G. Skladištenje i odlaganje
Radni fluid (isplaka) koji se koristi u procesu bušenja se odlaže u posebne tankove i ponovo koristi na novim bušotinama. Sada je u fazi priprema za sanaciju fluida za bušenje na starim lokacijama bušotina. Sanacija se ogleda u posebnim uređajima za tehnološku pripremu i odlaganje te stare isplake u napuštena ležišta. Projekat ove pripreme je u završnoj fazi izrade.
U rafinerijama se pored prerade nafte odvija skladištenje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda hemikalija, aditiva, pretovar i namešavanje gotovih proizvoda. Objekti u kojima se ovo izvodi generalno se mogu grupisati kao: rezervoari, cevovodi, pumpne stanice, vagon punilišta, autopunilišta i pontoni.
1.4.2. Ugalj
U Republici Srbiji se nalazi 46 basena mrkih i kamenih ugljeva, i to 13 basena kamenih i 33 basena mrkih ugljeva (Nikolić i Dimitrijević, 1990). Trenutno se ugalj otkopava u 13 basena (2 kamenog uglja i 11 mrkih ugljeva) dok su pojedina ležišta iscrpljena, pojedina u fazi istraživanja, a pojedina napuštena zbog rudarskih nesreća (Rudnik Aleksinac). Podela basena i ležišta prema proizvodnoj aktivnosti data su u Tabeli 1.21.
Mrki ugljevi Srbije odlikuju se različitim stepenom karbonifikacije i kvalitetom. Razvijeni su u različitim litostratigrafskim jedinicama (od donjeg miocena do pliocena) klastičnog i terigenog sastava. Skoro svi baseni pripadaju intramontanskom jezerskom tipu. Samo ugalj Despotovačkog i verovatno Bogovinskog basena - Istočno polje, pripadaju paralskom tipu. Njihov rang definisan je (Ercegovac 1998; Ercegovac.., 2006) na osnovu srednje refleksije huminita/vitrinita (0.26-0.50 %), ukupne vlage (13.18-49.11 %) i donje toplote sagorevanja bez vlage i pepela (21.2-28.1 MJ/kg). Na osnovu navedenih parametara Ercegovac (1998) izdvaja 3 grupe mrkih ugljeva Srbije:
1) meki mrki ugljevi (ligniti);
2) mat tvrdi mrki ugljevi (mrko-ligniti);
3) polusjajni tvrdi mrki ugljevi (mrki).
Kameni ugljevi Srbije su do sedamdesetih godina XX veka igrali veliku ulogu u ekonomiji tadašnje Jugoslavije. Tokom 70-ih godina brojna ležišta i rudnici su zatvoreni i napušteni. Na prostoru Srbije poznata su brojna istražena, iscrpljena i napuštena ležišta kamenih ugljeva karbonske, jurske, kredne i neogene starosti. Trenutno se kameni ugalj otkopava samo u Ibarskom Basenu i Vrškoj Čuki. Prema stepenu karbonifikacije kameni ugljevi Srbije dele se na:
1) kamene ugljeve srednjeg ranga;
2) kamene ugljeve visokog ranga.
Najznačajniji resursi ugljeva vezani su za područja Srpsko-makedonske i Karpato-balkanske metalogenetske provincije. Najveći resursi mrkih ugljeva i to mekih mrkih ugljeva, nalaze su u Kosovskom basenu, odnosno Kolubarskom i Kostolačkom basenu.
Tabela 1.21. Podela ležišta prema proizvodnoj aktivnosti
BASENI I LEŽIŠTA U EKSPLOATACIJI
|
1.
|
Meki mrki ugljevi (ligniti)
|
Kolubarski, Kostolački, Kovin, Kosovski
|
2.
|
Mat tvrdi mrki ugljevi (mrko-ligniti)
|
Krepoljinski, Lubnički, Sjenički, Sokobanjski
|
3.
|
Polusjajni tvrdi mrki ugljevi (mrki)
|
Bogovina (Istočno polje), Senjsko-Resavski
|
4.
|
Kameni ugljevi
|
Ibarski, Vrška Čuka
|
BASENI I LEŽIŠTA VAN EKSPLOATACIJE
|
5.
|
Meki mrki ugljevi (ligniti)
|
Kovin (kopneni deo), Metohija, Srem i Južna Bačka
|
6.
|
Mat tvrdi mrki ugljevi (mrko-ligniti)
|
Poljana, Zapadno Moravski, Mlavski, Dragačevski, Despotovački
|
7.
|
Polusjajni tvrdi mrki ugljevi (mrki)
|
Aleksinački, Zviški
|
8.
|
Kameni ugljevi
|
Bogovina Zapadno polje, Dobra Sreća, Podvis, Vlaško polje, Grdelica - Pčinja, Rtanj, Dobra na Dunavu, Jerma
|
Resursi ugljeva Republike Srbije obuhvataju brojne basene i ležišta i prema geološko-ekonomskom značaju mogu se podeliti u dve grupe:
1) resursi ugljeva primarnog geološko-ekonomskog značaja, u koje spadaju baseni i ležišta mekih mrkih ugljeva (lignita);
2) resursi ugljeva sekundarnog geološko-ekonomskog značaja, u koje spadaju baseni i ležišta tvrdih mrkih ugljeva (mat i sjajnih, odnosno mrko-lignita i mrkih) i kamenih ugljeva.
Od primarnih, sa ekonomskog aspekta značajna su tri basena koji se već duže vreme eksploatišu i ekonomski valorizuju, a koji će i u narednom periodu biti strateški važni. Basen sa najvećim resursima trenutno se ne nalazi u sastavu EPS-a. Sekundarni resursi ugljeva imaju geološki potencijal, neki od njih su u eksploataciji sa definisanim bilansnim rezervama, ali sa nejasno definisanim resursima i složenim uslovima eksploatacije, koji u velikoj meri utiču na cenu uglja. Postoji i grupa resursa ugljeva marginalnog značaja, koji nisu obuhvaćeni ovom strategijom i nisu razmatrani u ovom materijalu.
S obzirom da se veći deo rezervi tvrdih mrkih ugljeva koristi u energetske svrhe, neke od indikatora održivog korišćenja nije moguće sagledati pojedinačno, tako da će biti prikazani zajedno, kao što je to dato i u Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2015.
Ukupne geološke rezerve (bilansne+vanbilansne) mrkih i kamenih ugljeva Republike Srbije sa pokrajinama na dan 31. decembar 2005. godine prema "Bilansu geoloških rezervi i resursa mineralnih sirovina Republike Srbije" iznose 20.122.303.000 tona, od čega geološke rezerve Republike Srbije bez pokrajina iznose 9.278.979.753 t.
Prema stanju rezervi od 31. decembra 2009. godine, bilansne rezerve kamenog i mrkog uglja, kategorija A+B+C1, u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom iznose: 84.531.870 tona. U sistemima površinske eksploatacije (Kolubara i Kostolac) je 2.193.921.959 tona uglja (lignita) bilansnih rezervi, sa stanjem na dan 31. decembar 2009. godine. Količine uglja od 280.653.470 tona su iskazane na osnovu potvrda o rezervama, kojima je istekao rok važenja, a prema istom Izveštaju od 31. decembra 2009. godine na teritoriji AP Vojvodine je evidentirano 190.553.786 tona bilansnih rezervi, 303.135.958 tona uslovno-bilansnih (!?) i 612.353.068 tona potencijalnih rezervi (mrki ugalj + lignit). Prema podacima iz ovog Izveštaja (koji su nasleđeni iz prethodnih Bilansa, i neprecizni su) ukupne bilansne rezerve uglja (lignita) na Kosovu i Metohiji iznose 4.402.968 x 103 tona.
1.4.2.1. Resursi ugljeva primarnog geološko-ekonomskog značaja
Meki mrki ugljevi
A. Položaj i ekonomski tipovi ležišta
Meki mrki ugljevi (Low-Rank C; ECE-UN, 1998, 1999, 2000, ligniti - Prema Pravilniku o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi čvrstih mineralnih sirovina i ASTM), karakterišu se stepenom refleksije huminit/vitrinit od 0,26 % Rr do 0,30% Rr. Najznačajniji resursi mekih mrkih ugljeva (lignita) Republike Srbije vezani su za basene pontske starosti (gornji miocen), koji se javljaju na prostoru Srpsko-makedonske metalogenetske provincije. Svi baseni pripadaju jezerskom intramontanskom (međuvenačnom) tipu. Najznačajniji ugljeni baseni, gornjomiocenske starosti su: Kosovski, Kostolački i Kolubarski, kao i ležište Kovin.
B. Rezerve, resursi i drugi indikatori
Za strateško sagledavanje uslova i načina održivog korišćenja mineralnih resursa Srbije definisan je potreban set od 22 indikatora, koji su navedeni u prethodnom tekstu. Jedan deo prikazanih indikatora bazira se na podacima iz Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015.
Rezerve
Ukupne geološke rezerve mekih mrkih ugljeva - lignita Republike Srbije na dan 31. decembar 2009. godine prema "Bilansu geoloških rezervi i resursa mineralnih sirovina Republike Srbije" iznose 19.748.941.000 t. Geološke rezerve mekih mrkih ugljeva Republike Srbije bez pokrajina iznose 3.079.201.959 t i to 2.193.921.959 tona bilansnih i 885.280.000 t vanbilansnih rezervi. Najznačajnije rezerve ovih ugljeva u Republici Srbiji van pokrajina nalaze se u Kolubarskom i Kostolačkom basenu (kao i u ležištu Kovin, koje predstavlja prirodni nastavak Kostolačkog basena). Kolubarski basen ima za sada najveće količine istraženih rezervi. Najveće rezerve uglja nalaze su u AP Kosovo i Metohija, 15.746.600.000 tona, od čega 13.226.000.000 bilansnih i to u Kosovskom basenu i 2.520.000.000 t vanbilansnih rezervi. Geološke rezerve uglja u AP Vojvodina iznose 13.608.000 tona, od čega 9.083.000 t bilansnih i 4.525.000 t vanbilansnih rezervi.
Eksploatacione rezerve
Ukupne eksploatacione rezerve mekih mrkih ugljeva Republike Srbije bez pokrajina iznose 2.382.832.224 t (prema "Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period 2007-2012. godine").
Resursi
Procenjeni resursi mekih mrkih ugljeva Republike Srbije iznose oko tri milijarde tona. U basenima koji su van eksploatacije, resursi mekih mrkih ugljeva, nalaze se u Metohijskom basenu, ležištu Kovin (kopneni deo) i Sremu i Južnoj Bačkoj.
Kvalitet
Meki mrki ugljevi odlikuju se visokim sadržajem ukupne vlage (43,41-49,11%); sadržajem pepela na ukupnu vlagu od 17,40 do 20,53%; sadržajem ukupnog sumpora na ukupnu vlagu od 0,57% do 2,27%; donjom toplotom sagorevanja na ukupnu vlagu od 5,43 MJ/kg do 8,37 MJ/kg. Ovi ugljevi imaju slabokisele do izrazito kisele pepele, sa tačkom razlivanja od 1261°C do 1366°C. Najzastupljeniji macerali su tekstinit, ulminit, densinit i atrinit. Sadržaj liptinita i inertinita je nizak.
Sadašnje i očekivane potrebe privrede
Elektro energetski izvori u Republici Srbiji, bez AP Kosova i Metohije, imaju ukupno instalisanih 7120 MW na pragu elektrane, odnosno 3936 MW u TE na meki mrki ugalj (lignit), 2831 MW u HE i 353 MW u TE-TO na mazut i prirodni gas (prema Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine i Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period 2007-2012. godine). Na teritoriji AP Kosova i Metohije ima ukupno instalisanih 1235 MW na pragu, koje trenutno ne rade u sastavu Elektroenergetskog sistema Srbije. Postojeći kapacitet hidroenergije iznosi 10200 GWh godišnje toplotne energije (prema Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine). S obzirom na usporeni oporavak privrede (crna metalurgija, hemijska industrija, industrija građevinskih materijala i dr.), kao i velikog učešća zastarelih proizvodnih i energetskih tehnologija u industriji i saobraćaju, zabeležena je visoka specifična potrošnja specifične energije. Za racionalno smanjenje, danas visoke specifične potrošnje električne energije (preko 50 % u sektoru domaćinstva od ukupne potrošnje) neophodna je nova energetska politika sa instrumentima za njeno dosledno sprovođenje (Tabela 1.22.).
Shodno projekcijama energetskih potreba, koja je prikazana u Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine ("Službeni glasnik RS", broj 44/05) planira se da do 2012. godine u pogonu bude još jedna termoelektrana ukupnog kapaciteta od oko 750 MWh, što će povećati proizvodnju mekog mrkog uglja (lignita) za oko 8 miliona tona godišnje u odnosu na 2003. godinu. Do 2012. godine planirana je bazna proizvodnja od oko 4800 GWh.
Tabela 1.22. Sadašnja i planirana proizvodnja mekog mrkog uglja (prema Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2015.)
PROIZVODNJA UGLJA (u milionima tona)
|
2003.
|
2006.
|
2009.
|
2012.
|
2015.
|
Površinska eksploatacija (meki mrki ugalj-lignit)
|
35,66
|
38,04
|
38,16
|
44,07
|
43,74
|
Prema Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine, projekcije razvoja u energetskom sektoru do 2015. godine pokazuju da bi se potrošnja finalne energije mogla povećati od 7.31 mtoe u 2003. do 9,16 - 10,0 mtoe u 2015. godini, u zavisnosti od nivoa ekonomskog razvoja u zemlji.
Obim eksploatacije
Ugalj se trenutno otkopava u četiri basena. Preko 95% ukupne godišnje proizvodnje mekog mrkog uglja (lignita), koji se otkopava na površinskim kopovima Kolubarskog i Kostolačkog basena, koristi se za proizvodnju električne energije, a oko 5% godišnje proizvodnje koristi se za široku potrošnju. Tokom 2009. godine ukupno je otkopano 38,16 miliona tona, na površinskim kopovima Kolubare, Kostolca i podvodno u ležištu Kovin (prema "Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period 2007-2012. godine") (Tabela 1.23.).
Tabela 1.23. Proizvodnja mekog mrkog uglja-lignita u Republici Srbiji u periodu 1955-2008. godine
Period
|
Površinska
|
1955-1960
|
37.532.874
|
1961-1970
|
149.631.584
|
1971-1980
|
420.618.487
|
1981-1990
|
770.285.834
|
1991-2000
|
577.468.564
|
2001-2008
|
299.012.000
|
Ukupno
|
2.254.549.343
|
Skladištenje i odlaganje
Termoelektrane na ugalj spadaju, pored industrije nafte i naftnih derivata, u najveće zagađivače životne sredine. Tokom eksploatacije i sagorevanja uglja, kao i odlaganja produkata sagorevanja, dolazi do zagađenja zemljišta i voda potencijalno toksičnim mikroelementima i zagađenja vazduha različitim gasovima. Godišnje se prema podacima Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine odloži preko 5,5 miliona tona/godišnje pepela u neposrednoj okolini TE.
Prema "Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period 2007-2012. godine" emisija iz postrojenja EPS-a iznose: 66.900 t/godišnje čestica, 360.4400 t/godišnje SOx i 43.200 t/godišnje NOx.
U Republici Srbiji glavni stacionarni zagađivači su termoelektrane locirane u basenima Kolubare i Kostolca. Kolubarski basen (Nikola Tesla A i B i Kolubara A) sa 3.936 MW instalisane snage emituje više od 160 kt sumpor-dioksida, skoro 40 kt azotovih oksida i oko 50 kt prašine godišnje. Basen Kostolac (Termoelektrana Kostolac) sa 1.007 MW kapaciteta emituje više od 150 kt sumpor-dioksida, oko 9 kt azotovih oksida i oko 9 kt prašine. Emisije drugih zagađivača, kao što su ugljenmonoksid, isparljiva organska jedinjenja (VOC) i teški metali takođe su prisutne. Pored toga, termoelektrane produkuju 6-8 miliona tona čvrstog otpada. Emisije prašine iz ovih termoelektrana, skoro 60 kt godišnje, su ekstremno visoke (dobro opremljena elektrana sa instalisanom snagom od 1.000 MW emituje manje od 1 kt prašine godišnje).
1.4.2.2. Resursi ugljeva sekundarnog geološko-ekonomskog značaja
1.4.2.2.1. Tvrdi mrki ugljevi
A. Položaj i ekonomski tipovi ležišta
Tvrdi mrki ugljevi dele se na mat i sjajne. Mat tvrdi mrki ugljevi (Low-Rank B; mrko-ligniti; ligniti-ASTM) imaju stepen refleksije huminit/vitrinit od 0,31% Rr do 0,40% Rr, a polusjajni tvrdi mrki ugljevi (Low-Rank A; mrki), imaju stepen refleksije huminit/vitrinit koji varira od 0,41% Rr do 0,47% Rr. Resursi tvrdih mrkih ugljeva Republike Srbije vezani su za basene donjomiocenske, srednjemiocenske i panonske (gornji miocen) starosti koje se javljaju na prostoru Karpato-balkanske, Dinarske i Srpsko-makedonske metalogenetske provincije. Skoro svi baseni pripadaju intramontanskom jezerskom tipu. Samo ugalj Despotovačkog i verovatno Bogovinskog basena-Istočno polje pripadaju paralskom intramontanskom tipu. U grupu mat tvrdih mrkih ugljeva spadaju sledeći najznačajniji baseni: Krepoljinski, Lubnički, Sjenički i Sokobanjski. Najznačajniji baseni grupe polusjajnih tvrdih mrkih ugljeva su Senjsko-Resavski, odnosno Resavsko-Moravski i Bogovinski (Istočno polje) basen.
B. Rezerve, resursi i drugi indikatori
Rezerve
Ukupne geološke rezerve mat tvrdih mrkih ugljeva (mrko-lignita) Republike Srbije na dan 31. decembra 2005. godine prema "Bilansu geoloških rezervi i resursa mineralnih sirovina Republike Srbije" iznose 285.797.000 t. Geološke rezerve mat tvrdih mrkih ugljeva Republike Srbije bez pokrajina iznose 279.052.950 t, od čega 268.339.290 t bilansnih i 10.713.660 t vanbilansnih rezervi. Geološke rezerve polusjajnih tvrdih mrkih ugljeva Republike Srbije iznose 111.293.630 t i to 90.120.540 t bilansnih i 21.173.090 t vanbilansnih.
Eksploatacione rezerve
Ukupne eksploatacione rezerve mat tvrdih mrkih ugljeva (mrko-lignita) Republike Srbije na dan 31. decembra 2005. godine (prema "Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period 2007-2012. godine") iznose 63.878.890 t, dok eksploatacione rezerve polusjajnih tvrdih mrkih ugljeva (mrkih) iznose 5.478.313 t.
Resursi
Procenjeni resursi mat tvrdih mrkih ugljeva Republike Srbije iznose oko 314 miliona tona, a polusjajnih tvrdih mrkih ugljeva oko 26 miliona tona.
Kvalitet
Mat tvrdi mrki ugljevi (mrko-ligniti) imaju sadržaj ukupne vlage od 17,05% do 37,59%; sadržaj pepela na ukupnu vlagu od 12,87% do 25,74%; sadržaj ukupnog sumpora na ukupnu vlagu od 1,35% do 3,10%; donju toplotu sagorevanja na ukupnu vlagu od 10,51 MJ/kg do 16,97 MJ/kg. Ugljevi ovog ranga imaju slabo bazne do kisele pepele, a tačka razlivanja im varira od 1246°C do 1318°C. Polusjajni tvrdi mrki ugljevi karakterišu se sadržajem ukupne vlage od 13,18% do 27,55%; sadržajem pepela na ukupnu vlagu od 12,54% do 22,53%; sadržajem ukupnog sumpora na ukupnu vlagu od 1,13% do 5,67%; donjom toplotom sagorevanja na ukupnu vlagu od 13,35 MJ/kg do 19,45 MJ/kg. Ugljevi ove grupe imaju slabokisele pepele. Tačka razlivanja tvrdih mrkih ugljeva varira od 1220°C do 1393°C.
Sadašnje i očekivane potrebe privrede
Trenutna proizvodnja tvrdih mrkih ugljeva u najvećoj meri zadovoljava potrebe privrede, uz uvoz kvalitetnih mrkih ugljeva. Do 2015. godine planirano je da se proizvodnja tvrdih mrkih ugljeva sa 551.942 t poveća na 1.500.000 t, zbog očekivanog rasta privrede i porasta potrošnje energije (Tabela 1.24.).
Tabela 1.24. Sadašnja i planirana proizvodnja uglja (prema Strategiji razvoja energetike Republike Srbije do 2015.)
PROIZVODNJA UGLJA (u milionima tona)
|
2003.
|
2006.
|
2009.
|
2012.
|
2015.
|
Podzemna eksploatacija (tvrdi mrki ugalj)
|
0,48
|
0,62
|
0,81
|
1,34
|
1,50
|
Obim eksploatacije
Tvrdi mrki ugljevi se trenutno otkopavaju u šest basena. Eksploatacija u svim basenima je podzemna i odvija se u sklopu JP PEU. Tokom 2005. godine ukupno je proizvedeno 272.845 t mat i 212.701 t polusjajnog tvrdog mrkog uglja. Za potrebe sagorevanja u TE Morava isporučeno je 43.494 t mat i 63.017 polusjajnog tvrdog mrkog uglja, dok je za ostale potrebe (industrija, široka potrošnja, trgovine i toplane) isporučeno 195.913 t mat i 133.731 t polusjajnog tvrdog mrkog uglja (Tabela 1.25.).
Tabela 1.25. Proizvodnja tvrdih mrkih ugljeva Srbije u periodu 1955-2000 godine
Period
|
Proizvodnja
|
1955-1960
|
15.526.400
|
1961-1970
|
30.574.100
|
1971-1980
|
16.278.200
|
1981-1990
|
11.042.300
|
1991-2000
|
7.100.900
|
2001-2008
|
1.555.000
|
Ukupno
|
82.076.900
|
Skladištenje i odlaganje
Podaci koji su dati u poglavlju 2.3.2.2.1. odnose se na sve termoelektrane i toplane u Republici Srbiji, uključujući i TE Morava koja koristi i tvrde mrke ugljeve.
1.4.2.2.1 Kameni ugljevi
A. Položaj i ekonomski tipovi ležišta
Na prostoru Republike Srbije poznata su brojna istražena, iscrpljena i napuštena ležišta kamenih ugljeva karbonske, jurske, kredne i neogene starosti. Trenutno se ugalj otkopava samo u Ibarskom Basenu i Vrškoj Čuki. Ležišta kamenih ugljeva nemaju veću perspektivu. Svi baseni pripadaju jezerskom intramontanskom tipu.
B. Rezerve, resursi i drugi indikatori
Rezerve
Ukupne geološke rezerve kamenih ugljeva Republike Srbije na dan 31. decembra 2009. godine prema "Bilansu - Izveštaju o rezervama i resursima mineralnih sirovina Republike Srbije" iznose 20,95 x106 t, od čega 8,21x106 t bilansnih i 12,74 x 106 t vanbilansnih rezervi.
Eksploatacione rezerve kamenih ugljeva Republike Srbije na dan 31. decembra 2005. godine (prema "Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period 2007-2012. godine") iznose 1.984.703 t.
Resursi
Procenjeni i prognozni resursi kamenih ugljeva Republike Srbije iznose oko 52,00 x106 t.
Kvalitet
Kameni ugljevi srednjeg ranga, sa stepenom refleksije vitrinita 0,51-2,20 % Rr, imaju sadržaj vlage ispod 10 %, sadržaj isparljivih materija bez vlage i pepela ispod 42 %, i donju toplotu sagorevanja bez vlage i pepela od 26 MJ/kg do 35 MJ/kg. Kameni ugljevi visokog ranga, antraciti, sa srednjim stepenom refleksije vitrinita preko 2,20 % Rr, imaju sadržaj vlage ispod 5 %, sadržaj isparljivih materija ispod 10 %, i donju toplotu sagorevanja preko 35 MJ/kg.
Sadašnje i očekivane potrebe privrede
Trenutne potrebe Srbije za kamenim ugljem su znatno veće od postojeće proizvodnje i podmiruju se iz uvoza. Mada su potrebe privrede za kamenim ugljevima znatno veće od proizvodnje, "Programom ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period 2007-2012. godine" planirano je zatvaranje i poslednja dva basena kamenih ugljeva - Ibarskih i Vrške Čuke do 2012. godine.
S obzirom na kvalitativna svojstva ovih kamenih ugljeva, neophodno je razmotriti i njihovu drugačiju upotrebu pre zatvaranja, pogotovu preostalih rezervi u rudniku Vrška Čuka, s obzirom da se isti mogu koristiti i kao abrazivi, poluprovodnici, ugljenična vlakna, aktivni ugalj za prečišćavanje vode, punila u gumarskoj industriji i sl. U tom smislu trebalo bi adekvatnim metodama tretirati i aktuelna jalovišta, naknadnim separisanjem i primenom novih tehnologija, kojima bi se postigli značajni ekonomski efekti iz proizvodnje i primene ove (uslovno) "tehnogene sirovine", npr. sirovina za proizvodnju Si-karbida. Time bi se značajno rekultivisao i sadašnji jalovištem zauzeti prostor.
Obim eksploatacije
Kameni ugljevi trenutno se otkopavaju u dva basena. Eksploatacija u ovim basenima je podzemna i odvija se u sklopu Javnog preduzeća - PEU "Rembas" Resavica - u restruktuiranju. Tokom 2008. godine ukupno je proizvedeno 66.396 t kamenog uglja. Za potrebe sagorevanja u TE Morava isporučeno je 47.879 t, a za ostale potrebe isporučeno je 15.744 t uglja.
Do'stlaringiz bilan baham: |