|
Strateški ciljevi industrije za razdoblje 2014.-2020.
-
Strateško pitanje razvoja industrije glasi: „Je li moguće napraviti veliki skok u razvoju i pri tome, figurativno rečeno, ne upasti u ponor koji bi u konkretnome slučaju značio daljnje nazadovanje industrije?“ Proces priprema za „novi skok“ u tom bi slučaju trajao iznimno dugo i vjerojatno se nikada ne bi ni dogodio. Rizik od pogrešnoga koraka je velik, ali postavlja se pitanje realnosti alternativnoga pravca (spore i neusmjerene promjene) koji bi značio siguran gubitak utrke na globalnoj razini konkurentnosti i razvoja države. Nerazvijenije države, s potencijalom u prirodnim resursima koji im omogućavaju postizanje konkurentne prednosti u pripadajućim područjima, moraju se odlučiti na ozbiljan i hrabar iskorak jer samo na taj način mogu srednjoročno doseći razinu razvoja bogatijih zemalja.
-
Položaj hrvatske industrije u globalnome vrijednosnome lancu prevladava na proizvodnim aktivnostima niske razine dodane vrijednosti. Ključni razlozi za tako „lošu“ poziciju su: niska razina opremljenosti rada kapitalom, niska razina udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnome broju zaposlenih te izrazito niska razina ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga. Kako je strateška pozicija razvijenih zemalja prvenstveno usmjerena na one razine vrijednosnoga lanca gdje se ostvaruje visoka razina dodane vrijednosti, jasno je da se razvoj industrije mora usmjeravati prema onim područjima gdje realno postoji mogućnost za strateško pozicioniranje na višim razinama dodane vrijednosti. Na razini nacionalne ekonomije to znači da država mora odrediti svoje strateške industrije za koje postoje realne pretpostavke ostvarivanja globalne konkurentnosti. Pretpostavke za postizanje konkurentnosti su posjedovanje prirodnih i ljudskih resursa, tradicije i iskustva, učinkovita javna uprava, razvijeno poduzetništvo i drugo. Kroz model vrednovanja i rangiranja industrijskih poddjelatnosti (djelatnosti) definirane su one industrije za koje se smatra da mogu biti konkurentne na globalnome tržištu.
Slika 26. Lanac vrijednosti – strateški ciljevi hrvatske industrije
Dodana ekonomska vrijednost
Pred-proizvodne
nematerijalne
Proizvodne
materijalne
Post-proizvodne
nematerijalne
Bazna cijena
Aktivnosti koje dodaju vrijednost
Proizvodnja
Logistika nabave
Dizajn
Istraživanje i razvoj
Logistika distribucije
Marketing
Postprodajne usluge
-
Uvažavajući navedeno, osnovni (glavni) cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020. je: Repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.
-
Pored osnovnoga, definirani su i drugi ciljevi hrvatske industrije, a to su:
-
Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%;
-
Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih;
-
Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.;
-
Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.
-
U dijelu pod nazivom „Analiza scenarija razvoja industrije za razdoblje 2014. – 2020.“, moguće je vidjeti projekciju kretanja pokazatelja po godinama za svaki od definiranih ciljeva za razdoblje 2014. – 2020.
Tablica 117. Usporedni prikaz odabranih pokazatelja u 2012. i 2020. godini
|
C Prerađivačka industrija
|
F Građevinarstvo
|
J Informacije i komunikacije
|
C Prerađivačka industrija
|
F Građevinarstvo
|
J Informacije i komunikacije
|
|
|
|
2012.
|
2020.
|
|
Indeks fizičkog obujma (bazna godina 2008.)
|
82,718
|
88,90
|
-
|
100,679
|
88,90
|
|
-
|
-
|
-
|
BDV (HRK)
|
45.755.161.993
|
9.435.312.455
|
11.220.989.131
|
109.593.585.703
|
14.480.068.611
|
17.482.090.957
|
63.838.423.710
|
5.044.756.156
|
6.261.101.826
|
Broj zaposlenih
|
224.441
|
79.926
|
31.388
|
297.178
|
85.674
|
38.522
|
72.737
|
5.748
|
7.134
|
Produktivnost rada (HRK)
|
203.863
|
118.051
|
357.493
|
368.781
|
169.014
|
453.821
|
164.918
|
50.963
|
96.328
|
Izvoz (HRK)
|
57.170.125.386
|
1.414.581.699
|
2.609.884.414
|
64.158.062.359
|
1.966.795.178
|
3.295.242.579
|
6.987.936.973
|
552.213.479
|
685.358.165
|
Rashodi za istraživanje i razvoj u BDP-u (%)
|
0,75
|
1,4
|
0,65
|
Broj visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih
|
18.976
|
5.238
|
11.621
|
40.797
|
6.962
|
13.761
|
21.821
|
1.724
|
2.140
|
Do'stlaringiz bilan baham: |
