Te u zagrebu filozofski fakultet


Izvorni znanstveni radovi u domaćim znanstvenim časopisima (a2) – oni koji su vezani uz problematiku ranoga novog vijeka



Download 3,42 Mb.
bet20/37
Sana19.04.2017
Hajmi3,42 Mb.
#7144
1   ...   16   17   18   19   20   21   22   23   ...   37

Izvorni znanstveni radovi u domaćim znanstvenim časopisima (a2) – oni koji su vezani uz problematiku ranoga novog vijeka


  1. Vom Handel im alten Koprivnica (17.-19. Jh.), Podravina, vol. 1, br. 2, Koprivnica 2002, str. 99-114.

U ovom radu pristupnik na temelju neobjavljenih i objavljenih izvora te literature rekonsturira i objašnjava temeljne procese gospodarskog razvitka grada Koprivnice od početka 17. stoljeća do sredine 19. stoljeća. Nakon mira na Žitvi 1606. godine stvoreni su uvjeti za mirniji gospodarski razvoj grada Koprivnice. Istovremeno su prometnice postale sigurnijima, a gradovi privlačniji trgovcima. Prvi trgovci su u 17. stoljeću bili s njemačkog i mletačkog prostora. Istovremeno se javljaju domaći hrvatski trgovci. Grad je imao razvijene i dobro regulirane sajmove na kojima su gradski i vanjski majstori nudili proizvode. Sajmovi su pomogli jačanje koprivničke trgovine. Nakon njih su se kao trgovici su bili istaknuti pravoslavni trgovci grčkog podrijetla te Židovi. Koprivnički trgovci su 1821. godine bili udruženi u trgovačku zadrugu. Na kraju se može zaključiti da je koprivnička trgovina imala značajan udio u poticajima gospodarskog jačanja grada Koprivnice.




  1. Prilog poznavanju mobilnosti stanovništva Koprivnice do početka 17. stoljeća, Podravina, vol. 2, br. 3, Koprivnica 2003., str. 142-172.

Prema iznesenim podacima vidi se da su postojale relativno brojne komunikacije Koprivničana do početka 17. stoljeća kako s okolnim gradskim naseljima, tako i s udaljenijim prostorima. To je do sada slabo istraživana tema pa ovaj tekst možemo smatrati samo uvidom u problematiku. Obrađena su i doseljavanja na koprivničko područje, a posebna je pozornost posvećena studentima na europskim sveučilištima, migracijama izazvanim protuosmanskim ratovima i strahovima od Osmanlija. Obrađena su hodočašća Koprivničanaca, ali i hodočašća iz drugih prostora u Koprivnicu i njenu okolicu. Također je dan pokušaj procjene broja stanovnika iz koje se vidi da je broj stanovnika grada najvjerojatnije rastao do otprilike sredine 15. stoljeća, da bi nakon toga uslijedilo razdoblje kada je tekao uglavnom kontinuirani pad stanovnika, koji je izgleda svoju donju točku postigao krajem 16. i početkom 17. stoljeća. To pokazuje da je Koprivnica svoju veću i dugotrajniju gospodarsku te društvenu krizu počela proživljavati još u drugoj polovici 15. stoljeća, što znači da ona nije bila izazvana neposrednim napadima Osmanlija. Kasnija ratna djelovanja na dodiru dvaju imperija: Habsburškog i Osmanskog su imali dodatne negativne, ali i neke pozitivne efekte za gospodarski i društveni razvoj grada Koprivnice, što je sve utjecalo na gibanje njenih stanovnika. Svi izneseni podaci ukazuju na relativno veliku mobilnost dijela kasnosrednjovjekovnog građanstva i crkvenih osoba iz Koprivnice.




  1. Prilog poznavanju razvitka župe Imbriovec od srednjega vijeka do sredine 19. stoljeća, Tkalčić, god. 7, Zagreb 2003, str. 197-249.

Pristupnik je napisao ovaj rad na temelju istraživanja neobjavljene građe te manjim dijelom korištenjem objavljenih rezultata istraživanja. Pristupnik je napravio prikaz razvitka starih srednjovjekovnih župa Imbriovec i Đelekovec, smještenih u koprivničkoj Podravini. Te su župe nestale u vrijeme protuosmanlijskih ratova. Sredinom 17. stoljeća je na prostoru spomenutih nestalih župa obnovljena župa Imbriovec. U prvoj polovici 17. stoljeća su uz župnu crkvu u Imbriovcu postojale kapele u selima Đelekovec i Imbriovec. Za razdoblje od 1659. do 1733. pristupnik je transkribirao sve popise stanovništva za područje župe Imbriovec.


  1. Studenti na zapadnim sveučilištima kao pokazatelj mobilnosti stanovništva zapadnog dijela srednjovjekovne Slavonije (na primjeru koprivničke Podravine do kraja 16. stoljeća), Podravina, vol. 2, br. 4, Koprivnica 2003., str. 151-199.

U članku pristupnik pokušava dati prilog poznavanju odnosa brojnosti studenata na zapadnim sveučilištima kao jednom od pokazatelja mobilnosti odnosno gibanja stanovništva iz zapadnog dijela srednjovjekovne Slavonije. Uz to autor povezuje gospodarsku (i demografsku) snagu gradskih naselja vezanu uz brojnost studenata na primjeru grupe gradskih naselja koprivničke Podravine (sjeverozapadni dio Križevačke županije) do kraja 16. stoljeća. U članku autor prestavlja prikaz karijera (odnosno životni put u mjeri u kojoj je to bilo moguće rekonstruirati s obzirom na podacima relativno siromašne izvore) studenata koji su završili studije, a bili su podrijetlom iz prostora grada Koprivnice i okolice. U radu je rekonstruiran 21 (18%) životopis od 117 upisanih studenata. Analizirano je društveno podrijetlo studenata. Autor također obrađuje prostorni raspored studenata podrijetlom iz koprivničkog kraja, te daje katalog studenata sa jedanaest europskih sveučilišta (Beč, Bologna, Rim, Padova, Siena, Ferrara, Graz, Krakov, Montpellier, Pečuh i Prag). Studenti iz gradskih naselja koprivničke Podravine su činili oko 87%, a iz seoskih nešto manje oko 13% od ukupnog broja podravskih studenata.




  1. Trgovište Brezovica u Križevačkoj županiji, Cris, god. VI/1, Križevci 2004., str. 27-34.

Pristupnik prikazuje tipičan primjer pretvaranja trgovišta u selo tijekom 17. stoljeća na temelju obrade bivšeg trgovišta Brezovice na Velikokalničkom vlastelinstvu. Podno utvrde Veliki Kalnik na istoimenom se vlastelinstvu u 14. stoljeću razvilo gradsko naselje. Ono je isprva imalo status «villa sub castro», da bi se u drugoj polovici 14. stoljeća nazivalo «civitas regalis». Ime gradskog naselja je bilo Brezovica, a taj se naziv zadržao sve do kraja 17. stoljeća, iz čega se jasno može vidjeti da je Brezovica starije ime za današnje selo Kalnik. Veliki udarac razvoju gradskih naselja nanijelo je uključivanje feudalne gospode u trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Gradovi nisu bili dovoljno snažni da tu trgovinu zadrže. Porast interesa feudalaca za naturalnu rentu izmijenio je i njihov odnos prema gradovima i trgovištima. Feudalci su počeli dokidati njihove povlastice i nametali im nove feudalne terete. Šesnaesto stoljeće je zbog svega toga doba ogorčenih sukoba građana s feudalcima, među kojima je stradalo trgovište Brezovica, kao jedno od nestalih gradskih naselja.




  1. Župa Koprivnica do kraja 17. stoljeća, Tkalčić, knj. 8, Zagreb 2004., str. 201-250.

Pristupnik je na osnovi neobjavljene i objavljene građe, uz korištenje objavljenih rezultata historiografskih i drugih istraživanja, istražio pregled razvitka župe Sv. Nikole u Koprivnici i to od srednjega vijeka do kraja 17. stoljeća. U srednjovjekovlju su na prostoru Koprivnice postojale još dvije župe – Sv. Mihaela i Sv. Emerika, koje su ukratko obrađene u ovom prilogu. Za kraj istraživanja je uzet konac 17. stoljeća jer je tada došlo do završetka procesa katoličke obnove, a nakon Karlovačkog mira potpisanog 1699. godine Koprivnica prestaje biti pogranični grad te se znatno mijenjaju društveni i gospodarski uvjeti.




  1. O katoličkoj obnovi i obrazovanju na prostorima Senjske, Modruške i Zagrebačke biskupije u 17. stoljeću, Podravina, vol. 4, br. 8, Koprivnica 2005., str. 147-166.

U ovom radu je sažeto predstavljena obrada katoličke obnove i njezine veze s obrazovanjem na prostoru od Jadrana do rijeka Mure i Drave odnosno Senjsku, Modrušku i Zagrebačku biskupiju i to onaj dio koji su činili «ostaci ostataka» Hrvatsko-slavonskog kraljevstva početkom 17. stoljeća. Odredbe Tridentskog sabora su se na prostoru triju krajišta počele provoditi u praksu katoličke crkve većinom tek u 17. stoljeću. Osobitu važnost u procesu katoličke obnove igralo je obrazovanje, što je naglašeno u radu. Krajem 16. stoljeća, a do sredine 17. stoljeća u većini župa su osnovane župne pučke škole iz kojih su dijelom novačeni kandidati za buduće svećenike. Temeljni cilj ovih škola je bio širenje katoličkog katekizma među pukom. U 17. stoljeću je katolička crkva počela intenzivno organizirati srednje školstvo usmjerno obrazovanju svečenićkog podmlatka. Na prostoru hrvatskih zemalja isusovci su imali važnu ulogu u razvitku obrazovanja. Oni su na prostore hrvatskih zemalja došli kao propovjednici i nosioci katoličke obnove, a njihovi samostani su postali žarišta intelektualnog, kulturnog i religioznog života. Početkom 17. stoljeća glavna uporišta isusovaca važna za Zagrebačku, Senjsku i Modrušku županiju bila u Zagrebu, Varaždinu i Rijeci. Za školovanje svećenika je početkom 17. stoljeća od najveće važnosti bilo sveučilište u Grazu, no važnost su imala i druga europska sveučilišta. Moguće je zaključiti da su početkom 17. stoljeća procesi katoličke obnove i jačanja obrazovanja bili međusobno povezani.


  1. Postanak slobodnjaka u Križevačkoj županiji, Cris, br. 1, Križevci 2005., str. 53-59.

U radu je pristupnik utvrdio kako se prve skupine slobodnjaka u Križevačkoj županiji, kao posebne grupe podložnika, javljaju prvi puta u izvorima 1480. godine, njihov je položaj bio drugačiji od kasnijih slobodnjaka jer im povlastice nisu bile nasljednje. Postanak nasljednih slobodnjaka u 17. stoljeću je uglavnom bio povezan s naseljavanjem, odnosno vlastelini su im morali dati povoljniji položaj jer je stalno postojala mogućnost da pobjegnu u susjednu Slavonsku krajinu (Varaždinski generalat) i ondje postanu krajišnici. Položaj slobodnjaka dobio je u nekim elementima već krajem 17. stoljeća javno-pravni karakter. Slobodnjaci su činili vojnu postrojbu svojeg vlastelina odnosno vlastelinstva (banderium dominale). Hrvatski je sabor za vrijeme ratova donosio odredbe da vlastelinstva na kojima postoje slobodnjaci daju u vojsku određeni broj slobodnjaka. Ti slobodnjaci sudjelovali su u ratu kao vlastelinska postrojba i pod zapovjedništvom časnika koje je odredio njihov vlastelin. Položaj slobodnjaka se u 18. stoljeću još više promijenio te je došlo do daljnjeg smanjenja njihovih izvornih povlastica.




  1. O križevačkoj ekohistoriji 17. stoljeća, Cris, god. VIII., br. 1, Križevci 2006., str. 35-53.

U ovom članku pristupnik na temelju neobjavljenih i objavljenih izvora te literature razmatra neke sastavnice križevačkog okoliša s težištem na proučavanju 17. stoljeća. Najveći dio istraživanog područja čini prigorska zaravan, koja je od trupa Kalničke gore nagnuta prema jugu. Težište ovoga rada je na proučavanju temeljnih osobina prirodnih, bioloških i ljudskih čimbenika križevačkog okoliša tijekom 17. stoljeća. Uz povoljan strateški i prometni položaj, raščlanjen prigorski reljef s vertikalom horsta Kalnika, geološki i mineraloški odnosno petrografski sastav, povoljna klima i bogatstvo voda bili su elementi razvitka ovoga kraja u ranome novom vijeku. Iako je ekohistorija u Republici Hrvatskoj tek u počecima svoga razvoja, istraživanja križevačkog okoliša daju po jednoj strani prilog njenom disciplinarnom profiliranju, a po drugoj u historiografiju o Križevcima i okolici uvode moderne historiografske i multidisciplinarne pristupe.





  1. O nekim aspektima odnosa gospodarstva, ljudi i okoliša u sjevernom dijelu Križevačke županije i Varaždinskom generalatu (Podravini) tijekom 17. stoljeća, Podravina, vol. 6, br. 11, Koprivnica 2007., str. 47-87.

Težište članka je na proučavanju temeljnih osobina stanovništva sa temeljnim demografskim procesima od kraja 16. do početka 18. stoljeća. Uz to je autor obradio društveni, gospodarski, kulturni i vjerski život na ovom prostoru u 17. stoljeću. O svakom poglavlju ovog teksta ima još toliko neistražene građe u arhivima, muzejima, crkvenim i privatnim zbirkama da je, nakon višegodišnjih sustavnih istraživanja, moguće napisati nekoliko opsežnih monografija. Zato ovaj tekst treba shvatiti tek kao jedno razmišljanje o tome što je do sada učinjeno o proučavanju ovog prostora u 17. stoljeću i u kojim bi se pravcima trebala usmjeravati buduća istraživanja. Uz to je jedan od temeljnih zadataka podravske historiografije u budućnosti početi sa objavljivanjem građe za povijest Podravine koja se čuva u raznim arhivskim fondovima. Možda bi bilo najbolje započeti sa pripremanjem za objavljivanje građe koja govori o 17. stoljeću jer se ondašnji procesi početno ukorjenjuju u odnos ljudi prema svom podravskom okolišu koji se s više ili manje jasnoće vide sve do današnjih dana.




  1. Drava River Flooding in Varaždin and Koprivnica Parts of Podravina (Drava River Region – Between Croatia and Hungary) in the Period 17th-19th Century, Podravina (koautor: Ivan Obadić), vol. 6, br. 12, Koprivnica 2007., str. 136-147.

U tekstu se govori o poplavama rijeke Drave na prostoru varaždinske i koprivničke Podravine tijekom 17., 18. i 19. stoljeća stavljajući ovu mikroregiju u širi srednjoeuropski kontekst. Navodi da su prvi detaljni planovi regulacije rijeke Drave počeli krajem 18. stoljeća. Regulacije su bile potrebne radi toga što su relativno česte poplave znatno ugrožavale pučanstvo. Kolika je važnost bila u regulaciji Drave vidi se po posljedicama poplava.




  1. Pokušaj procjene ukupnog broja stanovnika u Kalničkom arhiđakonatu od kraja 16. do početka 18. stoljeća, Cris. Časopis Povijesnog društva Križevci, god. IX, br. 1, Križevci 2007., str. 36-44.

Pristupnik na osnovu objavljenih i neobjavljenih izvora i literature pokušava rekonstruirati ukupni broj stanovnika na dijelu teritoriju Križevačke županije i Slavonske krajine (Varaždinskog generalata) koji je obuhvaćao Kalnički arhiđakonat - od Medvednice i Ivančice na zapadu, Kalnika na sjeveru, Bilogore na istoku i rijeke Česme na jugu. Krajem 16. stoljeća je na tome dijelu prostora Kalničkog arhiđakonata živjelo 753 katoličke obitelji, a vjerojatno je broj katolika ostao isti i početkom 17. stoljeća. Zbrojimo li ovom broju 616 pravoslavnih dobivamo podatak da je početkom 17. stoljeća živjela 1361 obitelj. U članku je donesena procijena prema kojoj je na istraživanom području živjelo oko 5420 pravoslavnih Vlaha te oko 5560 stanovnika katoličke vjere. Po ovoj procjeni bi na istraživanom području živjelo oko 10.000 popisom procijenjenih stanovnika, a prema tome, omjer između katoličkog i pravoslavnog popisanog stanovništva je početkom 17. stoljeća bio približno podjednak. Pristupnik je utvrdio kako je tijekom 17. stoljeća došlo do krupnih promjena u vjerskoj strukturi stanovništva. U razdoblju od kraja 16. odnosno početka 17. stoljeća do početka 18. stoljeća broj katolika je gotovo upeterostručen, dok je broj pravoslavnih vjernika porastao za 2,5 puta. Porast broja katoličkih vjernika pristupnik tumači prvenstveno pojačanim doseljavanjem stanovništva katoličke vjere tijekom 17. stoljeća.


Publicirana izlaganja u zbornicima sa međunarodnih znanstvenih skupova - ona koji su vezana uz problematiku ranoga novog vijeka


  1. Procjene broja stanovnika i ekonomskog razvoja gradskih naselja sjeverozapadne Hrvatske od kraja 16. do početka 18. stoljeća, u: Stvaralački potencijali u funkciji kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske, Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Varaždinu 21. i 22. studenoga 2002. godine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb-Varaždin 2002., str. 133-152.

Broj stanovnika je uglavnom bio pokazatelj ekonomskog razvoja pojedinih gradskih naselja. U Varaždinu se od kraja 16. stoljeća vidi gotovo neprestani razvoj i ekonomski uspon grada. Koprivnica je počela jačati u gospodarskom smislu od početka 17. stoljeća. Križevci su svoj ekonomski uspon počeli doživljavati tek u drugoj polovici 17. stoljeća. Istovremeno dolazi do razvoja trgovišta na granici Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva – Legrada i Drnja. Gospodarski su se uglavnom razvijala sva trgovišta u Međimurju (Čakovec, Nedelišće, Štrigova, Središće i Prelog), a dolazi i do pojave osnivanje novih trgovišta (odnosno do procesa pretvaranja sela u trgovišta) krajem 17. stoljeća kada se spominju (Kotoriba, Gradišće i Turnišće). Ostala trgovišta sjeverozapadne Hrvatske su proživljavala krizu, a neka su i prestala postojati kao gradska naselja (Ivanec, Brezovica, Donja Rijeka, Varaždinske Toplice, Đelekovec itd.). Naselja se dijelom razlikuju po veličini i podijeljena su na skupine (tabl. 1). Problem je što za sva naselja nismo uspjeli dobiti ni približan broj stanovnika za dulje razdoblje. U čitavom periodu od kraja 16. do početka 18. stoljeća Varaždin je najveće naselje u kategoriji iznad 2000 stanovnika. Od sredine 17. stoljeća mu se u toj kategoriji pridružuju grad Koprivnica i trgovište Legrad. Kategorija između 1000 i 2000 stanovnika sadržava samo grad Križevce, dok su u grupi naselja između 500 i 1000 stanovnika gotovo i nisu događale bitnije promjene. U njoj su Čakovec, Prelog, Ludbreg i Drnje od sredine 17. stoljeća, a krajem 16. stoljeća tamo su pripada naselja Vinica i Koprivnica. U skupini naselja ispod 500 nalazila su se trgovišta: Brezovica, Petrijanec, Varaždinske Toplice, Nedelišće, Đelekovec, Rasinja, Štrigova, Nedelišće, Turnišće, a krajem 16. stoljeća i Ludbreg.


  1. Odnos čovjeka i okoliša na višegraničju: Torčanska Podravina tijekom druge polovice XVIII. stoljeća, u: Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija, Zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog skupa održanog od 3. do 7. svibnja 2000. godine u Zadru (ur. D. Roksandić, I. Mimica, N. Štefanec i V. Glunčić-Bužančić), Split-Zagreb 2003, str. 403-417, (=15 str.), 21 ref. (objavljeno u prerađenom i dopunjenom obliku na engleskom jeziku - Environmental Micro-History of a Multiple Borderland: Podravina's Torčec in the Second Half of the 18th Century, Podravina, vol. 3, br. 6, Koprivnica 2004., str. 63-70.)

U tekstu je dan prilog odnosu čovjeka i okoliša na višegraničju uz rijeku Dravu, a kao primjer je uzeta okolica sela Torčeca, sjeveroistočno od Koprivnice. Težište rada je na razdoblju druge polovice XVIII. stoljeća. Tijekom XVIII. stoljeća došlo je do znatnog porasta broja stanovnika što je utjecalo na intenzivniju obradu zemlje radi osiguranja prehrane. Najveći utjecaj su imali vodotoci koji su djelovali na preseljenje čitavog naselja. Međuodnos se najbolje vidi kroz intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, ali i u tradicionalnom graditeljstvu od prirodnih materijala te u prehrani i svakodnevnom životu stanovnika sela.




  1. Prilog poznavanju prometnog značenja rijeke Drave u Gornjoj hrvatskoj Podravini od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća, Prometna povezanost Hrvatske s europskim zemljama u funkciji društveno-ekonomskog i kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske (Traffic Links Between Croatia and the European Countries Encouraging the Social, Economic and Cultural Development of the Northwest Croatia), Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Varaždinu 10. i 11. studenoga 2005. godine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za promet i Zavod za znanstveni rad, Varaždin 2005., str. 133-136.

Drava je kroz dijelove svoga toka tijekom prošlih stoljeća bila pogranična rijeka. Granični položaj rijeke Drave bio je najjasnije vidljiv od kraja 16. stoljeća kada ona postaje pogranična rijeka između zemalja pod vlašću Habsburgovaca i Osmanskog Carstva. Takav položaj zadržava do kraja 17. stoljeća. Kasnije će ona biti granicom između Vojne krajine i ugarskih županija, dakle u sličnom statusu kao što je bila do kraja 16. stoljeća. Pograničnost Drave će imati značajnu ulogu na njeno prometno značenje. U 17. stoljeću su Drava i Mura imale najvažniji udio u riječnom prometu Štajerske. Za ovaj prostor u blizini Drava je veće značenje imala tek od Varaždina. Zaključenjem Požarevačkog mira 1718. godine Karlo VI. je nastojao da promet rijekama Murom, Savom i Dravom (koje su bile smatrane zemaljskim regalom), pospješi podjeljivanjem privilegija splavarskim majstorima.




  1. Roman Catholic Church and Confessional Revival. (In)tolerance in Complex Borderland up to 1630s. Case study of the Town of Koprivnica, Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the «Other» on the Borderlands Eastern Adriatic and beyond 1500-1800, Padova 2007., str. 253-263 (=11 str.), 50 ref. (skraćena verzija u: Katolička obnova i konfesionalne tolerancije/netolerancije na širem prostoru Triplexa Confiniuma do oko 1630. godine: primjer grada Koprivnice, Croatica Christiana Periodica, br. 57, god. XXX, Zagreb 2006., str. 55-63).

U radu autor obrađuje odnos katoličke obnove te vjerske tolerancije i netolerancije na širem prostoru mletačkih, osmanskih i habsburških krajišta. Kao primjer toga odnosa uzet je grad Koprivnica, smješten u Zagrebačkoj biskupiji. Multietnokonfesionalnost Koprivnice je posebno bila izražena krajem 16. i u prvim desetljećima 17. stoljeća. Početkom stoljeća u Koprivnicu se doseljava pravoslavno vlaško vojno pučanstvo, a krajem 17. stoljeća pravoslavno tzv. «grčko» trgovačko stanovništva. Približno od oko 1630. godine dolazi do konsolidacija katoličke crkve u Koprivnici koja je bila vezana uz istovremenu reorganizacijom financiranja i vojnog ustroja Slavonske krajine (Varaždinskog generalata). Zanimljivo je da vrlo brzo nakon 1630. u Koprivnici nestaje protestantskog stanovništva, a ni izvorno pravoslavno vlaško stanovništvo se više jasno ne vidi iz povijesnih izvora, što jasno ukazuje na netoleranciju. Netolerantnost je jasno vidljiva i na primjeru nevelike grupe doseljenih muslimana koji su sustavno bili pokrštavani. Iako su, za sada, poznati tek rijetki u izvorima izrijekom zabilježeni primjeri konfesionalnih prijelaza koprivničkih stanovnika u raznim smjerovima, ova izazovna i vrlo osjetljiva tema ostaje istraživački otvorenom.




  1. Što je povijest okoliša?, Historični seminar, 6, Ljubljana 2008., str. 157-176.

Pristupnik objašnjava nastanak ekohistorije u svijetu pod utjecajem ekološkog pokreta koji se počeo razvijati početkom 1960-tih godina. Povijest okoliša je postupno formirana tijekom 1960-tih i 1970-tih godina, a do danas je njena produkcija u nekoliko desetljeća narasla do razine nepreglednosti Pojava povijesti okoliša je bila izravna posljedica rastuće svijesti o sveukupnim svjetskim ekološkim problemima. Možemo razlikovati dva temeljna izvorišta povijesti okoliša (ekohistorije) iz 19. stoljeća. To su ekologija i geografija (pogotovo humana geografija), kojima valja pridodati arheologiju i antropologiju pristupom povijesti okoliša. Najopćenitija i pojednostavljena definicija povijesti okoliša bila bi ova: povijest okoliša proučava interakciju između ljudi i okoliša u prošlosti. Da bi proučavali odnose između ljudi i svijeta koji ih okružuje, potrebno je pokušati razumjeti kako njihova interakcija djeluje. Društva za povijest okoliša imaju važnu ulogu u umrežavanju povjesničara okoliša. U Hrvatskoj se povijest okoliša javlja krajem 20. stoljeća kada je u Zadru u organizaciji međunarodnog istraživačkog projekta «Triplex Confinium» održana prva ekohistorijska međunarodna konferencija u Repulici Hrvatskoj, u organizaciji međunarodnog istraživačkog projekta «Triplex Confinium» voditelja Drage Roksandića. Isti je projekt 2003. u suradnji sa Povijesnim društvom Koprivnica organizirao i drugu međunarodnu konferenciju u Republici Hrvatskoj održanu u Koprivnici.

Izlaganja u domaćim zbornicima - ona koji su vezana uz problematiku ranoga novog vijeka
1. Prilog poznavanju gospodarskih i demografskih promjena u Zelini i okolici krajem 15. i u 16. stoljeću, Sveti Ivan Zelina i zelinski kraj u prošlosti, HAZU i Grad Sveti Ivan Zelina, Zagreb 2003., str. 45-57.
U ovom tekstu je pristupnik na temelju izvora i literature pokušao dati doprinos poznavanju najosnovnijih smjernica demografskih, društvenih i gospodarskih promjena u zelinskom Prigorju s težištem na proučavanju 16. stoljeća, koje je bilo jedno od najtežih u razvoju ovog kraja. Dio promjena na prostoru Zeline i okolice počeo se odvijati još krajem 15. stoljeća. Kasnije su te promjene dobile na dinamici. Tijekom 16. stoljeća su se na Zelinskom području odvijali procesi demografskih, društvenih i gospodarskih promjena. S jedne strane je išao proces doseljavanja stanovništva na ovaj prostor, dok je s druge strane dolazilo do iseljavanja pred kraj 16. stoljeća kao što se vidi po opustjelosti poreznih dimova. Iz prije iznesenih podataka vidimo da je period od kraja 60-tih do sredine 90-tih godina 16. stoljeća bio jedan od najtežih u razvoju Zeline jer je ovaj kraj tada proživljavao svoje najdramatičnije i najteže trenutke doživljavajući negativne demografske i gospodarske procese koji će zasigurno imati stanovite posljedice i u budućem razvoju. Pred kraj 16. stoljeća se vide prvi znakovi demografske i gospodarske obnove koja je jasno vidljiva prema popisima obitelji iz 1598. i 1600. godine.

2. Ljudi, utvrde i okoliš. Prilog poznavanju socioekonomske i vojne organizacije malih utvrda Varaždinskog generalata u 17. stoljeću na primjeru Virja i Novigrada, Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević, Zagreb 2003., str. 95-106.

Na osnovu neobjavljene i objavljene izvorne građe te literature pristupnik analizira odnos utvrda, ljudi i okoliša na pograničnom području. Za primjer su uzete male utvrde Virje i Novigrad, smještene u blizini rijeke Drave. Tekst predstavlja prilog poznavanju socioekonomske te vojne organizacije malih utvrda Varaždinskog generalata u 17. stoljeću. Tijekom kriznog razdoblja druge polovice 16. stoljeća dolazi do nestanka trgovišta Prodavić na mjestu kasnijeg Virja te do uništenja naselja Komarnica na prostoru kasnijeg Novigrada. Na prostorima srednjovjekovnih naselja javljaju se protuosmanske utvrde koja će biti osnova za stvaranje preduvjeta obnove naseljenosti ovog kraja. U ovom su tekstu obrađene utvrde Virje i Novigrad kao primjeri malih utvrda Varaždinskog generalata (Slavonske krajine). Ovaj tekst bi trebao biti prilog osvjetljavanju nedovoljno poznatih gospodarskih, demografskih i društvenih procesa koji su se odvijali na višegrančnim prostorima u ranom novom vijeku. Tekst je dijelom rađen na manje poznatoj ili do sada sasvim nepoznatoj izvornoj građi, a također su kritički preuzimani rezultati dosadašnje historiografije.

3. Prilozi poznavanju razvitka koprivničkog školstva do kraja XIX. stoljeća, Spomenica Filipa Potrebice, Zagreb 2004., str. 203-212.

U ovom radu je dan kratki pregled razvitka koprivničkog pučkog školstva od kraja XVI. do XIX. stoljeća. Dan je kratki prikaz rada pojedinih učitelja na temelju trenutno raspoložive građe. Pozornost je usmjerana na pojedine učitelje, ali i na početke obrazovanja djevojčica, opetovnice te školovanja šegrta za potrebe koprinvičkog obrtništva. Posebna pozornost je dana ulozi Franjevaca ne samo u koprivničkom pučkom školstvu, nego i preko organizacije studija filozofije, moralne teologije i govorništva. Autor je obradio i koprivničke intelektualce u ranom novom vijeku. Posebnu je pozornost usmjerio na istraživanje Koprivničana na gimazijskom školovanju izvan grada te na sveučilišnim studijima.

4. O ukupnom broju stanovnika slobodnih kraljevskih gradova Hrvatsko-slavonskog kraljevstva od sredine 16. do početka 18. stoljeća, Raukarov zbornik, Zbornik u čast Tomislava Raukara, Zagreb 2005., str. 263-274.

Rad uspoređuje podatke za sve slobodne kraljevske gradove Hrvatsko-slavonskog kraljevstva kao cjelinu. Pristupnik je došao do zaključka kako su oni od sredine 16. do početka 18. stoljeća doživljavali kontinuirani rast ukupnog broja stanovnika. U cjelini gledano, spomenuti gradovi su se nalazili u širem okruženju tromeđe habsburškog, osmanskog i mletačkog imperija. Zagrebački Gradec je imao pad do kraja 16. stoljeća, a nakon toga je slijedio spori oporavak. Varaždin je od sredine 16. stoljeća imao kontinuirani rast broja stanovnika kao i Koprivnica, Križevci i Senj. Najbrže je broj stanovnika porastao u Koprivnici gdje je od početka do sredine 17. stoljeća utrostručeno stanovništvo toga grada.

5. Prilog poznavanju gradskih naselja (trgovišta) na posjedima Zrinskih. Primjer Međimurskog vlastelinstva, u: Povijest obitelji Zrinski (zbornik), Zagreb 2007., str. 219-235.

Pristupnik je u ovome radu utvrdio kako su se na posjedima i vlastelinstvima Zrinskih od sredine 16. do druge polovice 17. stoljeća nalazila slijedeća gradska naselja: Čakovec, Legrad, Štrigova, Središće, Nedelišće, Prelog, Turnišće, Rakovec, Vrbovec, Trg, Ozaljsko Trgovište, Ribnik, Dubovac i druga. Posebno bi se bavili temeljnim osobinama demografskog i ekonomskog razvoja gradskih naselja na početku ranog novog vijeka, odnosno približno razdobljem od sredine 16. do druge polovice 17. stoljeća. Na posjedima Zrinskih su uz seoska postojala i gradska naselja. Unutar skupine gradskih naselja nisu postojali gradovi već samo trgovišta. Gradska naselja na posjedima Zrinskih bi bila sva naselja koje izvori nazivaju pojmom “opidum” što bi se slobodno mogli prevoditi sa trgovište. Stanovnici trgovišta su se nazivali purgarima, a imali su, u većini slučajeva, nešto bolji položaj od ostalih podložnih seljaka. Unutar trgovišta uočavaju se različitosti između pojedinih skupina naselja jer su se trgovišta između sebe znatno razlikovala. Stanovnici trgovišta su činili 22 posto (Međimurje) do preko 30 posto stanovništva vlastelinstava (Rakovečko vlastelinstvo). Rekonstruiran je i ukupni broj stanovnika trgovišta na zrinskim vlastelinstvima i posjedima. Za jačanje prostora Hrvatsko-slavonskog kraljevstva uz rijeke Dravu i Muru, što je direktno utjecalo na međimurska trgovišta, od izuzetne je važnosti bilo prenošenje trgovine s tzv. «ljubljanskog puta» na direktnu prometnu komunikaciju između Međimurja preko Varaždina do sjevernojadranskih luka. Jačanje većeg broja trgovišta na posjedima Zrinskih tijekom 17. stoljeća moguće je tražiti u jačanju trgovine. Zrinski su sve do 40-tih godina 17. stoljeća uvozili samo za svoje potrebe, a zatim su organizirali prodaju soli, željeza i druge robe. Najveći je dio uvezenih roba služio za podmirivanje njihovih potreba.

Sudjelovanja na znanstvenim skupovima


Download 3,42 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   16   17   18   19   20   21   22   23   ...   37




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish