|
Ljudi kao ključan čimbenik industrijske politike i tržište rada
-
Ljudski potencijali, u kontekstu industrijske strategije Republike Hrvatske, promatrani su s aspekta tržišta rada u RH, tehnološke razine djelatnosti i njihove utemeljenosti na znanju, zamjene radne snage, ponude rada i strukturne neusklađenosti, strukture zaposlenih i nezaposlenih, potražnje za radnom snagom i zapošljavanja te stopa zapošljavanja prema obrazovanju.
Ljudski potencijali i tržište rada u RH -
Tržište rada u Hrvatskoj karakterizira proces postupnog smanjenja radno sposobnog stanovništva koje se javlja kao posljedica negativnih demografskih kretanja i emigracije, a što s vremenom smanjuje ponudu i povećava prosječnu starost radne snage. S druge strane, potražnja za radom pod snažnim je utjecajem procesa tranzicije i restrukturiranja gospodarstva te smanjenja ulaznih prepreka, što stvara visoku nezaposlenost, ali i manjak potrebnih znanja i vještina. Rezultat djelovanja ovih procesa je visoka i dugotrajna nezaposlenost, strukturna neusklađenost ponude i potražnje, kako prema brojnosti odgovarajućih kvalifikacija i zanimanja tako i prema konkretnim znanjima i vještinama koje su potrebne za prilagodljive i fleksibilne gospodarske subjekte.
-
Smanjenje radne snage u Hrvatskoj te stope aktivnosti koje su jedne od najnižih u Europi upućuju na neiskorištenost ljudskih potencijala za razvoj. U današnjim ekonomijama gdje je upravo ljudski kapital, kroz inovacije i poduzetništvo, ključna poluga gospodarskog razvoja te razvoja novih proizvoda i usluga, nužno je uključivanje svih raspoloživih ljudskih potencijala u procese učenja ili rada.
-
Politika kojoj je cilj povećati iskorištenost ljudskog potencijala trebala bi djelovati s aspekta:
-
Povećanja stope aktivnosti stanovništva – povećati motivaciju radno sposobnog stanovništva da se uključuje u radnu snagu kroz politiku isplativosti rada (making work pay) uz odgovarajuću fiskalnu politiku;
-
Povećanja stope zaposlenosti – olakšati otvaranje novih radnih mjesta i uklanjati prepreke razvoju poduzetništva;
-
Osiguravanja usklađenosti ponude i potražnje – planiranjem obrazovanja prema budućim potrebama gospodarstva koje se brzo i kvalitetno realizira kroz releventne obrazovne programe, smislene upisne kvote te fleksibilan i prilagodljiv sustav obrazovanja odraslih kao i adekvantne oblike financiranja;
-
Povećanja mobilnosti radne snage – kroz olakšavanje profesionalne i prostorne pokretljivosti mehanizmima informiranja i savjetovanja u razvoju karijere i uklanjanjem prepreka za promjenu mjesta boravka.
-
Sama industrijska politika ne može većim dijelom utjecati na postizanje ovih ciljeva, već je nužna integriracija i koordinacija s politikama obrazovanja, zapošljavanja, poreza i plaća, prometa i profesionalne orijentacije.
Tehnološke razine djelatnosti i njihova utemeljenost na znanju -
Kada je riječ o ljudskom potencijalu, korisno je analizirati djelatnosti u kojima je prisutna najveća koncentracija kadrova koji imaju sposobnost razvoja znanja te analizirati tehnološku razinu tih djelatnosti. Hrvatska ima relativno mali udio djelatnosti koje se smatraju visoko-tehnološkima. Prema Eurostatu to su:
-
proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka,
-
proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda,
-
proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračnih vozila, proizvodnja vojnih borbenih vozila te prijevoznih sredstava druge namjene).
-
U Hrvatskoj su u ovim djelatnostima početkom 2013. godine bile zaposlene 20,2 tisuće osoba što predstavlja 1,7% ukupno zaposlenih. Najveći broj zaposlenih u industriji zaposleno je u nisko-tehnološki intenzivnim djelatnostima, a ta je skupina djelatnosti i najmanje produktivna.
-
Kada je riječ o uslugama, one se dijele na one koje koriste visoke razine znanja i vještina (KIS) i one koje koriste niže razine znanja (LKIS)4. U Hrvatskoj su najviše zastupljene djelatnosti koje imaju nisku razinu korištenog znanja i u kojima je zaposleno 350,078 osoba. Usluge s potrebom za visokom razinom znanja dijele se na financijske (KIS-FIN), prodajne (KIS-MKT) i ostale usluge (KIS-OTHER) dok su najviše razine znanja potrebne kod djelatnosti KIS-HIGH-TECH u kojima je zaposleno 29,6 tisuća osoba.
-
Za postizanje više razine konkurentnosti na globalnom tržištu potrebno je, s obzirom na znanje, razvijati najzahtjevnije industrijske djelatnosti. Međutim, također je potrebno procijeniti i kvalitetu dostupnih ljudskih potencijala unutar ciljanih djelatnosti, što je moguće ostvariti mjerenjem udjela zaposlenih osoba koje djeluju kao stručnjaci i znanstvenici u pojedinim djelatnostima. Tablica 17. prikazuje pristunost ljudskih potencijala, koji mogu biti pokretači novih proizvoda i usluga, po skupinama djelatnosti grupiranih prema razinama korištenja tehnologija, znanja i vještina. To su visokoobrazovani kadrovi koji spadaju u red stručnjaka i znanstvenika.
Tablica 17. Skupine djelatnosti prema razini korištenih tehnologija i znanja prema udjelu u ukupnoj zaposlenosti i brojnosti stručnjaka i znanstvenika među zaposlenima
|
Ukupno
|
Udio u ukupnom broju zaposlenih, %
|
Broj zaposlenih znanstvenika i stručnjaka
|
Udio stručnjaka i znanstvenika, %
|
HI-TECH IND
|
20.209
|
1,73
|
2.815
|
13,93
|
MED-HI TECH
|
37.198
|
3,18
|
2.301
|
6,19
|
MED-LOW TECH
|
59.774
|
5,11
|
2.308
|
3,86
|
LOW TECH
|
103.030
|
8,81
|
2.616
|
2,54
|
KIS-HI-TECH
|
29.586
|
2,53
|
7.484
|
25,30
|
KIS-MKT
|
67.774
|
5,79
|
9.273
|
13,68
|
KIS-FIN
|
42.763
|
3,65
|
6.465
|
15,12
|
KIS-OTHER
|
324.096
|
27,70
|
67.560
|
20,85
|
LKIS
|
350.079
|
29,92
|
15.170
|
4,33
|
OSTALO
|
135.531
|
11,58
|
5.742
|
4,24
|
UKUPNO
|
1.170.040
|
100
|
121.734
|
10,40
|
Izvor: Zaposlenost prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, siječanj 2013. Autorovi izračuni prema definiciji tehnoloških sektora (Eurostat).
-
Najveći je broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima, i to onima s niskom ili visokom komponentom znanja (LKIS-350.096, KIS-OTHER – 324.096). Istovremeno te skupine djelatnosti imaju i najveće udjele zaposlenih stručnjaka i znanstvenika (KIS-OTHER ima 67.560, a LKIS 15.170). Sve industrije zajedno, bez obzira na tehnološku razinu, zapošljavaju svega 10.040 znanstvenika i stučnjaka. S udjelom od 1,73% u ukupnom broju zaposlenih, Hrvatska ima veći udio zaposlenih u HI-TECH industrijama od prosjeka EU-a koji iznosi 1,1%. Udio zaposlenih u KIS-HI-TECH sektoru u EU nešto je malo veći od onoga u Hrvatskoj (2,53%) i iznosi 2,73%.
-
Kada se promatraju udjeli stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih na svim tehnološkim razinama, vidljivo je da najveće udjele imaju djelatnosti koje koriste visoku razinu znanja: KIS-HI-TECH s udjelom od 25,3% stručnjaka i KIS-OTHER s 20,85% stručnjaka.
-
Iz analize proizlazi kako se najbrojniji ljudski potencijali nalaze u uslužnim, a ne proizvodnim djelatnostima, što je posljedica izostanka ulaganja u razvoj industrije u proteklom razdoblju, a za što je bilo potrebno zapošljavati visokoobrazovane kadrove, posebno inženjere. Usluge KIS-OTHER uključuju veterinarske usluge, javnu upravu, obranu, obvezno osiguranje, obrazovanje kao i zdravstvo, umjetnost i rekreaciju – većina radnih mjesta koja se smatraju relativno sigurnima i koja su privukla velik broj visokoobrazovanih osoba u razdobljima u kojima je zabilježen pad potražnje u industriji.
Do'stlaringiz bilan baham: |
