Prikaz i ocjena znanstvenih radova
Rad „Pridjevska antonimija i negacija u hrvatskome i njemačkome jeziku“, napisan u koautorstvu s prof. dr. Marijom Turk, bavi se odnosom antonimije i negacije u hrvatskome i njemačkome jeziku tako što se utvrđuju podudarnosti, paralelizmi i razlike na tvorbenoj i semantičkoj razini obaju jezika. Kontrastivnim se pristupom prikazuju antonimski odnosi (kontrarnost, komplementarnost, kontradiktornost), kolokacije antonimskih parova i prividni antonimski parovi.
Članak „Žena i jezik“ daje pregled najvažnijih istraživanja koja su u okviru feminističke lingvistike nastala u njemačkom govornom području proteklih trideset godina. Opisuju se studije o strukturnoj organizaciji razgovora, empirijske spoznaje o razlikama utvrđenima u komunikativnom ponašanju muškaraca i žena te jezična politika pronađenih strategija za provođenje ravnopravnosti u domeni jezika. Autorica zaključuje da se ipak još uvijek ne može govoriti o nestanku razlika među spolovima u pogledu jezika, iako su u Njemačkoj naišli na veliku primjenu u gotovo svim sferama kulturnog i društvenog života. Rješenje ne vidi samo u promjenama na formalnoj razini, već i u senzibiliziranju populacije o postojanju različitih govornih svjetova.
U radu „Njemačke posuđenice u titlovanim filmovima i serijama“, pristupnica obrađuje uporabu i funkciju njemačkih posuđenica u titlovima stranih filmova i serija na hrvatskoj televiziji te metodom anketiranja utvrđuje njihovo poznavanje i razumijevanje kod riječkog gledateljstva. Dobivene rezultate uspoređuje s onima iz recentnih radova koji se bave germanizmima u pojedinim hrvatskim narječjima.
„Trend davanja imena djeci u gradu Rijeci“ je članak u kojemu autorica daje osvrt na situaciju davanja osobnih imena koja vlada u gradu Rijeci. U prvom se dijelu daje kratki povijesni pregled o osobnim imenima u ispitanoj regiji, a potom se analizira popis imena djece iz riječkih vrtića i jaslica prema kriteriju učestalosti imena, podrijetlu, društveno-političkoj i kulturnoj uvjetovanosti, prema oblik imena i prema načinu pisanja. Na temelju dobivenih podataka, prikazan je trend davanja imena na području grada Rijeke.
U koautorstvu s doc. dr. sc. Nevenkom Blažević, pristupnica u interdisciplinarnom radu „Pragmalinguistic elements in tourist destination images formation“ upućuje na važnost jezika pri stvaranju slike o turističkim destinacijama. U radu se analizira korpus kojega tvore promidžbeni turistički materijali te se kao rezultat analize izdvajaju retorička sredstva koja imaju direktni utjecaj na recipijenta o njegovom percipiranju predstavljenog odredišta.
Rad „Der Status deutscher Lehnwörter im Kroatischen“ bavi se statusom njemačkih posuđenica u hrvatskome jeziku kao sustavu. Daje se raščlamba germanizama prema kriteriju pravog porijekla, stupnju integriranosti u jezični sustav, vrijeme posuđivanja te odnosu posuđenice naprema hrvatskome standardnom jeziku. Navedeni kriteriji se primjenjuju pri analizi dvaju hrvatskih rječnika. Analiza pokazuje da se njemačke posuđenice glede jezičnog statusa različito tretiraju, no da oba rječnika potvrđuju standardnojezični status tek kod omanjeg broja germanizama.
Članak „Semantička prilagodba nadregionalnih njemačkih posuđenica (na primjeru imenica)“ također se bavi njemačkim posuđenicama u hrvatskome jeziku. Autorica na temelju korpusa dobivenog iz doktorskoga rada izdvaja jednu skupinu njemačkih posuđenica te ih zbog svoje prostorne raslojenosti naziva nadregionalnim posuđenicama. Imenice analizira prema kriteriju njihove semantičke adaptacije primjenjujući teoriju profesora R. Filipovića te ustanovljuje njihovu potpunu prilagođenost hrvatskom jeziku. Posuđenice prolaze razne stupnjeve semantičke prilagodbe: od nulte semantičke ekstenzije, preko suženja ili proširenja značenja, pojave u obliku metonimije, pučke etimologije, elipse i metafore preko pejorizacije značenja. Provedena analiza značenjske prilagodbe njemačkih posuđenica u hrvatskome jeziku pokazala je da se jedan oveći broj nadregionalizama slobodno razvio što govori o tome koliko su one integrirane u njegov leksički sustav.
Do'stlaringiz bilan baham: |