Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike

Obvezatna literatura

D. Brozović, Standardni jezik, Zagreb 1970. Odabrana poglavlja iz doktorata Z. Matišić, Indijski standardni jezici s posebnim obzirom na hindski, Zagreb 1982. Odabrana poglavlja iz knjige M. Radovanović, Sociolingvistika, Novi Sad 1986. Z. Matišić, «Jezična politika u Indiji», u: M. Pupovac (ur.) Jezici i politike, Zagreb 1988, str. 153-193. Z. Matišić, «The Future of the English Language in India» u: M. Offredi (ur.), Literature and the Media in India, Delhi 1991. Dva rada iz širega prijedloga literature na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.

DOPUNSKA LITERATURA:

Studije i članci u dogovoru s nastavnikom.

NASTAVNIK (samo ime i prezime):

Višnja Josipović Smojver

NASLOV PREDMETA / MODULA:

Suvremene fonološke teorije

VRSTA PREDMETA / MODULA:

izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE:

predavanja

seminari

vježbe

8 sati

sati

sati

UVJETI:

SADRŽAJ:

Ovaj kolegij pruža uvid u novije trendove u fonologiji. Daje se pregled suvremenih metoda fonološkog opisa. Počevši od uvoda pojma «modela», metaforičkog opisa jezičnoga, odnosno fonološkog sustava, pokazuje se kako pojedini modeli koji su se javili od pojave suvremene fonologije na različite načine analiziraju i opisuju fonološki sustav, ovisno o teorijskome okviru kojemu pripadaju. Ukazuje se na tri osnovna analitička pristupa koja su bila najutjecajnija od pojave lingvistike kao nezavisne znanstvene discipline: strukturalizam; derivacijska fonologija, koja uključuje dvije vrste generativnih pristupa – prvobitni linearni pristup i kasnije nelinearne modele; te najnoviji pristup, teorija optimalnosti.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je ovog kolegija da se studenti upoznaju s najnovijim trendovima u fonološkoj teoriji, kao i da se kod studenata razviju analitičke vještine u području fonologije, primjerene doktorskoj razini studija. Studenti se također uče suvereno i kritički koristiti relevantnu literaturu iz tog područja.. Pored temeljne literature na kojoj se kolegij zasniva, doktorande se potiče da u skladu sa svojim individualnim interesima pronalaze i čitaju izbornu literaturu, koja uključuje radove objavljene u lingvističkim časopisima i u internetskim arhivima.

NAČIN RADA:

predavanja, seminari, konzultacije

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA:

usmeni ispit u terminu koji se individualno dogovori sa studentima

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

Analizira se uspjeh na ispitu i provodi se anketa među studentima.

Obvezatna literatura

Gussenhoven, C. & H. Jakobs(2005), Understanding Phonology, 2nd edn. London: Hodder Arnold. Gussman, E. (2002), Phonology: Analysis and Theory, Cambridge: Cambridge University Press. Kager, R. (1999), Optimality Theory, Cambridge: Cambridge University Press.

DOPUNSKA LITERATURA:

Dopunska literatura ovisi o individualnom interesu i usmjerenju pojedinog doktoranda te uključuje radove objavljene u lingvističkim časopisima i u internetskim arhivima.

NASTAVNIK (samo ime i prezime):

Ivo Škarić

NASLOV PREDMETA / MODULA:

Govorništvo u znanosti

VRSTA PREDMETA / MODULA:

izborni

ECTS BODOVI:

4

JEZIK:

Hrvatski

TRAJANJE:

8

sati

SEMESTAR:

STATUS:

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE:

predavanja

seminari

vježbe

8 sati

sati

22 sati

UVJETI:

SADRŽAJ:

Odredit će se položaj retorike u odnosu na druga područja od antike do novoga doba, a posebno do suvremene postmoderne. Iznijet će se brojne veze između znanstvenih procesa i govorništva u samom istraživanju, ali naglašeno još u obznanjivanju znanstvenih postignuća te pri stvaranju vrijednosnih sudova o znanstvenim činjenicama i o znanstvenom radu. U vježbama će se stvarati umijeće komuniciranja u visokoškolskoj nastavi, na znanstvenim skupovima i u odnosu s javnošću, pri čemu će se težiti za tim da se ovlada kulturom kritičkoga diskursa.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je kolegija da razbije modernističke predrasude o potpunoj "pročišćenoj" znanosti od natruha retoričnosti. Nastojat će se da doktorandi steknu vještinu uspješnog govornog komuniciranja u kojemu dominiraju argumentativni postupci.

NAČIN RADA:

predavanja, razgovori, radionička nastava, vježbe.

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA:

ispit iz teorije i demonstracija govorničkih vještina

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

Kroz razgovor i demonstraciju usvojenih govorničkih vještina. Anketa.

Obvezatna literatura

The rhetoric of the human sciences : language and argument in scholariship and public affairs / edited by John S. Nelson, Allan Megill, Donald N.MacCloskey, 1st ed,London ; Madison : The University of Wisconsin Press , 1987. Weston, A. A Rulebook for Arguments. Hackett Pub. Comp. 1992. Škarić, I. Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb, Školska knjiga, 2000. Fahnestock, J., Secor, M. A rhetoric of argument. Boston: McGraw Hill , 1990. Toulmin, S. E. The Uses of Argument. Cambridge University Press, 1969. Perelman, C., Olbrechts- Tyteca L. The new rhetoric : a treatise on argumentation. Notre Dame : University of Notre Dame Press, 1969.

DOPUNSKA LITERATURA:

Aristotel: Retorika. Zagreb, Naprijed, 1989. Aristotel: Topika. Beograd, Kultura, 1965. Beker, M.: Kratka povijest antičke retorike. Artrezor, Zagreb, 1997. Freeley, Austin J.: Argumentation and Debate. International Thomson Publishing Comp., 1996. (9. izd.) Grabnar, B.: Retorika za vsakogar. Ljubljana, Državna založba Slovenije, 1991. Gračanin, Đ.: Temelji govorništva, Zagreb,Nadbiskupski duhovni stol, 1954. Gronbeck, Bruce E., Kthleen German, Douglas Ehninger, Alan H. Monroe: Principles of Speech Communication. Harper Collins College Publishers, 1995. (12. izd.) Hasanbegović, J.: Perelmanova pravna logika kao nova retorika. Beograd, Biblioteka Izazovi, 1988. str. 1-118. Jaffe, C.:Public Speaking: concepts and skills for a diverse society. Wadsworth Publishing Company, 1998. Kvintilijan, M. F.: Obrazovanje govornika. Sarajevo, Veselin Masleša, 1985. Pertović, Gajo: Logika. Zagreb, Školaska knjiga, 1988. Glasoviti govori. Zagreb : Naklada Zadro, 1999.

NASTAVNIK (samo ime i prezime):

Nikolaj Lazić

NASLOV PREDMETA / MODULA:

Informatički praktikum

VRSTA PREDMETA / MODULA:

izborni

ECTS BODOVI:

JEZIK:

TRAJANJE:

15

sati

SEMESTAR:

STATUS:

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE:

predavanja

seminari

vježbe

sati

sati

15 sati

UVJETI:

SADRŽAJ:

Pronalaženje informacija, oblikovanje rezultata, prezentacija rezultata istraživanja, služenje komunikacijskim sredstvima u znanstveno-istraživačkom radu.

CILJ/KOMPETENCIJE:

Cilj je osposobiti mladog znanstvenika za samostalno korištenje računala, pronalaženje, analizu, oblikovanje i prezentaciju rezultata.

NAČIN RADA:

vježbe na računalu

NAČIN POLAGANJA ISPITA I PROVJERE ZNANJA:

Demonstracija umijeća uporabe računala za funkcije navedene u sadržaju vježbi

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

Anketa

Obvezatna literatura

DOPUNSKA LITERATURA:

3.5.  Ritam studiranja i obveze studenata. Uvjeti za napredovanje kroz studij, upisa u sljedeći semestar ili trimestar, odnosno sljedeću godinu studija, te preduvjeti upisa pojedinog predmeta ili skupine predmeta.
Podrobniji ritam i obveze studenata bit će uređeni Pravilnikom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike usklađenim s općim uvjetima doktorskih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način odabira studenta, obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova, te doktorskih kandidata.

Studentu Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike obvezno se imenuje mentor pri čemu će se, prema mogućnostima, voditi računa o želji studenta. Mentor odgovara za konsultacijsko-znanstvenoistraživački rad studenta i pomaže studentu u pripremi teme i u izradi doktorskog rada. Mentor se bira do kraja IV. semestra studija.

Mentor mora biti nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje, a imenuje ga Vijeće PDSL.

Studentu se, po potrebi, može omogućiti i imenovanje mentora.

3.7. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa.

Prema obrazloženome zahtjevu studenta Vijeće PDSL može odobriti slušanje pojedinih predmeta s drugih doktorskih programa.

3.8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika).

Izvođenje nastave na stranom jeziku predviđeno je samo ako je riječ o gostujućem profesoru iz inozemstva.

3.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova - pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu-predlagaču  ili drugim sveučilištima.

Kriteriji i uvjeti prijednosa ECTS-bodova s drugih studija utvrđuju se u skladu s odlukama Vijeća PDSL-a.

3.10. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada

Poslijediplomski doktorski studij lingvistike završava se polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada (disertacije).

Nakon Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.) na području humanističkih znanosti, polju filologija.

Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada:

Tema doktorskog rada prijavljuje se po izvršenju obveza iz programa Poslijediplomskoga doktorskoga studija. Student, u dogovoru s mentorom, u pisanom obliku (sinopsis) predlaže temu doktorskog rada Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću.

Prijedlog teme sadrži: naslov; kratak uvod iz kojeg će se vidjeti razlozi za predloženo istraživanje; teorijsku podlogu i obrazloženje aktualne relevantne spoznaje; ako je potrebno praktičnu primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći; uže područje rada; ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos; obrazložiti metodološke postupke, izložiti strukturu rada tj. opisno dati kratak osvrt na elemente gradiva.

Prijedlog teme razmatra Stručno povjerenstvo te u skupnom izvještaju daje mišljenje i prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi konačnu odluku.

Nakon odobrenja teme i sinopsisa student može pristupiti izradi doktorskog rada.
Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada:

Doktorski rad predaje se uz pisanu suglasnost mentora.

Članove Stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike.

Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet članova), čija je znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada studenta. U povjerenstvo može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno odnosno odgovarajuće znanstveno zvanje.

Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi Fakultetskom vijeću najkasnije u roku šest mjeseci od dana primitka odluke o imenovanju povjerenstva. Članovi Stručnog povjerenstva mogu dati i svoje izdvojeno mišljenje.

Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada. Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu mora biti izvan visokog učilišta koje provodi postupak.

Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti studentu na doradu uz pisane primjedbe ili odbiti.
Uvjeti i način obrane doktorskog rada:

Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja povjerenstva na Fakultetskom vijeću Fakulteta, najkasnije u roku 3 mjeseca.

Obrana doktorskog rada je javna i obavlja se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad.

Deset dana prije obrane objavljuje se sažetak disertacije zajedno s ocjenom na internetskoj / mrežnoj stranici Fakulteta.

O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik.

3. 11. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Student koji je prekinuo Poslijediplomski znanstveni doktorski ili magistarski studij upisan prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 158/03) može uložiti pisani zahtjev za nastavak studija upisom na Poslijediplomski doktorski studij lingvistike. Odgovarajuću odluku za nastavak studija donosi Vijeće Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike.

Vijeće utvrđuje razliku ispita između programa studija koji je kandidat upisao i studijskog programa za stjecanje doktorata znanosti, na kojem nastavlja studij. Razlika ispita ovisi o prije izvršenim obvezama studenta.

Student koji je upisao poslijediplomski studij na drugom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, iz znanstvenog polja filologije, može nastaviti studij ako postoje opravdani razlozi za prijelaz, pod uvjetima koje utvrdi Vijeće Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta.

Prijelazi studenta s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija («Narodne novine», br. 158/03).

3.12. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja.
Student može u svakome trenu, ako mu je za neku opravdanu svrhu (npr. mobilnost) potrebno, dobiti potvrdu o dotad obavljenim obvezama na studiju.

3.13. Uvjeti i način stjecanje doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita

U skladu s člankom 73. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (pročišćeni tekst) i člankom 75. stavkom 1. točka 6. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja mogu steći doktorat znanosti.

Osoba treba imati znanstvene radove kojima je značajno unaprijedila znanost, pri čemu se posebno cijeni međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja.

Postupak utvrđivanja uvjeta za stjecanje doktorata znanosti pokreće osoba koja smatra da ispunjava uvjete uz predočenje dokaza koji je afirmiraju kao znanstvenika s objavljenim znanstvenim radovima u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili domaćim časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom.

Zahtjev pristupnika razmatra stručno povjerenstvo koje u skupnom izvještaju daje mišljenje i prijedlog za stjecanje doktorata znanosti Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću, koje donosi odluku.

Odluka Fakultetskog vijeća o ispunjavanju propisanih uvjeta upućuje se Senatu Sveučilišta u Zagrebu radi davanja suglasnosti.

3.14. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja
Preporuča se da za doktorske program to bude u pravilu četiri godine za redovite/cjelovremene (full time) studente, odnosno sedam godina za izvanredne/djelovremene (part time) studente /uz rad.


4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1.  Mjesta izvođenja studijskog programa:

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija, posebno podaci o istraživačkim  resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi)

Studij će se izvoditi u prostorijama i s opremom Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

4.3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program.

Na mrežnim stranicama MZOŠ-a mogu se pronaći imena nastavnika na Poslijediplomskome doktorskome studiju lingvistike koji su ujedno i voditelji znanstvenih projekata MZOŠ-a. Od njih se očekuje uključivanje spoznaja i rezultata istraživanja s njihovih projekata u nastavu na Studiju.

4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom.

Poslijediplomskim doktorskim studijem lingvistike rukovodi Vijeće studija, a voditelj studija je nastavnik kojega izabere Vijeće.

4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija, odnosno suradnih institucija: za stjecanje kreditnih bodova, izvođenje istraživačkog rada, obranu doktorske disertacije, ostvarivanje obvezatnih i izbornih aktivnosti.

Ugovorni odnosi između studenata i nositelja Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike odredit će se u skladu s općim uvjetima doktorskih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

4.6. Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri pokretanju studija. Podaci o svakom angažiranom nastavniku, i to:

• 
  naziv ustanove u kojoj je zaposlen,
  
• 
  adresa e-pošte i adresa osobne www-stranice,
  
• 
  životopis, popis radova objavljenih u posljednjih pet godina, te navođenje radova koji ga kvalificiraju za izvođenje studijskog programa,
  
• 
  datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje,
  
• 
  ako nastavnik nije zaposlen u visokoškolskoj ustanovi koja predlaže program, pismena izjava nastavnika da je spreman izvoditi nastavu te pismena dozvola čelnika ustanove u kojoj je nastavnik zaposlen s navođenjem predmeta i razdoblja za koje se dozvola izdaje.
  

[Ime i prezime nastavnika]

Marin Andrijašević, docent
[Ustanova u kojoj radi]

Filozofski fakultet, Zagreb

E-mail: [e-mail]

Životopis:
Rođen 1960. u Zagrebu. Diplomirao opću lingvistiku i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao i doktorirao iz semiologije na istom fakultetu. Od 1983. radi kao asistent a poslije kao docent - predstojnik Katedre za semiologiju pri Odsjeku za lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gost profesor je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli (Bosna i Hercegovina); lektor za hrvatski jezik i književnost na Institut national des langues et civilisations orientales u Parizu; član Međunarodnoga odbora AILA-e (Association internationale de linguistique appliquée); član Association internationale des écrivains de langue française; tajnik pa predsjednik Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL); autor dvadesetak znanstvenih radova iz područja lingvistike, semiologije i teorije književnosti te urednik šest lingvističkih zbornika; gostovao s lingvističkim i semiološkim temama na sveučilištima u Parizu, Bordeauxu, Bruxellesu, Strasbourgu, Tokyju, Manchesteru, Marseilleu, Ljubljani; prevoditelj stručnih i beletrističkih tekstova s hrvatskoga na francuski, i obratno (Apollinaire, Baudrillard, Bourdieu...); autor preko trideset emisija o francuskom i hrvatskom jeziku na HTV-u; voditelj projekta Tipologija označivanja u semiologiji i semiotici.
Popis radova:

1. 
   Jezik između poetike i hermeneutike. U K. Bagić (ur.). Važno je imati stila (str. 109-116). Zagreb: Disput.
   
2. 
   Le phénomene linguistique abordé sous l'angle sociolinguistique (exemple de la langue croate). Terminologie et traduction. Luxembourg, 178-185.
   
3. 
   Psiholingvističke natuknice o ontogenezi značenja. U J. Mihaljević Djigunović, N. Pintarić (ur.). Primijenjena lingvistika danas (str. 197-201). Zagreb: HDPL.
   
4. 
   Kako hrvatski danas zrcali strane jezike. Strani jezici, XXIV, 3/4, 144-148.
   
5. 
   Parole et musique. T&M, Paris, 21-34.
   

[Ime i prezime nastavnika]

Mislava Bertoša, docent
[Ustanova u kojoj radi]

Filozofski fakultet, Zagreb

[Ima li suglasnost ustanove ako nije na FF-u]
E-mail: [E-mail adresa nastavnika]

[e-mail]

Životopis:

[Kratki životopis]

Mislava Bertoša rodila se 28. studenog 1972. godine u Puli. Nakon završene jezične gimnazije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je filozofiju i opću lingvistiku koje je diplomirala 1999. godine Od 2000. godine zaposlena je na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao znanstvena novakinja. U prosincu 2002. godine na Sveučilištu u Zadru obranila je magistarski rad pod naslovom Prezimena nahoda iz tršćanskog brefotrofija u XIX. stoljeću. U veljači 2007. godine obranila je doktorski rad Semiološki pristup reklamnome diskursu (na korpusu istarskih publikacija iz posljednjih desetljeća austro-ugarske vladavine). Bila je tajnicom, a zatim i voditeljicom Zagrebačkog lingvističkog kruga na kojem je nekoliko puta održala izlaganje u okviru redovitih sastanaka. Sudjeluje i na radionicama Hrvatskog semiotičkog društva. Od 2003. godine obavlja posao tajnice časopisa Suvremena lingvistika i uređuje rubriku Obznane. Sudjelovala je na nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova, u nekoliko navrata izlaganjima s područja (socio)semiologije (2004. godine izlaganje pod naslovom „„Socijalna reklama: (socio)semiotički aspekti“; sa Sandrom Antulov; 2007. godine izlaganje pod naslovom „Savršenstvo savršena para: društveni stereotipi i prakse otpora“; oba na skupu HDPL-a).

Popis radova:
[Popis radova, ne više od pet jedinica]

1. 
   Djeca iz obrtaljke. Nametnuto ime i izgubljeni identitet (Imena i prezimena nahoda u XIX. stoljeću), Profil International, Zagreb 2005.
   
2. 
   Ex incognitis genitoribus. Prezimena nahoda iz tršćanskog brefotrofija tridesetih godina XIX. stoljeća, u: Folia onomastica Croatica, br. 9, 2000, str. 1-42.
   
3. 
   Imena šuma u Catasticum Fabii de Canali provisoris super lignis in Histria et Dalmatia iz godine 1566, u: Suvremena lingvistika, br. 53-54, 2002, str. 31-44.
   
4. 
   Jezične promjene i feministička kritika jezika, u: Revija za sociologiju, br. 1-2, 2001, str. 63-75.
   
5. 
   O jezičnoj transgresiji spolne/rodne binarnosti i lingvistici: sasvim površna razmišljanja, u: Transgresija roda: spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti. Zbornik konferencijskih radova (ur. J. Poštić i A. Hodžić), Ženska soba – CESI, Zagreb 2006, str. 223-235.
   

[Ime i prezime nastavnika]

Maja Bratanić, redoviti profesor

[Ustanova u kojoj radi]

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

[Ima li suglasnost ustanove ako nije na FF-u]
E-mail: [E-mail adresa nastavnika]

[e-mail]

Životopis

Maja (Marija) Bratanić rođena je u Zagrebu 1950. godine. Studij engleskog jezika i književnosti i španjolskog jezika i književnosti završila je 1973. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla magisterij iz lingvistike s temom “Analiza obosmjerne englesko-hrvatske leksikografije u nas do danas” (1978.) i doktorat filoloških znanosti s disertacijom “Kultura i civilizacija u leksikografskoj metodologiji” (1988.). Od 1973. do 1996. godine radi u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademsku godinu 1984/85. provela je kao gostujući nastavnik na Sveučilištu u Nottinghamu, Velika Britanija. U dva joj je navrata dodijeljena godišnja Fulbrightova stipendija (kao doktorandu i kao gostujućem nastavniku) i oba je puta (1985/86. i 1991/92.) provodi na sveučilištu Cornell, SAD. Obavila je brojne kraće specijalizacije u inozemstvu (u području računalne i korpusne lingvistike, leksikografije, terminologije, američkih studija, zrakoplovnoga engleskog jezika, prevođenja u institucijama EU-a itd.). Sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim lingvističkim skupovima te organizirala nekoliko znanstvenih konferencija i ljetnih škola u Hrvatskoj, Italiji itd. Autor je ili urednik deset knjiga (od kojih znatan broj leksikografskih djela) i većeg broja radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima. Član je više domaćih i međunarodnih lingvističkih i leksikografskih udruženja. Od 1996. godine zaposlena je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti je profesor u trajnom zvanju i voditelj Katedre za engleski zrakoplovni jezik.

Popis radova:
Rječnik i kultura, Biblioteka SOL, knj. 1, Filozofski fakultet, Zagreb 1991, 244 str.
A conceptually organized bilingual dictionary as a foreign culture interpreter, EURALEX '90, Proceedings, Bibliograf, Málaga 1992, str. 141-155.
La lexicografía bilingüe tradicional frente al conocimiento culturalmente específico, Voz i Letra, V/I, 1994, 67-78
Čestotni rječnik hrvatskoga književnog jezika (s M. Mogušem i M. Tadićem), Školska knjiga i Zavod za lingvistiku, Zagreb 1999, 1224 str.
Croatian Lexicography Between Politics and Linguistics (s Brankom Tafra) Lexical Norm and National Language (Lexicography and Language Policy in South-Slavic Lanugages after 1989), Verlag Otto Sagner, München 2002.

Dunja Brozović Rončević
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Zavod za lingvistička istraživanja HAZU
Ima li suglasnost svoje ustanove?

DA
E-mail: [e-mail]

Životopis:
[Kratki životopis]

Rođena 1960. u Zadru. Godine 1983. diplomirala studij Etnologije te studij Indologije na na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, magistrirala 1987. s temom Pretkršćanski i kršćanski elementi u toponimiji jadranskoga područja Hrvatske i doktorirala g. 1997. s temom Apelativi u hrvatskoj hidronimiji. Šk. godinu 1990/1991. provela na specijalizaciji iz romanistike na Istituto di Glottologia u Padovi, a 1991./92. na stipendiji na Harvard University, Cambridge (MA, USA). Od 1984. zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na projektu Povijesni toponimijski rječnik Hrvatske, kao voditelj projekta od 1991.–1996., 2002.–2006. Od 2002. suradnik na projektu Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU. Jedan od osnivača (2003.) i zamjenik voditelja Centra za jadranska onomastička istraživanja na Sveučilištu u Zadru, te predlagač i utemeljitelj studija Etnologija i antropologija pri Sveučilištu u Zadru (2005.) Od 2003. ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u kojem vodi projekt Hrvatska jezična mrežna riznica. Od 2002. član Upravnoga vijeća (Board of directors) Međunarodnog onomastičkog komiteta (International Council of Onomastic Sciences – ICOS) sa sjedištem u Uppsali, Švedska. God. 2003. izabrana za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je Odbora za onomastiku, Odbora za etimologiju i Odbora za leksikografiju HAZU. Glavna je urednica časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, izvršna urednica časopisa Folia onomastica Croatica i član međunarodne redakcije časopisa Rivista Italiana di onomastica. Od 2005. član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

Predaje na poslijediplomskome studiju lingvistike te na studiju Europski studiji: jezici i kulture u dodiru pri Sveučilištu u Zadru, na poslijediplomskome studiju lingvistike pri Sveučilištu u Zagrebu te na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru.
Popis radova:

1. 
   Denominando il mondo: dal nome comune al nome proprio [Naming the World: From Common Nouns to Proper Names]. Dunja Brozović Rončević — Enzo Caffarelli (ur.). Quaderni Internazionali di RIOn 1, Società editrice Romana, Roma 2005.
   
2. 
   What Do Names Tell Us About Our Former Occupations? Collegium Antropologicum 28, Suppl. 1, Zagreb, 2004., 161-170
   
3. 
   Hrvatski enciklopedijski rječnik (Anić, V.; Brozović Rončević, D.; Goldstein, I.; Jojić, Lj.; Matasović, R.; Pranjković, I.), izd. Novi liber, Zagreb, 2002 (autor cjelokupnoga onomastičkog materijala)
   
4. 
   Language contact in Croatia as reflected in onomastics, Studies in Eurolinguistics : Convergence and Divergence in European languages /edited by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin : Logos, 2002, 355-372.
   
5. 
   Toponymic and anthroponymic reflections of ethnonyms in Croatia, Actas do XX Congreso Internacional de Ciencias Onomásticas (Santiago de Compostela, 20-25 de setembro de 1999), Biblioteca Filolóxica Galega, ed. Ana Isabel Boullón Agrelo, Instituto da Lingua Galega : Santiago, 2002, 129-142.
   

European curriculum vitae format

Osobni podaci

Ime i prezime	Zrinjka Glovacki Bernardi
Adresa	Ljudevita Posavskog 4, 10 000 Zagreb
Telefon	014655319
Telefaks	-
Elektronička pošta, Web adresa	[e-mail]
Državljanstvo	Hrvatsko
Datum rođenja	5.7.1952.
Matični broj iz Upisnika znanstvenika

Radno iskustvo

• Datumi (od – do)	1976.-1977.
Ustanova zaposlenja	Sveučilišna naklada Liber
Naziv radnog mjesta	Uredništvo
Funkcija	Pripravnica
Područje rada	Urednički poslovi
Radno iskustvo

• Datumi (od – do)	1997. do danas
Ustanova zaposlenja	Odsjek za germanistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Naziv radnog mjesta	znanstveno-istraživačka djelatnost i nastava u području germanističke lingvistike
Funkcija	asistent, 1982. docent, 1990. izvanredni profesor, 1995. redovni profesor, 2000. trajno zvanje
Područje rada	nastava sadržaja iz germanističke lingvistike, znanstveno-istraživačka djelatnost

Školovanje

Datum	1975. diploma germanstika, anglistika; 1978. magisterij iz teorije književnosti; 1981. doktorat iz lingvistike
Mjesto	Zagreb
Ustanova	Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Zvanje	1975. profesor njemačkog jezika i književnosti i engleskog jezika;1978. magistar znanosti; 1981. doktor znanosti

Usavršavanje

Godina
Mjesto
Ustanova
Područje

Osobne vještine i kompetencije

Materinski jezik

Hrvatski

Strani jezici

Jezik
Govori	njemački, engleski, francuski, talijanski, slovenski
Piše	njemački, engleski, francuski, talijanski
Čita	njemački, engleski, francuski, talijanski, slovenski, latinski, grčki

Socijalne vještine i kompetencije

dobar komunikator

Organizacijske vještine i kompetencije

sposobnost slušanja, izdvajanja ključnih sadržaja te usustavljivanja; timski rad; pročelnica, prodekanica, voditeljica međunarodnog i domaćih projekata, koordinatorica poslijediplomskog studija, koordinatorica Povjernstva za osiguranje kvalitete nastave

Tehničke vještine i kompetencije

kompjutorski pismena

Umjetničke vještine i kompetencije

završena osnovna muzička škola (klavir)

Ostale vještine i kompetencije

skijanje, tenis, veslanje (kajak, rafting)

Vozačka dozvola

Da

Dodatni podaci

Privitci

Popis radova:

1. 
   Deutsche Lehnwörter in der Stadtsprache von Zagreb, Schriften zur Deutschen Sprache in Österreich, Bd. 24, Frankfurt/Main, Berlin, Bern, New York, Wien, 1998.
   
2. 
   Uvod u lingvistiku, ur., Zagreb, 2002.
   
3. 
   O tekstu, 2. izd., Zagreb, 2003.
   
4. 
   On German-Croatian and Italian-Croatian Language Contact, Colloquium Antropologicum, vol 28/suppl 1, Firenca, 2004., str. 201-207 (u suautorstvu s M. Jernej)
   
5. 
   Österreichisch-kroatische Lehnbeziehungen als Spiegel der Kulturgeschichte, Beiträge aus Anlass des 90-jährigen Bestandes der Wörterbuchkanzlei der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien, 2005., str. 313-323
   

dr.sc. Mirko Gojmerac

izvanredni profesor
Filozofski fakultet Zagreb
[Ima li suglasnost ustanove ako nije na FF-u]

E-mail: [E-mail adresa nastavnika]

[e-mail]

Životopis:

MIRKO GOJMERAC
Zaposlen na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
[e-mail]
1948. rođen u Pravutini
1967. maturirao na I. gimnaziji u Karlovcu
1972. diplomirao germanistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
1973. zaposlio se kao profesor na VII. gimnaziji u Zagrebu
1974. izabran za asistenta u Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

1980. stekao doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

1981. zaposlen kao lektor na Sveučilištu u Münchenu
1982. docent u Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
1985. stipendist Humboldtove fondacije u Institutu za njemački jezik u Mannheimu
1993. izvanredni profesor u Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
1994. prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu
1998. dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Sudjelovao sam svojim prilozima na mnogobrojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, a neke od njih sam i organizirao. Održao sam predavanja na sveučilištima u Münchenu, Hamburgu, Berlinu, Darmstadtu, Beču. Bio sam član uredništava više znanstvenih i stručnih časopisa. Član sam više međunarodnih (Gesellschaft für deutsche Sprache, Federation Internationale des Traducteurs) i domaćih (Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja) znanstvenih i stručnih društava. Posljednje tri godine koordinator sam TEMPUS-projekta za izradu curriculuma za izobrazbu prevoditelja u Hrvatskoj. Glavna područja mojih interesa jesu teorija prevođenja, pragmalingvistika i kontrastivna analiza.


Popis radova:

1. 
   „Hrvatski i njemački“, u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb 2001, str. 181-191.
   
2. 
   „Übersetzung und Paraphrasierung“, u: Germanistik im Kontaktraum II, Maribor 2002, str. 416-423.
   
3. 
   „Philologische Aspekte der Übersetzung“, u: Informatologija 38/2005, str.56-62.
   
4. 
   Grundfragen der Übersetzungswissenschaft, Slap, Zagreb 2006.
   

Dr. sc. Mario Grčević, docent