|
II. Ocjena doktorskoga rada
Doktorski rad pristupnika mr. sc. Vladimira Žumera rezultat je njegova višegodišnjeg teorijskog istraživanja načela, kriterija i metodologije vrednovanja kao i sudjelovanja u izradi pravilnika, preporuka i različitih popisa dokumentarnoga gradiva s rokovima čuvanja. Svoja dosadašnja istraživanja objavio je u više radova u domaćim i stranim časopisima te u objavljenom magistarskom radu Valorizacija dokumentarnega gradiva za zgodovino, znanost in kulturu. Osobitost ovoga doktorskoga rada jest u doprinosu razrade i primjene funkcijskoga makrovrednovanja i izrade skupnoga klasifikacijskoga nacrta koji uključuje vrednovanje zapisa javne uprave u Sloveniji u povezanom hijerarhijskom sustavu.
Rad je doprinos teoriji i praksi vrednovanja zapisa kao jednoj od temeljnih i najzahtjevnijih zadaća arhivske službe. Funkcijsko makrovrednovanje s operativnoga gledišta omogućuje da se od ogromnih količina zapisa za budućnost sačuvaju samo one zapisi koji su nastali obavljanjem funkcija te kao spomeničko dobro i kao izvor informacija služe potrebama znanosti i kulture i dio su općega „pamćenja“. Rad je na poseban način i doprinos vrednovanju elektroničkih dokumenata jer se vrednovanje elektroničkih zapisa mora utvrditi na samome početku nastanka zapisa, a to pretpostvlja razrađeni skupni klasifikacijski nacrt kao i resorske i pojedinačne klasifikacijske nacrte s precizno utvrđenim rokovima čuvanja zapisa i utvđivanja arhivskoga i trajnoga dokumentarnoga gradiva.
Rad se temelji na teorijskoj razradi vrednovanja u svjetskoj arhivističkoj literaturi i na pravnoj regulativi i praksi koja je bila prisutna na području nekadašnje Jugoslavije nakon 1945. godine te na zakonskim i podzakonskim aktima Republike Slovenije donesenim nakon 1991. godine. Premda se rad prvenstveno bavi problemom vrednovanja zapisa javne uprave Republike Slovenije, rezultati do kojih je došao pristupnik razradom načela i kriterija vrednovanja, analizom funkcija stvaratelja zapisa i razradom skupnoga funkcijskoga klasifikacijskoga nacrta, ova doktorska radnja je dobar putokaz za razradu i primjenu slične metodologije i prakse i u drugim područjima djelatnosti kao i u drugim zemljama.
U utvrđivanju trajnoga značaja pojedinih zapisa koje dokumentiraju funkcije i djelatnosti pristupnik primjenjuje razrađena načela i kriterije kako ih je formulirala arhivska teorija i praksa u svijetu s posebnim osvrtom na teoriju i praksu na području Republike Slovenije,posebno nakon osamostaljenja 1991. godine. Od vrednovanja pojedinoga dokumenta, analizom funkcija i primjenom određenih kriterija i načela dolazi se do makrovrednovanja koje obuhvaća veće funkcijske cjeline zapisa. Takav pristup najbolje odgovara vrednovanjima u suvremenom upravljanju zapisa javne uprave. Ponajprije, sustav funkcijskoga makrovrednovanja omogućuje bolju operativnost jer se naglasak stavlja na veću predmetnu cjelinu (klasifikacijsku oznaku ili seriju), a ne na pojedinačni dokument. Putem funkcijskog klasifikacijskoga nacrta na samome početku nastanka spisa određuje se njegova sudbina: rok čuvanja za dokaznu vrijednost ili trajno čuvanje kao dijela općega pamćenja i spomeničke baštine. Ono omogućuje redovno odabiranje i preuzimanje odabranoga arhivskoga gradiva u arhive i prevladavanje masovnosti zapisa kao posljedice razvoja suvremene administracije. Takav pristup ne isključuje i naknadno mikrovrednovanje u procesu kasnije obrade i revolorizacije arhivskoga gradiva u arhivu.
Funkcijsko makrovrednovanje odgovara i suvremenoj informatizaciji i e-upravi koja traži da se svi metapodatci o gradivu utvrde pri samome nastanku zapisa. Dok je u vrednovanju klasičnih nositelja zapisa (papir) bilo moguće vrednovanje provesti i naknadno, premda je to opterećivalo arhivsku službu, elektronički zapisi traže da se na samome početku pri njihovu nastanku odredi i rok čuvanja i trajnost čuvavnja i dostupnost tih zapisa.
Pristupnik je u radu sažeto prikazao i sustav upravljanja zapisima kako je razrađen u zakonskim i podzakonskim aktima Republike Slovenije nakon 1991. godine. Istovremeno je uz kratki povijesni prikaz razradio i postojeće klasifikacijske nacrte i predložio novi skupni klasifikacijski nacrt. On je prikazan u decimalnome sustavu ali tako da obuhvaća sve bitne funkcije javne uprave Republike Slovenije. Taj decimalni klasifikacijski nacrta razrađen je kao troznamenkasti okvirni klasifikacijski nacrt s mogućnošću dalje razrade na petznamenkasti okvirni klasifikacijski nart. U radu se predviđa i razrada resorskih i pojedinačnih klasifikacijskih nacrta.
Na osnovi obveznog okvirnog troznamenkastog klasfikacijskog nacrta pristupnik daje primjere i skupnoga petznamenkastoga klasifikacijskog nacrta za razvrsavanje pojedinih zajedničkih upravnih i administrativnih funkcija. Dodan je i model s raščlanjenim tipičnim resorskim i specifičnim upravnim funkcijama pojedinih tijela javne uprave i model tipičnih administrativnih funkcija za javna poduzeća i javne zavode kada ne obavljaju upravne radnje odnosno ne vode upravni postupak.
Tako razrađenim sustavom i modelima skupnog, resornih i pojedinačnih klasifikacija funkcija i utvrđivanjem rokova čuvanja i određivanja trajne vrijednosti zapisa kao arhivskoga gradiva pruža se izuzetna pomoć arhivima da donose konkretne upute za odabiranje arhivskoga gradiva tijela javne uprave Istodobno se omogućuje tijelima javne uprave da utvrde rokove čuvanja dokumentarnoga gradiva sukladno uredbi o upravnovm poslovanju.
Modeli klasifikacijskih nacrta izneseni u doktorskom radu mogu se primijeniti i kod vrednovanja multipliciranih dokumenaa i podataka u tijelima javne uprave, i to vertikalno prema hijerarhijskoj nadležnosti i horizontalno prema rasprostranjenosti. Jedino vrednovanje koje obuhvaća sve funkcije, pa prema tome i sve vrste zapisa javne uprave u državi na svim razinama, može uspješno riješiti multipliciranje zapisa, što je jedan od najvećih problema vrednovanja suvremenih zapisa javne uprave.
Do'stlaringiz bilan baham: | 
