policijsko
upravno pravo
|
Doc.dr. sc. Boris Ljubanović
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI47
|
Geodetsko-katastarsko upravno
pravo
|
Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI48
|
Agrarno i vodno
pravo
|
Prof.dr.sc. Branko Babac
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI49
|
Pravo javnih
poduzeća
|
Mr.sc. Mato Palić
|
2
|
1
|
4
|
I
|
**
|
UPI50
|
NAPOMENA:
Studenti biraju jedan izborni kolegij s navedenog popisa izbornih predmeta ili iz ponude izbornih predmeta drugih stručnih studija Veleučilišta odnosno ostalih visokih učilišta usporedivih po studijskim programima, a u dogovoru sa ECTS koordinatorom.
3.2. Opis pojedinog predmeta (kolegija)
Naziv predmeta: UVOD U PRAVO
Nositelj: Doc.dr.sc. Predrag Zima
Semestar: I
Satnica: 3+0
ECTS: 5
a. Okvirni sadržaj predmeta
Prvi dio:
I. O državi i njezinom utemeljenju u pravu; 1. Država kao teritorijalno-politička zajednica. Elementi države; 2. Državni teritorij i granice; 3. Nove i stare države. Identitet i sukcesija; 4. Stanovništvo: narod, državljani i stranci; 5. Države – nacije i pravo naroda na samoodređenje; 6. Država kao organizacija i subjekt prava.
II. Povijesni oblici i razlikovanje država: 7. Država i društvo. Državni oblici u prošlosti; 8. Moderne države i njihova klasifikacija; 9. Republike i monarhije; 10. Jedinstvene i složene države; 11. Odnos centra i periferije. Lokalna samouprava; 12. Demokracije i samovlade;
III. Suverenitet i državna vlast: 13. Opća obilježja i pojam državne vlasti; 14. Državni organi i ustrojstvo; 15. Pojam suvereniteta: dimenzije i prijepori; 16. Međunarodni odnosi i organizacije;
IV. Zakonodavna, izvršna i sudbena vlast: 17. O parlamentu i načelu predstavništva; 18. Donošenje zakona i njihov značaj; 19. Izvršna vlast i uprava. Vlada i državni poglavar; 20. Organizacija i postupanje sudstva; 21. Načelo diobe i jedinstva vlasti;
V. Država i pravo. Demokracija i ljudska prava; 22. Pravna država ili vladavina prava; 23. Načelo zakonitosti i pravni lijekovi. Diskrecijska ocjena; 24. Kako se domokracija ostvaruje. Izbori i predstavnička tijela. 25. Ljudska prava i slobode;
Drugi dio: Pravni sustav i njegova primjena;
VI. Pojam prava i pravni poredak; 26. Pravo je normativni poredak. Društvene norme; 27. Pravo kao oblik društvene komunikacije. Izvori prava; 28. Pravo i moral; 29. Stvaranje, tehnika i primjena prava. Tumačenje;
VII. Pravna norma i njezini elementi. Odgovornost; 30. Pojam i elementi pravne norme. Vrste pravnih normi; 31. Delikt i protupravnost; 32. Pojam sankcije. Pravo i prisila. Odgovornost; 33. Vrste sankcija. Kazne i kažnjavanje u prošlosti i danas; VIII. Pravni akti i pravni sustav; 34. O pravnim aktima općenito; 35. Vrste pravnih akata; 36. Općenormativni akti. Ustav i zakoni. Uredbe; 37. Pojedinačni pravni akti. Pravomoćnost; 38. Pravni poslovi; 39. Pravni sustav. Područja i grane prava; IX. Pravni odnos. Subjekti i objekti pravnih odnosa. Pravne činjenice; 42. Pravni subjekti. Pravne osobe; 43. Djelatna sposobnost. Zastupanje. 44. Pravni objekti; 45. Evidencija osoba i stvari. Matične i zemljišne knjige.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanje
Osposobiti studente stručnog studija za razumijevanje prava u suvremenim državnim zajednicama kroz temeljne elemente oba pojma (države i prava).
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
1. semestar – 45 sati predavanja.
Nastava se provodi na dva načina: predavanjima uz korištenje informatičke tehnologije (LCD projekcije, internet), i seminarima.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Duško Vrban: Uvod u državu i pravo, Birotehnika, Zagreb, 1998.
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Matulović Miomir: Ljudska prava, Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb, 1996.
Miličić Vjekoslav: Opća teorija prava i države I-III, Zagreb, 1999
Berislav Perić: Država i pravni sustav, Zagreb, 1992.
Berislav Perić: Struktura prava, Zagreb, 1994.
Berislav Perić: Pravna znanost i dijalektika, Zagreb, 1969
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje
Navedeni kolegij sadrži 5 ECTS bodova. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.
g. Način polaganja ispita
Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.
h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta
Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).
Naziv predmeta: OSNOVE SOCIOLOGIJE
Nositelj: Barbara Pisker, prof., predavač
Semestar: I
Satnica: 3+1
ECTS: 4
a. Okvirni sadržaj kolegija
-
Temelji sociološke tradicije
-
Promocija sociologije u znanost
-
Sociološke teorije i teorijski pravci
-
Sociologija i njezin predmet
-
Metodologija i metode u sociologiji
-
Struktura društva
-
Društveno kretanje i društvene promjene
-
Politika i društvo
-
Društvene norme i pravila ponašanja
10. Društvo i priroda
11. Rad i dokolica
1. TEMELJI SOCIOLOŠKE TRADICIJE
Antička filozofija i društvo. Platon i Aristotel. Od teološkog razumijevanja k pozitivizmu. Filozofsko promišljanje društva. Socijal-utopističke vizije društva.
2. PROMOCIJA SOCIOLOGIJE U ZNANOST
Postanak sociologije. San Simone i Auguste Comte. Građanska i marksistička sociološka orijentacija.
3. SOCIOLOŠKE TEORIJE I TEORIJSKI PRAVCI
Biologizam. Psihologizam. Marksizam. Formalizam. Funkcionalizam.
Strukturalizam. Fenomenologija. Etnometodologija.
4. SOCIOLOGIJA I NJEZIN PREDMET
O sociologiji. Sociologija i njezin odnos s drugim znanostima. Posebne sociologije.
5. METODOLOGIJA I METODE
O metodologiji. Metode prikupljanja činjenica. Posebnie znanstvene metode. Metoda znanstvenog objašnjenja. Sociološko istraživanje.
6. STRUKTURA DRUŠTVA
Društvene grupe. Globalne i parcijalne društvene grupe. Teritorijalne i interesne društvene grupe. Formalne i neformalne društvene grupe. Društvene pojave.
7. DRUŠTVENO KRETANJE I DRUŠTVENE PROMJENE
Oblici društvenog kretanja. Društvena interakcija. Društvene promjene.
8. POLITIKA I DRUŠTVO
Politika i političko društvo. Političko organiziranje. Izbori.
9. DRUŠTVENE NORME I PRAVILA PONAŠANJA
Moral. Običaji i navike. Pravo i pravda.
10. DRUŠTVO I PRIRODA
Pojam i vrste društava. Društvo i pojedinac. Čovjek i Ekologija.
11. RAD I DOKOLICA
Sociološko shvaćanje rada. Vrste rada. Radni život.
Sociologija i management. Dokolica.
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanje
Cilj kolegija OSNOVE SOCIOLOGIJE je upoznati studente sa osnovnim temama iz sociološkog korpusa, od povijesti sociološke misli i općih tema društvene zbilje do specifičnih tema iz posebnih sociologija. Time je studentima omogućeno ne samo spoznati hrvatsko društvo, već ga i kritički opservirati.
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Nastava iz kolegija OSNOVE SOCIOLOGIJE, provodi se kroz predavanja u I. semestru (3+1). Pri izvođenju nastave koriste se primjerene metode i suvremena audio-vizualan nastavna sredstva.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
B. Žepić.OSNOVE SOCIOLOGIJE, Logos, Split, 1997.
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
M. Haralambos - R. Heald, UVOD U SOCIOLOGIJU, Globus, 1994.
I. Kuvačić, SOCIOLOGIJA, Suvremena misao, Zagreb.
S. Posavac & J. Kregar, OGLEDI O DRUŠTVENIM PROCESIMA I INSTITUCIJAMA, Zagreb, 1994.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje
Navedeni kolegij sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.
g. Način polaganja ispita
Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.
h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta
Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).
Naziv predmeta: OSNOVE UPRAVE
Nositelj: Doc.dr.sc. Boris Bakota
Suradnik: Marijeta Vitez, dipl.iur.
Semestar: I
Satnica: 3+0
ECTS: 5
a. Okvirni sadržaj predmeta
1.1. PREDMET, METODA I GRAĐA UPRAVNE ZNANOSTI
1.2. RAZVOJ ZNANOSTI
1.3. RAZVOJ PROUČAVANJA UPRAVE
1.4. SUSTAV PROUČAVANJA UPRAVE
1.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLMBE
2. - Uloga uprave u društvu
2.1. RAZVOJ UPRAVLJANJA I UPRAVNIH USTROJSTAVA.
2.2. TEORIJA BIROKRACIJE I POLITIČKO NADZIRANJE UPRAVE
2.3. INSTITUCIONALIZACIJA I UPRAVA
2.4. DRUŠTVENA KONTROLA
2.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE
3. - Upravno djelovanje
3.1. OPĆENITO
3.2. UPRAVNO DJELOVANJE I DRUŠTVENO USTROJAVANJE
3.3. USTROJAVANJE I USTROJSTVENA STRUKTURA
3.4. UPRAVNO ODNOŠENJE
3.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE
4. - Vrela upravnoga su-djelatništva
4.1. POSTAVLJANAJE PROBLEMA
4.2. LJUDSKA VRELA I UPRAVLJANJE
4.3. MATERIALNA SREDSTVA UPRAVE
4.4. UPRAVLJANJE I PRIOPĆIVANJE
4.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE
5. - Upravni proces i upravno postupanje
5.1. UPRAVNO DJELOVANJE KAO PROCES
5.2. UPRAVNO POSTUPANJE
5.3. SLOBODNA RASUDBA USTROJSTVENA
5.4. UPRAVLJAČKI PROCES
5.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE
6. - Upravni sustavi
6.1. POSTAVLJANJE PROBLEMA
6.2. TIPOLOGIJA UPRAVNIH SUSTAVÂ
6.3. GRADJANI I UPRAVA
6.4. HRVATSKA UPRAVA KROZ POVIJEST
6.5. OSEBUJNI PROBLEMI UPRAVNOGA DJELOKRUGA
6.6. IZGLEDI DRŽAVNOGA UPRAVLJANJA U BLISKOJ BUDUĆNOSTI
6.7. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE
7. Političko-upravno ustrojavanje – institucionalizacija političkoga nadziranja
7.1. USTROJSTVO, EGZISTENCIALNI POREDAK I KONZERVATIVNO-LIBERALNA IDEJA
7.2. OBLIKOVANJE POLITIČKIH UREDJENJÂ
7.3. UPRAVNA DOKTRINA I INSTITUCIONALIZACIJA POLITIČKOGA NADZIRANJA
7.4. HRVATSKO POLITIČKO-UPRAVNO USTROJSTVO
7.5. HRVATSKO ŽUPANIJSKO USTROJSTVO
7.6. HRVATSKO POLITIČKO-UPRAVNO USTROJSTVO I JAVNA FUNKCIJA
7.7. DRŽAVA I JAVNOST
7.8. USTROJSTVO SREDIŠNJE I LOKALNE, DOTIČNO REGIONALNE, UPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ
7.9. USTROJSTVO I STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI
b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje
Stručno visoko obrazovanje u području uprave i upravljanja radi stjecanja znanja i vještina primjerenih za neposredno uključivanje u radne procese u upravnim ustrojstvima države, lokalne i regionalne samouprave te osoba javnoga i privatnog prava.
Predmet je u vezi s ostalim predmetima javnoga prava (uvod u pravo, upravno pravo – opći i posebni dio, osnove ustavnog prava).
c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Nastava se izvodi tijekom prvog semestra, u satnici 3 + 0.
Predavanja, seminari, radionice, vježbe, samostalni zadatci, multimedija i internet, obrazovanje na daljinu, konzultacije, mentorski rad i izvannastavne aktivnosti.
Znanje studenata provjeravat će se kolokvijima, rješavanjem praktičnih problema te raspravljanjem o pojedinim problemskim pitanjima.
d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
a/ Temeljna vrela
PUSIĆ, Eugen. Nauka o upravi, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (samo krupni slog)
BABAC, Branko. Obnova hrvatskoga građanskog društva – politička kontrola i državna uprava, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, Osijek, 1994., skupno s Zakonom o obrani i Strategijom obrane Republike Hrvatske te s Zakonom o sigurnosnim službama Republike Hrvatske i Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (usp. infra)
BABAC, Branko. Ogled o obnovi naučavanja o naredbi u hrvatskim upravnim znanostima, Pravni vjesnik 15 (1-2), Osijek, 1999. (toč. 7., 8. i 9. – str. 65.-122.), skupnom s Zakonom o policiji (usp. infra)
PUSIĆ, Eugen. Upravni sistemi, svezak I, Pravni fakultet, Zagreb, 1985. (str. 232.-248. /Državna uprava kao vlast, etc./ 244.-249. /Država kao aktor i kao instrument u međunarodnoj okolini/, 249.-257. /Vojska/, 275.-283. /Vanjski poslovi/, 283.-293. /Pravosuđe/, 293.-308. /Financije/, 308.-349. /Lokalni sustavi upravljanja/, 473.-499. /Razvoj državnog sistema/
PUSIĆ, Eugen. Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 1997. (str. 23.-60., 107.-136., 139-182, 205.-253., 262.-294.), skupno s Zakonom o sustavu državne uprave te Zakonom o VladI Republike Hrvatske i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, zatim s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (usp. infra)
b/ Propisi (glavna vrela):
xx. Ustav Republike Hrvatske, NN 56/90, 135/97, 8/98 (pročišćeni tekst), 113/00, 124/00 (pročišćeni tekst), 28/01, 41/01 (pročišćeni tekst), 55/01 (ispravak pročišćenog teksta) (Us.R.Hr.-Proč.)
xx. Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN 101/98, 15/00, 41/01 (pročišćeni tekst), 117/01, 199/03 (Z.Vld.)
xx. Zakon o sustavu državne uprave, NN 75/93, 48/99, 15/00, 59/01, 190/03, 199/03 (Z.S.D.U.)
xx. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, NN 199/03, 30/04 (Z.Us.Min.)
xx. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/01(Z.L.R.S.)
xx. Zakon o obrani, NN 33/02, 58/02 (Z.o.Ob.), skupno sa Strategijom obrane Republike Hrvatske, NN 33/02 (Str.Ob.)
xx. Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, NN 33/02, 58/02, 175/03 (Z.Sl.Orž.)
xx. Zakon o zaštiti tajnosti podataka, NN 109/96 (Z.Za.Taj.)
xx. Zakon o civilnoj službi, NN 25/03 (Z.Ci.Sl.)
xx. Zakon o policiji, NN 129/00 (Z.o.Po.), skupno s Pravilnikom o načinu policijskoga postupanja, NN 81/03 (Pr.Po.Po.)
xx. Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske, NN 32/02 (Z.Si.Sl.), skupno sa Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, NN 32/02 (Str.Na.Si.)
xx. Zakon o vanjskim poslovima, NN 48/96 (Z.Vnj.Po.), skupno s Pravilnikom o uvjetima obavljanja stručnih poslova u diplomatskoj i konzularnoj službi, NN 23/92 (Pr.Vanj.Dip.)
xx. Zakon o općemu upravnom postupku, NN 53/91, 103/96 (Odl.Us.s.R.Hr.)
xx. Zakon o upravnim sporovima, NN 53/91, 9/92, 77/92 (Z.U.S.)
xx. Zakon o Državnom sudbenom vijeću, NN 58/93, 49/99, 31/00, 107/00 (Odl.Us.s.R.Hr.), 129/01 (Z.D.S.V.)
xx.Zakon o sudovima, NN 3/94, 100/96, 115/97 (Odl.Us.s.R.Hr.), 131/97, 129/00, 67/01
e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
PUSIĆ, Eugen. Problemi upravljanja, uvodna studija za N. Smailagić et al., ur., Hrestomatija političke znanosti, Problemi upravljanja, Naprijed, Zagreb, 1971., str. 9.-112.
BABAC, Branko. Zajednički europski institucionalni model lokalne i regionalne samouprave naspram decentralizaciji u funkciji pojačane koncentracije državnog upravljanja, Pravni vjesnik, 3-4, Osijek, 2002., str. 74.-142.
BABAC, Branko. Iločki Statut i ideja o općinskoj i lokalnoj samoupravi kao temeljnomu pravu gradjanina, Ogled o jednomu slučaju hrvatske državno-pravne tradicije, Pravni vjesnik, 1-2, Osijek, 2002., str. 355.-388.
BABAC, Branko. O činidbi javne službe, Neka paradigmička razmatranja s motrišta rekonstrukcije javne funkcije, Pravni vjesnik, 1-4, 1998., Osijek, str. 3.-24.
f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje
Navedeni kolegij sadrži 5 ECTS bodova. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.
Do'stlaringiz bilan baham: |