Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 36. Statuta Grada Pule



Download 3,4 Mb.
bet2/34
Sana22.06.2017
Hajmi3,4 Mb.
#11610
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   34

Parkovne površine

Ukupno 8,5 ha zelenih površina u gradu odlikuje se najvišom kategorijom krajobraznog oblikovanja. Od toga 6,2 ha datira iz doba Austro-Ugarske i Italije, te predstavlja prirodnu i kulturnu baštinu, dok su ostale površine uređene sredinom 50-tih godina. Programima revitalizacije potrebno je i nadalje potencirati povijesnu i krajobraznu vrijednost navedenih površina.

U tom je cilju započeto s pripremom dokumentacije za revitalizaciju Mornaričkog parka i Parka Monte Zaro. Izvršena je inventarizacija i dio atributizacije navedenih parkova.

Park šumi Šijana već duže vrijeme nije posvećena odgovarajuća pažnja pa je od strane, u cilju valorizacije primjerene njezinu značaju, za Park šumu Šijana Grad Pula je pokrenuo inicijativu za njenim uređenjem. U park šumi su nastupili procesi koji vode degradaciji šume, narušena je i estetska slika park šume, čime se smanjuje osnovna rekreativna funkcija.

Površina cjelokupnog zaštićenog područja je 152,13 hektara dok na zemljište obraslo šumom otpada 138,46 hektara. Istraživanjem je utvrđeno da se unutar Park šume Šijana nalazi 98 vrsta listača i 18 vrsta četinjača, a najzastupljeniji su hrast medunac, bijeli grab, hrast cer, hrast crnika, alepski bor i drugi.

Osnova za uređenje park šume je akcijski plan revitalizacije Park šume Šijana, kojeg zajednički izrađuju stručnjaci Hrvatskih šuma – Šumarije Pula, Javne ustanove Natura Histrica i Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Pule. Navedeni dokument ima za cilj preciznije definirati aktivnosti koje treba provesti na području Park šume Šijana u sljedećih 10 godina, ponuditi moguće načine korištenja prostora, a sve sukladno važećim aktima o Park šumi Šijana, donijetim temeljem Zakona o šumama i Zakona o zaštiti prirode.

Park šumu Šijana potrebno je urediti provođenjem prvenstveno biološko sanitarnih i uzgojnih zahvata, a zatim uređenjem cijelog područja. Početni dio šumsko-uzgojnih i sanitarnih zahvata, odnosno meliorativno čišćenje i estetsko uređenje obuhvaća radove na sječi nepoželjnih vrsta grmova, povijuša i penjačica, podrezivanje donjih grana, uklanjanje suvišnih primjeraka i formiranje markantnih grupa unutar šume.

Do sada su završeni šumsko uzgojni radovi prorjeđivanja i čišćenja na oko 250.000 m2 (zone uz komunikacije, uz malu i veliku livadu).



Šumske sastojine

Grad Pula većim djelom spada u eumediteransko područje tj. klimatozonsku zajednicu hrasta crnike i zimzelenih grmova (priobalni dio), te u submediteransko područje tj. zajednicu hrasta medunca i bjelograbića (sjeveroistočni dio). Dobro su razvijene šume alepskog bora koje se većim djelom koriste kao rekreacijske zone, šumice uz turističke objekte i prigradske šumice. Šumske sastojine ne nalaze se samo na rubnom području grada, već su pojedine šumice u cijelosti omeđene stambenim zonama, tako da 42% od ukupne površine užeg gradskog područja (GUP-a) čine šumske površine.

Na šumice koje su u režimu šumskogospodarskog područja (23% površine grada), primjenjuju se odredbe Zakona o šumama, kojim nisu određeni uvjeti uređenja šuma za korištenje u turističke, rekreacijske i sportske svrhe, već samo stvaranje što kvalitetnijeg biljnog materijala i zaštita šumskog zemljišta. Namjenu, te način gospodarenja i uređenja šumica u gradu potrebno je prilagoditi urbanoj sredini. U tom smjeru mijenjaju se i propisi kojima se regulira ta problematika, što će biti osnov za kvalitetnije upravljanje tim krajobrazno vrlo bitnim zonama.


Poljoprivredne površine

Zbog klimatskopedoloških uvjeta kao i rasparceliranosti parcela na području grada, najviše se uzgajaju povrtlarske kulture. Veliki dio površine grada, posebno dio izvan GUP-a, nalazi se u vodozaštitnom području na kojem je važećim odlukama određen strogi režim zaštite koji, između ostalog, podrazumijeva zabranu ili ograničenje korištenja mineralnih gnojiva i biocida. Površine, način uzgoja i kulture za područje grada još nisu evidentirane.


UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
U sustavu prostornog uređenja uspostavljenom sukladno Zakonu o prostornom uređenju uređenje građevinskog zemljišta provedbeni je dio tog sustava, te stoga cjelovita slika o prostoru znatno ovisi i o tome kako je regulirano pitanje uređenja građevinskog zemljišta.

Analizom propisa koji se primjenjuju za uređenje građevinskog zemljišta mogu se utvrditi određene pravne praznine kojima nije odgovarajuće regulirano pitanje organizacije uređenja građevinskog zemljišta, pitanje financiranja, te rješavanja imovinsko pravnih poslova. U svrhu uspostavljanja sustava organizacije novelama Zakona o prostornom uređenju dosad fakultativni dio Programa mjera za unapređenje stanja prostoru kojime se regulira uređenje građevinskog zemljišta, postaje njegov obvezni sadržaj.

Nedostatak orgniziranog pristupa uređenju građevinskog zemljišta rezultirao je nedovoljno visokim standardom i kvalitetom opremljenosti djelova naselja infrastrukturnim objektima.

Zakonom propisan način financiranja ne pruža odgovarajuća rješanja koja bi ispunila dva osnovna uvjeta:



  • tehnički uvjet koji se sastoji u zahtjevu da sustav financiranja omogući izgradnju objekata komunalne i ostale infrastrukture prije nego se neki vlasnik odluči za izgradnju odnosno prije izdavanja građevine dozvole

  • socijalni uvjet koji se sastoji u zahtjevu da način financiranja bude što transparentniji i socijalno pravičniji u smislu da troškove izgradnje komunalne i ostale infrastrukture pretežno snosi vlasnik zemljišta kojemu ti objekti i uređaji koriste i to razmjerno toj koristi.

Stupanjem na snagu Zakona o izvlaštenju, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim je prestao važiti Zakon o građevinskom zemljištu iz pravnog sustava države nestali su instituti koji su u sustavu društvenog vlasništva omogućavali organizirano i cjelovito rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u svrhu pripreme građevinskog zemljišta za izgradnju, odnosno provedbu prostornih planova. Mogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa svedena je na ugovor o kupoprodaji, osnivanje prava građenja i služnost, ugovor o koncesiji i izvlaštenje.

Donošenjem novih Zakona koji reguliraju pitanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nije omogućeno organizirano i cjelovito rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u svrhu pripreme građevinskog zemljišta za izgradnju odnosno provedbu prostornih planova što izravno onemogućava postizanje postavljenih prostornih ciljeva de dovodi u pitanje povjerenje u sustav prostornog uređenja.
OBJEKTI I UREĐAJI KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
PROMETNA INFRASTRUKTURA
Gradska mreža primarnih i sekundarnih prometnica konstantno se nadograđuje u cilju prilagođavanja potrebama prometa koji se njima odvija u kvalitativnom smislu. Naime, tehničke karakteristike postojećih prometnica nisu usklađene s brzim razvojem vozila te su ograničenja brzine i profili prometnica kao i obrada kolnika ograničavajući faktor u nesmetanom cestovnom prometnom sustavu.

U starom dijelu grada izvršeni su zahvati unutar postojećih gabarita rekonstrukcijama i semaforizacijom raskrižja, te preregulacijom prometa, čime je postignuto evidentno poboljšanje u smislu protočnosti prometa unutar primarne mreže prometnica, koji i dalje treba unaprijeđivati.

Tokom proteklog perioda izgrađena u potpunosti mreža prometnica unutar naselja Veruda Porat i Vidikovac vile, započeta je izgradnja mreže prometnica u naseljima Gregovica, Kaštanjer Monvidal, Veli Vrh, Valdebek, Busoler, te je istu neophodno nastaviti. U novijim dijelovima naselja Štinjan, Valmade, u dijelu naselja Stoja stanje prometnica nije zadovoljavajuće jer jer velik dio prometnica nije izgrađen.

Ključni problem prometne infrastrukture grada Pule je nekvalitetan način uključenja gradskih prometnica na trasu magistralne ceste Pula - Vodnjan i njezino uključenje u dio Istarskog ipsilona. U cijlu rješavanja istog izgrađena je dionica obalne ceste koja se nastavlja na prometnicu Partizanski put (izgradnja je u toku), radi rasterećenja do sada jedinog ulaza u centar grada iz smjera Vodnjan.



ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Postojeće elektroenergetske objekte u Gradu Puli (trafostanice, dalekovode, kabele) podijeljeni su prema naponskom nivou i čine ih :

- 110 kV je prijenosna mreža koja sastoji se od dvije trafostanice i dijela trase četiri dalekovoda,

- 35 kV mreža koja napaja gradski konzum i sastoji se od 3 trafostanice 35/10(20) kV.

- 10(20) kV mreža koja se sastoji od cca 230 trafostanica 10(20)0,4 kV i kabelskih vodova ukupne dužine oko cca 160 km.


JAVNA RASVJETA
U pojedinim dijelovima grada Pule javna rasvjeta nije u potpunosti izgrađena dok je postojeće stanje instalacija i opreme javne rasvjete definirano slijedećim:

  • starost više od 50% opreme prelazi 30 godina (normalni vijek trajanja rasvjetnih tijela je 20 godina ),

  • 60 % rasvjetnih tijela čine visokotlačne živine svjetiljke koje su tehnološki zastarjele te ih je potrebno zamijeniti za visokotlačne natrijeve svjetiljke,

  • 50% stupova nije pocinčane izvedbe te je za njih nužno potrebno održavanje većeg intenziteta ili zamjena.



VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Grad Pula opskrbljuje se vodom iz četiri vodoopskrbna sustava i to :

  • VOS Pulski bunari

  • VOS Rakonek

  • VOS Gradole

  • VOS Butoniga

Postojeća vodovodna mreža u starom dijelu grada je dotrajala. Magistralni cjevovod, glavni vodoopskrbni cjevovodi i ulična mreža zahtjevaju rekonstrukciju zbog svoje dotrajalosti kao i u pojedinim dijelovima grada gdje postojeća vodovodna mreža zadovoljava tehničkom kvalitetom, ali je nedovoljnog kapaciteta. U novim zonama izgradnje potrebno je izgraditi novu vodovodnu mrežu, paralelno sa izgradnjom ostale infrastrukture.

ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
Obzirom na lokaciju uređaja za pročišćavanje javni sustav odvodnje otpadnih voda grada Pule podijeljen je u dva sustava odvodnje:

  • Sustav odvodnje otpadnih voda Valkane

  • Sustav odvodnje otpadnih voda Peroj

Javni sustav odvodnje izveden je dijelom kao mješoviti sustav i to na području starog dijela naselja u dijelovima na kojima nije izvođena rekonstrukcija, a dijelom kao razdjelni sustav i to na području Nove Verude, gdje je izgradnja komunalne infrastrukture izvedena temeljem planske i organizirane izgradnje, te u manjem dijelu naselja Stoja, Valdebek, Monvidal, Kaštanjer, Gregovica, Veli vrh i Štinjan čija izgradnja još nije u cjelosti dovršena.

Obzirom na postojanje dva pristupa za rješavanje sveobuhvatnog rješenja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda prostorno planskom dokumentacijom koja je u izradi utvrđena je potreba za izrade Idejnog projekta sustava javne odvodnje otpadnih voda Grada Pule koja bi objedinila cjeloviti razdjelni sustav za područje grada Pule, uz uvažavanje postojećeg mješovitog sustava u starogradskoj jezgri, do njegove rekonstrukcije u razdjelni sustav.

Zaključkom o davanju suglasnosti za nastavak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja Grada Pule (MEIP - obalni kolektor) I FAZA, objavljenim u Sl. novinama Grada Pule br. 02b/04, od 27.02.2004. godine prihvaćena je lokacija pročiščivača na Valkanama kao postojeća za razdoblje najduže od 10 godina, dok će se alternativne lokacije na Dolinki i na odlagališti "Kaštijun" verificirati kroz donošenje prostorno planske dokumentacije.
TELEKOMUNIKACIJE
Na području grada Pule danas postoji izgarđena nepokretna i pokretna telekomunikacijska mreža.

Pretplatnička TK mreža koja je u pravilu smještena u koridore javnih prometnih površina, gotovo je u potpunosti podzemna, osim u dijelovima starog grada i provedena je kroz kabelsku kanalizaciju ili sa podzemnim kabelima.

Bazne postaje sa pripadajućim antenama locirane su na način da pokretna mreža u 100% površini pokriva teritorij grada.
OPSKRBA PLINOM
Sustav proizvodnje i distribucije gradskog plina u Puli karakterizira dotrajalo postrojenje za proizvodnju (koristi se više od 30 godina).

Jedan dio plinovodne mreže zbog starosti zahtijeva neodgodivu rekonstrukciju i zamjenu lijevanoželjeznih

cijevi. Ukupna dužina gradske plinske mreže je oko 90 km. Infrastrukturna opremljenost niskotlačne mreže gradskim plinom zadovoljavajuća je u samom gradu kao i u naseljima Vidikovac Vile i Veruda Porat, dok su ostala rubna naselja bez izgrađene plinske mreže.
OBJEKTI DRUŠTVENOG STANDARDA
Stupanj razvijenosti društvenih djelatnosti grada sa stanovišta zastupljenosti i raznovrsnosti objekata i institucija je zadovoljavajući i primjeren važnosti koji Pula ima na regionalnom i nacionalnom planu.

Međutim, radi poboljšanja prostornih uvjeta i opremljenosti istih, nužno je kontinuirano ulagati u sve djelatnosti, vodeći računa o prioritetima radi ujednačavanja razvojnih standarda po pojedinim društvenim djelatnostima.


PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA
Sadašnju mrežu objekata predškolskog odgoja i naobrazbe čine ovi kapaciteti:


Broj jaslica i

vrtića

Broj

gupa

Broj

djece

Neto Površina

Zatvoreno

Otvoreno

39

74

1.705

10.032

17.318

Pokrivenost organiziranim predškolskim odgojem, nezadovoljavajuća je na području Stoje, gdje ne postoji niti jedan namjenski izgrađen objekt


OSNOVNE ŠKOLE
U djelatnosti osnovnog školstva sadašnje je stanje ovakvo:

Broj škola

Broj razreda

Broj učenika

Površina m2

12

240

5.677

25.452

Broj djece upisane u osnovne škole stalno se smanjuje. Od oko 6.000 učenika iz sredine 90.-tih godina broj je smanjen na 5.677 učenika u školskoj godini 2000./2001. I tu dolaze do izražaja nepovoljna demografska kretanja. U vitalnijim populacijama srednje razvijenih zemalja broj djece u dobi od 7 do 14 godina kreće se od 13 do 15%. U gradu ta populacija čini sada oko 10%.

U pogledu temeljnih elemenata standarda pojedinih škola (oprema, kadrovi i dr.) stanje je dosta ujednačeno. Isto ne vrijedi kada su u pitanju prostorni uvjeti u pojedinim školama. Pojedine škole već su danas prekapacitirane. Nejveći prostorni problemi su u školi "Tone Peruško" u kojoj prosječno na jednog učenika dolazi oko 2,5 m2. U školama "Veruda", "Vidikovac" i "Kaštanjer" jedan učenik prosječno koristi oko 3,5-4,0 m2, dok je u ostalim školama ta veličina 5,0 m2 i više. Osim skučenog prostora, u pojedinim školama problem predstavljaju stare dotrajale zgrade čije održavanje iziskuje visoke troškove.

Razmještaj u prostoru postojećih objekata osnovnih škola nije optimalan, ali pokriva sve djelove grada prihvatljivim radijusima gravitacije.
SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI
U djelatnosti srednjeg školstva, kao i u ostalim djelatnostima odgoja i naobrazbe djece i mladih, osjeća se jaki utjecaj negativnih demografskih kretanja. Pojava je tu još izraženija budući da uslijed specijalizacije programa srednjih škola u Istri pojedine škole u Puli pohađaju i učenici iz onih djelova Istre u kojima su procesi demografskog starenja i depopulacije još izraženiji nego u gradu. Tako je broj učenika koji je unazad par godina iznosio i preko 5.000, u zadnjoj godini pao na 4.313.
Pula raspolaže ovim srednjoškolskim kapacitetima:


Broj škola

Broj učenika

Površi na m2

10

4.313

19.298

Obrazovni programi srednjih škola u osnovi su profilirani u skladu sa zahtjevima koje u pogledu struka i zanimanja postavlja gospodarsko i drugo okruženje.

U Puli djeluje Učenički dom. U objektu od 2.093 m2 Dom raspolaže sa 140 mjesta. Početkom školske godine 2000./2001. u Domu je bilo smješteno 119 učenika.
VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST
Primjereno rangu koji ima u sustavu naselja zemlje i županije grad Pula jedino je naselje u regiji koje ima djelatnost visokog školstva. U gradu djeluju dva fakulteta (Ekonomski i Filozofski) i tri visoke škole (Učiteljska, Poslovna i Tehnička). U akademskoj godini 2000./2001. ove visokoškolske ustanove pohađa ukupno 2.500 studenata. Sve ustanove rade u vrlo skučenim prostorima, i to u objektima od kojih dio ranije i nije bio namijenjen za taj vid djelatnosti, tako da svima nedostaje prostora za razvoj djelatnosti, kako u nastavi tako i u znanstveno-istraživačkom radu.
ZDRAVSTVO
Zatečeni stupanj razvijenosti pojedinih vidova zdravstvene zaštite nije ujednačen, što se u prvom redu odnosi na prostorne uvjeta rada. Oni su nešto povoljniji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u javnozdravstvenoj djelatnosti.

Koncem proteklog razdoblja napuštena je većina starih objekata u krugu Opće bolnice, a djelatnosti su preseljene u novu zgradu na toj lokaciji i u bivšu Mornaričku bolnicu. Time su stvoreni višestruko povoljniji prostorni uvjeti za rad. Djelovanje bolnice na dvije lokacije izaziva, međutim, određene probleme medicinske i logističke prirode, što u organizacijsko-financijskom pogledu umanjuje efekte preseljenja.


SOCIJALNA SKRB
U djelatnosti socijalne skrbi zabilježen je u zadnjih desetak godina veliki porast broja korisnika, posebno u sferi socijalnih pomoći u novcu i u naravi. To je bilo uzrokovano posljedicama rata i gospodarskom krizom koja je zahvatila Hrvatsku. Uslijed toga je došlo do relativnog smanjenja financijskih izvora za ulaganja u razvoj mreže objekata, njihovo opremanje i općenito podizanje stadarda usluga koje ustanove socijalne skrbi pružaju korisnicima.
KAPITALNI OBJEKTI
U proteklom je dvogodišnjem razdoblju,temeljem Programa mjera i planirane izgradnje kapitalnih objekata realizirano (po točkama Programa mjera) :
KNJIŽNICA I ČITAONICA
Objekat je u cjelosti dovršen i predan krajnjem korisniku na upravljanje
IZGRADNJA I KUPNJA STANOVA
Sukladno obavezama iz Zakona o prodaji stanova i drugih obaveza (lista za davanje stanova u najam) u proteklom dvogodišnjem razdoblju

  • kupljeno je sedam novih stanova

  • Na planiranoj lokaciji Dolinka po provedenom državnom, općem, javnom i anonimnom natječaju u jednom stupnju i Zaključkom Poglavarstva o usvajanju protokola o rezultatima natječaja za izradu idejnih arhitektonskih rješenja dviju višestambenih građevina (lokacija A i lokacija B) u Dolinki u Puli, sklopljen je Ugovor o izradi projektne dokumentacije , ishodovana je građevinska dozvola i proveden je postupak javne nabave za izgradnju istih te je u toku sklapanje Ugovora o izvođenju radova sa najpovoljnijim ponuditeljem.


OBJEKAT FAKULTETA EKONOMIJE I TURIZMA – FET
U tijeku je izvođenje radova koje vodi FET, sukladno Ugovoru o pristupanju zajedničkoj izgradnji građevine.




GRADSKI BAZEN
Sklopljen je ugovor o izradi projektne dokumentacije bazenskog kompleksa Pragrande u Puli , temeljem provedenog državnog, općeg javnog i anonimnog natječaja u jednom stupnju i Zaključka Poglavarstva Grada Pule o usvajnju protokola o rezultatima natječaja za izradu idejno urbanističko - arhitektonskog rješenja podrudručja Pragrande u Puli.

U cilju racionalizacije izgradnje i korištenja budućeg objekta pored idejnog projekta Zatvorenog bazena Pragrande, izrađivač projektne dokumentacije je isporučio dodatne dvije varijante idejnog rješenja kojim se predviđa izgradnja u dvije faze. Prihvaćenom varijantom od strane Gradskog poglavarstva izrađen je konačni idejni projekat bazena i pokrenut postupak ishodovanja lokacijske dozvole.


TENIS DVORANA VERUDA
Za gradnju dvorane za tenis u naselju Veruda Grad Pula je ishodovao pravomoćnu Lokacijsku dozvolu kojom je naziv promijenjen u "Polivalentna sportska dvorana" u naselju Veruda u Puli.

Izradu projektne dokumentacije vodi trgovačko društvo ULJANIK STANDARD d.o.o. Pula sukladno Ugovoru o pristupanju zajedničkoj izgradnji građevina, sklopljenom između Grada Pule i Uljanik Standard d.o.o. Pula.

U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa prema geodetskom elaboratu kao uvjet za ishođenje građevinske dozvole.
ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA NA STOJI
Ishodovana je pravomoćna Građevinska dozvola. U tijeku je priprema dokumetacije za objavu javnog nadmetanja za izvođenje radova koje će provesti Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske, temeljem Sporazuma o zajedničkom financiranju radova izgradnje trodjelne školske športske dvorane sklopljenog između Grada Pule i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske .
REKONSTRUKCIJA I DOGRADNJA DOMA MLADOSTI U PULI
- DOMA SPORTOVA
Objekat je u cijelosti dovršen i predan krajnjem korisniku na upravljanje.


ZGRADA FILOZOFSKOG FAKULTETA
Objekat je u cijelosti dovršen i predan krajnjem korisniku na upravljanje.

REKONSTRUKCIJA KINA "ZAGREB"
Tijekom pripreme za realizaciju rekonsrtrukcije kina "Zagreb" pribavljen je prijedlog idejnog projekta rekonstrukcije u skladu sa obavezom prodavatelja nekretnine.
ODLAGALIŠTE KAŠTIJUN
Sklopljen je Ugovor o nabavi dijela opreme I. faze izgradnje odlagališta komunalnog otpada na lokaciji Kaštijun.

VILLA MARIJA
Sukladno Sporazumu o zajedničkom financiranju izgradnje i opremanja Doma za psihički bolesne odrasle osobe "Vila Marija" u Puli, između Grada Pule, Istarske županije i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u toku je izgradnja objekta.
OTVORENI BAZEN VALKANE
Nije započeto sa realizacijom izgradnje bazena.
ZAKLJUČNE OCJENE
Zaštita prostora u odnosu na utvrđene programske mjere ostvarena je u dijelu zaštite priobalnog pojasa i postupne inventarizacije prostora gdje je učinjen velik napredak.

Najmanji stupanj zaštite prostora ostvaren je nadalje u odnosu na planiranu izradu detaljnih planova uređenja i to iz razloga kašnjenja u postupku izrade novog Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana grada Pule.

Razvoj grada potrebno je i nadalje usmjeravati i kontrolirati, kroz veći broj planova nižeg reda.

Na fizionomiju grada treba utjecati nizom stručno argumentiranih analiza, a za sva prostorno i fizionomski osjetljivija područja raspisivat arhitektonske i urbanističke natječaje.

Zaštitu obalnog područja nastaviti usmjeravanjem njegovog razvoja izradom Detaljnih urbanističkih planova.

Izgrađene dijelove gradskih tkiva treba postepeno pokrivati urbanističkim planovima uređenja, ne prepuštajući kreiranje prostora planovima višeg reda koji zbog svoje svrhe i općenitosti ne pružaju dovoljno podataka za prostorne odluke.

U svrhu realizacije postavljenih i prihvaćenih smjernica i opredjeljenja prostornog iste prenositi kao temeljne principe u sve odluke.
Sastavni dio ovog Izvješća čine grafički prikazi :


  • Prostornih planova na snazi i

  • Prostornih planova koji su u izradi

Ovo Izvješće objavljuje se u "Službenim novinama" Grada Pule, osim grafičkih prikaza koji se ne objavljuju.
Klasa: 021/05-05-01/10

Urbroj: 2168/01-07-03-05-4

Pula, 03. veljače 2005.
GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE


PREDSJEDNIK


Livio Bolković, dipl.ing., v.r.
Na osnovu članka 11. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 36. Statuta Grada Pule ("Službene novine" Grada Pule br. 11/01, 3/03, 6/03 i 11/04) i Izvješća o stanju u prostoru, Gradsko vijeće Grada Pule na sjednici održanoj dana 03. veljače 2005. godine, donosi
PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE

STANJA U PROSTORU 2005. - 2009.
1. TEMELJNA NAČELA
Točka 1.
Ovim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program) sukladno utvrđenim činjenicama i opredjeljenjima datim Izvješćem o stanju u prostoru, utvrđuju se temeljne odrednice uređivanja i organiziranja prostora u svrhu očuvanja bitnih obilježja prostora, prirodnih resursa i okoliša na principima održivog razvitka.

Razvoj grada Pule, kao sastavnog dijela šire zajednice, temeljiti će se na strateškim načelima organizacije županije, policentrizam, racionalno korištenje prostora, otvorenost prostora, integracija i usaglašenost prostornog uređenja, održivi razvitak.

U smislu podizanja životnog standarda kroz poboljšanje uvjeta stanovanja, rada, javnih, kulturnih, socijalnih i inih komponenti gradskog življena podizati opću razinu razvijenosti grada.

Poticati demografski razvitak, a kao značajnu mjeru za stabilizaciju demografskih prilika unaprijediti uvjete stanovanja. Razvojem mreže i sadržaja javnih funkcija, kvalitetnim okolišem i drugim urbanim rješenjima grad učiniti privlačnijim i ugodnijim mjestom življenja i rada s ciljem zadržavanja postojećih stanovnika i privlačenja novih.

U cilju uravnoteženosti razvitka potencirati skladnu koegzistenciju gospodarskih, društvenih i ostalih djelatnosti u gradu.

Sukladno s potrebama i novim standardima, povećati kapacitete prometne, telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture te ih uskladiti sa širim županijskim sustavom.

Prostor, kao ograničen i potrošiv resurs, koristiti na najracionalniji mogući način, kroz multidisciplinarni prisup određivanja ogranizacije, namjene i režima korištenja uvažavajući interese grada i njegovih građana, kao i šire zajednice.

Prirodu shvatiti i tretirati kao esencijalnu komponentu života na zemlji te poticati isključivo održivo korištenje prirodnih izvora uz maksimalnu zaštitu ostavljajući dovoljno prostora i vremena za regeneraciju.

Permanentno poticati razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa spram prirodne baštine, kao i aktivnog uključenja svih segmenata društvenog života u očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.

U svrhu zaštite okoliša pratiti, sprječavati, ograničavati i uklanjati nepovoljne utjecaje na okoliš, te poticati upotrebu proizvoda i korištenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš, izborom razvojnih programa i tehnologija koje će očuvati kvalitetu prostora i okoliša.

Razvoj planirati u granicama prihvatljivog opterećenja prostora, neprihvaćanjem zastarjelih i štetnih tehnologija te dosljednim provođenjem načela održivog razvitka.

Prostor grada štititi kao ograničeni resurs onemogućavajući neopravdanu disperziju funkcija, te potencirati progušćivanje gradskih struktura u cilju logičnog oblikovanja i naglašavanja gradskog karaktera prostora.

Potencirati prostornu strukturu gradskog karaktera i dimenzioniranje po mjeri čovjeka.

Uspostaviti sustav upravljanja prostorom, utemeljen na planskim istraživanjima i planskim dokumentima.

Grad Pula će gospodariti prostorom putem:


  • organizacije sustava prostornog uređenja

  • pripreme, izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata

  • sudjelovanja u provedbi dokumenta

  • pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju

  • izgradnje komunalne i druge infrastrukture, te urbanog opremanja

  • provođenja drugih mjera politike prostornog uređenja, sve u cilju podizanje kvalitete življenja

Privođenje prostora planiranoj namjeni omogućavati stvaranjem preduvjeta (pravnih, prostornih i ostalih) za realizaciju plana, te formiranjem instrumentarija za provedbu planskih ciljeva.

Registrirana kulturna dobra, kao i zaštićena područja prirode, tretirati i štititi, te poticati razvoj pozitivnog odnosa i aktivnijeg uključenja građana u zaštitu istih.

Očuvanje graditeljskog nasljeđa kao značajnog dijela nacionalne kulturne baštine utkati u sve radne procese stručnih i drugih skupina koje sudjeluju u obnovi i uređenju gradskih ambijenata.

U registar spomenika kulture graditeljstva upisati i pojedine urbanističke cjeline i vrijedne građevine kako bi se očuvale u izvornom obliku kao sastavni dio hrvatskog nacionalnog kulturnog dobra.

Sanirati i obnoviti najugroženiju i najvrijedniju graditeljsku strukturu, te sačuvati karakterističnu multifunkcionalnost povijesnog središta, stvarajući bolje uvjete rada i stanovanja.

Pri uređenju i oblikovanju grada pokušati naglasiti krajobraznu osobenost područja koju sačinjava specifična dinamična morfologija, te u tu svrhu primjeniti elemente krajobraznog planiranja.

Nastaviti sa aktivnostima na kreiranju jedinstvene baze podataka o prostoru, osiguranjem preduvjeta za permanentno unošenje i ažuriranje svih podataka od važnosti za prostor. Takav integralni informacijski sustav koji objedinjuje grafičke i pisane podatke u jedinstvenu bazu podataka, široko je primjenljiv i omogućava kvalitetnu obradu postojećeg stanja, predviđanje rezultata, te konačno temeljem dobivenih podataka planiranje strategije razvoja.

U cilju bolje informiranosti i upućenosti u sustav prostornog uređenja stvoriti preduvjete za kontinuirano i aktivno sudjelovanje javnosti u postupcima izrade svih vrsta dokumenata prostornog uređenja.

Uspostaviti sustav kontinuiranog prostornog planiranja temeljen na prostornim i ostalim istraživanjima.

U svrhu ostvarenja poticaja za pronalaženje boljih i kvalitetnijih rješenja nastaviti sa daljnjim propagiranjem urbanističko-arhitektonskih natječaja za prostore koji po svojoj sadašnjoj i budućoj namjeni kao i ambijentalnoj vrijednosti imaju poseban značaj.

U svrhu zaštite krajobraznih vrijednosti, građevine i trase infrasturkture voditi na način da se prvenstve koriste postojeći koridori, te formiraju zajednički koridori za više vodova kako se istima nebi razarala cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura.

Postojeći sustav infrastrukture permanentno una-prijeđivati s ciljem potpune i optimalne pokrivenosti.




  1. IZRADA NOVIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA


Točka 2.


    1. URBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJA





r.br.

NAZIV PLANA

OSNOVNA PROSTORNA

NAMJENA PODRUČJA


IZVOR FINAN-CIRANJA

ZAŠTITA PROSTORA

PRIORITET

2.1.1.


ISTOČNA POSLOVNA ZONA


gospodarsko - poslovna namjena

Proračun

I

2.1.2.


ŠTINJAN - KARŠIOLE


stambena namjena

Proračun

II

2.1.3.

STARI GRAD

mješovita namjena

Proračun



II

2.1.4.


SJEVERNO PRIOBALJE LUKE


morske luke, javna i društvena, mješovita i sportsko rekreativna namjena


Proračun

I

2.1.5.


SJEVERNA POSLOVNO PROIZVODNA ZONA


gospodarska - poslovno proizvodna i stambena namjena

Proračun

II

2.1.6.


VALDEBEK


stambena namjena

Proračun

I

2.1.7.

VERUDELA

turistička, sportsko rekreacijska namjena




Investitor

II

2.1.8.


ŠIKIĆI - ŠKATARI


građevinsko područje naselja

Proračun

II


Točka 3.
Granice obuhvata planova utvrđenih točkom 2. ovog Programa utvrditi će se Prostornim planom uređenja grada Pula. S izradom Urbanističkog plana uređenja «Šikići - Škatari« može se započeti po donošenju Prostornog plana uređenja grada Pule.

U postupku izrade planova utvrđenih točkom 2. ovog Programa investitor izrade plana dužan je izraditi Programsku osnovu budućeg plana koju utvrđuje Gradsko vijeće Grada Pule.

Sa izradom Programske osnove budućih planova može se započeti odmah nakon usvajanja ovog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru od strane Gradskog vijeća Grada Pule.
Točka 4.


    1. DETALJNI PLANOVI UREĐENJA

r.br.

NAZIV PLANA

OSNOVNA PROSTORNA NAMJENA PODRUČJA


IZVOR FINANCIRANJA

ZAŠTITA PROSTORA

PRIORITET

2.2.1.


PRAGRANDE


centralna sportsko rekreacijska namjena

Proračun

I

2.2.2.


VALOVINE


ugostiteljsko turistička i stambena namjena

Proračun

I

2.2.3.

LUČICA DELFIN

stambena, sportsko rekreacijska namjena, sportska luka

Proračun


I

2.2.4.


VERUDA II


stanovanje

Investitor

II

2.2.5.


VERUDA I


stambeno poslovna i javno društvena namjena

Proračun

I

2.2.6.


VALSALINE


mješovita, stambeno poslovna, javna i društvena namjena

Investitor

II

2.2.7.

HIDROBAZA

ugostiteljsko turistička, sportsko rekreacijska i sportska luka

Investitor

II

2.2.8.


PUNTIŽELA


ugostiteljsko turistička i sportsko rekreacijska namjena

Investitor

II

2.2.9.


KATARINA


luka nautičkog turizma

Investitor

II

2.2.10.


VALELUNGA - MONUMENTI


Putničko trajektna luka, ribarska luka, sportska lua, mješovita, javna i društvena namjena

Proračun

I

2.2.11.


MANDRAČ


Sportska i javna luka

Proračun

I

2.2.12.

MONTE GIRO

Groblje



Investitor

II

2.2.13.


RIBARSKA KOLIBA

sportska luka, ugostiteljsko turistička i rekreacijska namjena




Investitor

II

2.2.14.


ZLATNE STIJENE - SACCORGIANA


turistička i sportsko rekreacijska namjena

Investitor

II

2.2.15.


SVJETIONIK - VERUDELA


turistička i sportsko rekreacijska namjena

Investitor

II

2.2.16.


POLUOTOK STOJA


turistička i sportsko rekreacijska namjena

Investitor

II

2.2.17.


CENTAR ZA ZAŠTITU OD POŽARA


javna i društvena namjena

Proračun

I


Točka 5.
Granice obuhvata planova utvrđenih točkom 4. ovog Programa utvrditi će se novim Generalnim urbanističkim planom grada Pule.

U postupku izrade palnova utvrđenih točkom 4. ovog Programa investitor izrade plana dužan je izraditi Programsku osnovu budućeg plana koju utvrđuje Gradsko vijeće Grada Pule.

Sa izradom Programske osnove budućih planova može se započeti odmah nakon usvajanja ovog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru od strane Gradskog vijeća Grada Pule.
Točka 6.
Ako je za planove iz točke 3. i 4. prije donošenja ovog Programa utvrđena Programska osnova, može se nastaviti s njihovom izradom.
3. IZRADA IZMJENA I DOPUNA VAŽEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Točka 7.
Obzirom na vrlo složenu strukturu unutar područja obuhvata, tijekom vremenske projekcije Programa pristupiti će se ponovnoj izradi Izmjena i dopuna PUP-a «Stari grad Pula« («Službene novine» Grada Pule br. 3/92, 6/92, 1/97 i 5/97).
4. POTREBA STAVLJANJA IZVAN SNAGE VAŽEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Točka 8.
Tijekom vremenske projekcije Programa izvan snage staviti će se slijedeći prostorni planovi:


  • PUP «CENTAR ZA ZAŠTITU OD POŽARA«

  • PUP «SLOVENIJALES«

  • PUP «VERUDA I«

Postupak stavljanja izvan snage prostornih planova iz prethodnog stavka ove točke može se pokrenuti
isključivo u paralelnom postupku izrade novih planova za ista područja.


  1. IZRADA DRUGIH DOKUMENATA


Točka 9.
Temeljem prethodno utvrđenih temeljnih načela da se prostori koji po svojoj budućoj namjeni i ambijentalnoj vrijednosti već danas imaju poseban značaj za:

  • gradsku rivu ( potez od ulaza u Uljanik do Vallelunge )

  • park grada Graza

provesti urbansitičko - arhitektonski natječaj u suradnji s Društvom arhitekata Istre, kojemu treba prethoditi izrada programske osnove.

Obveza provođenja arhitektonskih natječaja utvrđuje se i za sve građevine javne i društvene, te stambene namjene čija se izgradnja financira iz proračuna Grada Pule.

Točka 10.
U svrhu stalnog praćenja stanja i trendova u prostoru s ciljem zaštite prostora, pravodobnog kvalitetnog i stručnog odlučivanja, permanentno provoditi prostorna istraživanja u suradnji sa svim institucijama i pravnim osobama koje raspolažu relevantnim podacima.

Istraživanja u prvoj fazi usmjeriti na stambenu izgradnju, te uspostavu sustava mreže javnih i društvenih, poslovnih i sličnih sadržaja koji će svojom namjenom i prostornom organiziranošću omogućiti realizaciju osnovnih planskih postavki u smislu formiranja logičnog, organiziranog i prepoznatljvog urbanog tkiva. Provedena istraživanja materijalizirati će se kroz pravne mehanizme koji su temeljem zakonskih ovlaštenja na raspolaganju Gradu Puli.


Točka 11.

U svrhu zaštite, primjerenog i organiziranog korištenja pomorskog dobra temeljenog na osnovnom načelu javnosti pristupa, izraditi Plan upravljanja pomorskim dobrom primjenom i načela uslađenosti s funkcijama u zaleđu, a po prethodno provedenoj anketi potreba za korištenjem.




  1. GEODETSKE PODLOGE


Točka 12.
Prema već dosad usvojenom principu geodetske podloge i nadalje će se izrađivati za ona područja za koja je ovim programo utvrđena potreba izrade Prostornih planova.


  1. INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA

Točka 13.
U svrhu ostvarenja planirane strategije razvoja grada, omogućavanja stalnog praćenja promjena stanja u prostoru sa ciljem njegove zaštite te u konačnici u svrhu kvalitetnog odlučivanja pri realizaciji postavljenih planskih postavki nastaviti sa nadogradnjom postojećih te formiranjem novih baza podataka o prostoru kroz permanentan razvoj Geografskog informacijskog sustava.

U cilju realizacije nadogradnje Informacijskog sustava o prostoru u kontekstu nove prostorno planske kao i ostale dokumenatcije od važnosti za prostor težiti njenoj izradi GIS tehnologijom.

U okviru zakonskih mogućnosti stvoriti jasno regulirane preduvjete kojima će se različitim korisnicima omogućiti jednostavan i brz pristup podacima o prostoru te ostalim bitnim podacima iz djelokruga rada kroz izradu kataloga informacija.


  1. BESPRAVNA IZGRADNJA


Točka 14.
U cilju provedbe učinkovitog nadzora nad uređenjem prostora, bespravnu izgradnju potrebno je spriječavati uspostavom stalne suradnje s tijelima državne uprave i ustanovama i poduzećima s javnim ovlastima. Grad Pula će u okviru potrebne uspostave informacijskog sustava kojime će se pratiti stanje na terenu moći povećati i svoj doprinos po pitanju sprečavanja bespravne izgradnje

Evidentiranu bespravnu izgradnju, tretirati izradom prostornih planova kojima je potrebno jasno definirati i mjere za uklanjanje i sanaciju istih iz prostora.




  1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA


Točka 15.
U okviru prethodno navedenih temeljnih načela glede zaštite okoliša, za novoplanirane zone unutar kojih se planiraju zahvati koji kumulativno, a ne pojedinačno, imaju negativan utjecaj na okoliš, potrebno je izraditi sveobuhvatni elaborat utjecaja na okoliš sa elementima opterećenja okoliša i procjenom kapaciteta okoliša, a koji će svojim sadržajem odgovarati sadržaju procjene utjecaja na okoliš. Izradu navedenih elaborata potrebno je kao obvezu ugraditi u prostorne planove.

Točka 16.
Jedan od primarnih ciljeva u svrhu zaštite okoliša je izgradnja cjelovitog sustava odvodnje grada Pule, sa odgovarajućim sustavom za pročišćavanje otpadnih voda. U tom pogledu prioritetno mjesto ima izgradnja glavnih kolektora, kao i odabir konačne lokacije i tehnologije uređaja za pročiščavanje.
Točka 17.
U dijelu gospodarenja otpadom uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja svim vrstama otpada, a za centralnu zonu za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun, odabrati najpovoljniju i najprihvatljiviju tehnologiju obrade i zbrinjavanja otpada obzirom na vrste i količinu otpada, sukladno smjernicama Europske unije.
Točka 18.
Za uspostavu sustava upravljanja bukom okoliša potrebno je nakon izrade karte buke kao temeljnog alata za provođenje zaštite od buke u okolišu, izraditi konfliktne karte buke i akcijske planove za područje grada Pule.

Izradom ovih dokumenata, postaviti će se temelji za učinkovito upravljanje bukom okoliša kroz finalnu izradu stateških karata buke za pojedina područja.


Točka 19.
U dijelu zaštite zraka i nadalje osigurati kvalitetno praćenje kakvoće zraka i poduzimati sve raspoložive mjere s ciljem zadržavanja prve kategorija zraka za cjelovito područje grada.
Točka 20.
U cilju pravovremene zaštite mora nastaviti s kontinuiranim praćenjem kakvoće mora za kupanje i kroz mjere zaštite okoliša, na plažama stvarati preduvjete za dobivanje Plave zastave.
Točka 21.
U cilju izrade cjelovitog plana zelenih površina nastaviti sa inventarizacijom i valorizacijom zelenih površina u gradu, te sa aktivnostima na revitalizacij Park šume Šijana za koje područje kroz izradu akcijskog plana treba ponuditi moguće načine korištenja prostora, a sve sukladno važećim aktima o Park šumi Šijana i zakonskim propisima.
10. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Točka 22.
Stvoriti preduvjete za provođenje organizirane i sustavne izgradnje komunalne i ostale infrastrukture pri čemu je potrebno unutar važeće zakonske regulative iznači rješenja koja će to omogućiti, a koja treba vezivati za propisane obveze izrade prostornih planova za određena područja.
11. IZGRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Točka 23.
U vremenu projekcije ovog Programa mjera obuhvaćena je priprema i izgradnja objekata i uređaja konmunalne infrastrukture te nabava opreme kako slijedi:

1.) Javne površine

Priprema projektne dokumentacije i izgradnja sportsko rekreativnih zona, trgova i javnih zelenih površina u gradskim naseljima.
2.) Nerazvrstane ceste

Nastavak na pripremi dokumentacije i izgradnji primarnog i sekundarnog sustava prometnica prema prioritetima utvrđenim obavezama Grada Pule nastalim u prethodnom razdoblju.

3.) Groblja

Nastavak na pripremi dokumentacije, izgradnji i uređenju:



  • groblja u Štinjanu

- proširenja gradskog groblja u Puli, uz uređenje pristupne prometnice

4.) Javna rasvjeta



  • rekonstrukcija postojeće mreže javne rasvjete,

- nastavak na izgradnji mreže javne rasvjete u gradskim naseljima u kojima mreža javne rasvjete nije izgrađena u potpunosti

5.) Opskrba pitkom vodom



  • izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže u sklopu izgradnje novih prometnica

- rekonstrukcija vodovodne mreže u sklopu postojećih prometnica

6.) Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda



  • izrada Idejnog projekta cjelovitog sustava javne odvodnje otpadnih voda Grada Pule

  • nastavak pripreme i izgradnje razdjelnog javnog sustava odvodnje otpadnih voda Valkane u skladu sa Zaključkom o davanju suglasnosti za nastavak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja Grada Pule - MEIP - obalni kolektor I FAZA (« Službene novine» Grada Pule br. 02b/04), kojim je prihvaćena lokacija pročiščivača na Valkanama kao postojeća za razdoblje najduže od 10 godina, te izgradnja uređaja za pročišćavanje na odabranoj lokaciji,

  • izgradnja sustava odvodnje na području naselja Veli Vrh, Busoler, Dolinka, Monte Šerpo, Valmade, Gregovica, Valdebek, Stoja kao i manjih dijelova sustava u ostalim naseljima,

  • nastavak pripreme i izgradnje razdjelnog javnog sustava odvodnje otpadnih voda Peroj na području naselja Štinjan,

- rekonstrukcija postojećeg mješovitog sustava u starogradskoj jezgri, u razdjelni sustav.

  1. Prijevoz putnika

  • nabava opreme u cilju kvalitetnijeg obavljanje djelatnosti

8.) Održavanje čistoće



  • nabava opreme u cilju kvalitetnijeg obavljanje djelatnosti

  1. Odlaganje komunalnog otpada

- sanacija odlagališta Kaštijun

10.) Tržnice na malo


  • izrada projektne dokumentacije, nabava opreme i uređenje zelene tržnice u Puli


Točka 24.
Pripremi dokumentacije za izgradnju, izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabavi opreme pristupiti će se temeljem odrednica ovog Programa u skladu sa postavkama dokumenata prostornog uređenja i Planom razvojnih programa, te jednogodišnjih programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture .

Točna procjena troškova za gradnju objekata i uređaja i nabavu opreme sa iskazom financijskih sredstava potrebnih za realizaciju Programa te način financiranja sukladno važećim Zakonima i propisima odrediti će se jednogodišnjim programima gradnje objekata i uređaja komunalne infratsrukture.


12. IZGRADNJA OBJEKATA DRUŠTVENOG STANDARDA

Predškolski odgoj
Točka 25.
U okviru ove djelatnosti, u vremenu projekcije programa potrebno je izgraditi novi objekt na području Šijane, uključujući i uređenje vanjskog prostora (igralište).

Obzirom da novo izgrađeni objekt na Velom Vrhu već danas ne zadovoljava potrebe gravitirajućeg stanovništva potrebno je proširenje kapaciteta istoga.

Za područje Stoje, sukladno utvrđenju iz Izvješća potrebno je iznači odgovarajuće rješenja za smještaj sadržaja predškolske djelatnosti .

U sve ostale objekte i vanjska igrališta treba permanentno ulagati u poboljšanje uvjeta, a manje prostore (u stambenim zgradama), treba postepeno napuštati.



Osnovno školstvo

Točka 26.
Ukoliko se nastavi s projektom da sve osnovne škole rade samo u jutarnjoj smjeni (danas te uvjete ispunjavaju: OŠ Stoja, Monte Zaro, Centar, Veli Vrh i G. Martinuzzi), potrebno je učiniti slijedeće:

 graditi OŠ Vidikovac i Verudu

 reseljenjem Učeničkog doma, proširiti OŠ T. Peruško

 zgraditi novu školu na potezu između Šijane i Kaštanjera, kako bi te prekapacitirane škole mogle raditi u svojim prostorima u jednoj smjeni.


Točka 27.
U školama, koje nastavu tjelesnog odgoja izvode u iznajmljenim i često udaljenim dvoranama (OŠ T. Peruško, Monte Zaro, Stoja i G. Martinuzzi) potrebno je izgraditi sportske dvorane.

Sve vanjske sportske terene i okoliše škola nužno je urediti, te dovršiti II fazu izgradnje igrališta u OŠ Veli Vrh.



Točka 28.
Prema programu prioritera nastaviti će se redovno investicijsko održavanje školskih zgrada.
Srednje školstvo

Točka 29.
U ovoj oblasti je nužno planirati velike promjene, prvenstveno u prostornom smislu. Izmještanjem nekoliko srednjih škola iz sadašnjih prostora stvorili bi se znatno bolji uvjeti rada za svu srednjoškolsku populaciju, koja gravitira u Grad Pulu. U tom je cilju potrebno:

 iz «žute škole« premjestiti Strukovnu srednju školu,

 prostor Srednje tehničke škole preseliti Glazbenu školu, a taj objekt predati za potrebe visokoškolskog glazbenog obrazovanja,

 proširiti Srednju medicinsku školu uz postojeću zgradu ili iskoristiti neke objekte stare Opće bolnice.

Ovim Programom ne predviđa se nova izgradnja za rješenje prostornih problema srednjeg i visokog obrazovanja, no za kvalitetno i dugoročnije zadovoljenje potreba, još treba preispitati koje sve mogućnosti postoje u Gradu i izabrati najprikladnije.
Točka 30.
Izgradnjom trodjelne sportske dvorane na Stoji, riješit će se problem OŠ Stoja, Škole za turizam i ugostiteljstvo i POŠ J. Dobrile.

Gimnazija i Industrijsko-obrtnička škola, novom dvoranom moći će, uz svoje, zadovoljiti i potrebe drugih obližnjih škola, a vanjsko igralište bit će na upotrebi i mladima Grada.

Sportskom dvoranom i igralištem uz zgrade talijanske osnovne i srednje škole, za ovo plansko razdoblje, zaokružilo bi se područje školstva u stvaranju relativno dobrih uvjeta rada.
Zdravstvo i socijalna skrb
Točka 31.
U cilju rješavanja socijalne skrbi potrebno je dovršiti izgradnju i opremanje Vile Maria, koja će moći zbrinuti oko 220 štićenika, koji su danas smješteni u Vili Idoli i u Gupčevoj ulici.

Obzirom na sve izraženiju potrebu za zbrinjavanjem osoba u teškom zdravstvenom stanju za organiziranje Hospicija je potrebno iznaći lokaciju.

Zbog izražene potrebe za smještajem starih i nemočnih, koji čekaju na listi i preko dvije godine i ovim se Programom podržava dogradnja Doma A. Štiglić.

Točka 32.
U cilju osiguranja uvjeta za kvalitetan rad Službi za borbu protiv ovisnosti, potrebno je izvršiti adaptaciju zgrade Materinskog doma, gdje ona danas djeluje u vrlo nepovoljnim uvjetima.
Točka 33.
Kako bi se stvorili uvjeti za mogući tjedni boravak djece i mladeži, kojima je to nužno potrebno, u razdoblju ovog Programa potrebno je pristupiti dogradnji Doma za osobe sa cerebralnom paralizom na postojećoj lokaciji.
Točka 34.
Obzirom da su za izgradnju nove bolnice ispunjeni svi potrebni preduvjeti, te određena lokacija, u 2005. godini treba započeti s pripremom za izgradnju iste.
Točka 35.
U razdoblju vremenske projekcije ovog Programa, nastavit će se s ishodovanjem dokumentacije i pripremnim radovima za izgradnju Skloništa za životinje, koje će se graditi u više faza, ovisno o osiguravanju sredstava od strane zainteresiranih lokalnih zajednica.
Točka 36.
Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenim novinama« Grada Pule.
Klasa: 021-05/05-01/11

Urbroj: 2168/01-07-03-05-4

Pula, 03. veljače 2005.
GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE


PREDSJEDNIK


Livio Bolković, dipl.ing., v.r.
Livio Bolković, dipl.ing.,

Na temelju članka 36. Statuta Grada Pule (“Službene novine” Grada Pule br. 11/01, 3/03, 6/03 i 11/04), Gradsko vijeće Grada Pule, na sjednici održanoj dana 03. veljače 2005. godine, donosi


O D L U K U

o utvrđivanju kapitalnih javnih

i komunalnih objekata


Download 3,4 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   34




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish